Pular para o conteúdo
Publicidade

10 Milagres de Jesus na Bíblia: Lista com versículos e explicação

Por Bíblia Online

Os milagres de Jesus são muito mais do que demonstrações de poder sobrenatural; eles são sinais que confirmam sua divindade e missão. Ao longo dos Evangelhos, vemos Cristo curando enfermos, dominando a natureza e vencendo a morte.

Neste guia, selecionamos 10 milagres de Jesus na Bíblia, organizados com referências e uma breve explicação sobre o impacto espiritual de cada um deles.

Os principais milagres de Jesus nos Evangelhos

1. Transformação da Água em Vinho

  • Referência: João 2:1-11

  • Explicação: Ocorreu nas Bodas de Caná. Sendo o seu primeiro milagre público, Jesus demonstrou autoridade sobre a matéria e a natureza, revelando sua glória aos discípulos e abençoando a instituição da família.

Na Varielava pa Kena

Ego pana vinaue rane za taroiti za maka tekuteku varielava pa Kena pa Qalili, ko na tinana i Jisu za korapa ketakoi. Ko i Jisu beto ko ria nana sepele ba qari somana tasoru valao tugu pa vavolo varielava aza. Totonai za pidili za na buku vaini, nari za paranga laoa i Jisu za na tinana, <<Tuqu, za betodi na vaini ria,>> za gua.

Nari za paranga i Jisu, <<Ko na zavana taqu beto tamu za vei zara, tinaqu? Ara ba na qua totozo za oqoro kamua,>> za gua.

Nari za parangaria na tinana ria na nabulu, <<Muna roitini gu gamu aza vei mina garunudigamu aza,>> za gudi.

Ego na tututi pa vatarazae tadiria na tinoni Jiu za koledia za pa kalena na vavalioso, ko na juki vatanana na vei aza za koledia ketakoi za ka vonomo bogu patu lavata vutuvutugu tarini kolo, padana pa varikorapaina vitungavulu lima ko maka gogoto manoga lita maka.

Ko za paranga laoria i Jisu ria na nabulu, <<Mu vapugeledi na pie galegale za na bogu jagi zara,>> za gua. Nari qari vapugele jutudi na pie tugu ria za na bogu ria.

Beto za garunuria i Jisu ria, <<Ego koviria mu tinuria kaki kolo, ko mu pogozo laoni tana tinoni za kopuni na vavolo,>> za gua.

Nari qari pogozo laoni tugu aza vei za pojadi i Jisu. Ko za buku podekia na tinoni kopu vavolo za na kolo za tapeluku vaini nari za valingilingini, ba zake gilagilai pae za koko lame vei za na vaini aza. (Ba ria na nabulu qari tinua na kolo ko qari gilagilaidia za.) Ko za kukua za na tinoni za varielava, ko ari za guni vei, <<Qokolo, ria doru tinoni za na vaini leana jola mae tu za qari iia momoea, beto totonai qari tori dori buku tu ria na tinoni za beto qari iai za na vaini nake loka leana. Ba ao za qu kopu vakolea ko koviria tu qu vavotua za na vaini leana jola,>> za guni.

Ani za na roiti vinagilagila momoe za roitini i Jisu pa Kena pa Qalili, ko ketakoi za vatadogoroni aza za nana neqi, ko ria nana sepele qari vazozotoa aza.

2. Cura do cego de nascença

  • Referência: João 9:1-12

  • Explicação: Jesus usa lodo para curar um homem que nunca havia enxergado. Este milagre prova que Ele é a Luz do Mundo e tem poder para restaurar o que nasceu com defeito.

I Jisu za Salania Maka Tinoni za Podo Nake Batabatana

Ego totonai za korapa rerege lao i Jisu, za batia aza za maka tinoni na podo nake batabatana. Nari qari nanazia ria na nana sepele aza, ari qari guni vei, <<Rabi, i zei za sela ko za podo nake batabatana za na tinoni ani? Na tinoni ani, ba ria na tinana na tamana?>> qari guni.

Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Na nake batabata za vaia na tinoni ani za nake pa nana sela tugu, beto nake sela tugu tadiria na tinana na tamana vei, goto vei gu ko mi bola votu tana za na roiti tana Tamaza za gua. Pinokoi za korapa kabere na rane, nari za ara ma roitidi ria na roiti tana aza za garunuziu ara, ura na bongi za korapa nono lame totonai minake boka roiti za na tinoni. Totonai qa korapa pa kasia guguzu ara za ara tugu za na kaberena na kasia guguzu,>> za gua i Jisu.

Pa liguna za poja vei zara aza, nari za odolo pa pezo ko za vanyelakia aza za na pezo beto za ora laoni pa matana na tinoni nake batabatana ani. Beto ari za guni vei za na tinoni nake batabata ani, <<Mu lao ko mu subi pa lolu pie pa Siloami,>> za guni. (Na ginuana na izongo Siloami za na tagarunu.) Nari za keni tugu za na tinoni aza ko za subi ko za batabata za na matana beto za mule lame. Ria kaki tavitina beto ria na tinoni vei qari tori batibatiadia tu na kole tepatepana aza perangaina za qari varivarinanaza, <<Nake aza tugu na tinoni za kole nyumunyumu tepatepa pa nari ani?>> qari gua.

Qari paranga ria kaki, <<Aza tugu ani!>> qari gua.

Goto kaki qari paranga, <<Dai, nake aza zana, goto za dogoro vei gu aza!>> qari gua.

Nari za paranga makana za na tinoni aza, <<E, ara tugu aza,>> za gua.

Nari qari nanazia ria aza, <<Ko ae za vei beto qari boka tu batabata na matamu ao koviria?>> qari gua.

Nari za oeria aza ria, <<Maka tinoni na izongona i Jisu za odolo vanyelakia na pezo ko za oradi na mataqu, beto za garunuziu ko mu lao subi pa lolu pie pa Siloami za guniziu. Ko qa keni ko qa subi nari za beto qa batabata soga,>> za gua.

Nari qari nanazia aza, <<Ko ae aza?>> qari gua.

<<Ura! Qake gilagilai!>> za gudi.

3. Multiplicação dos pães e peixes

  • Referência: Mateus 14:13-21

  • Explicação: Com apenas cinco pães e dois peixes, Jesus alimentou mais de 5 mil homens. Este sinal revela Cristo como o Pão da Vida, aquele que supre todas as nossas necessidades.

I Jisu za Vatekutekuria ka Lima Vuro Tinoni

Ego totonai za nongoroni i Jisu za na veveina i Jone Paputaiso, za taloinana ketakoi pa maka koaka aza ko za keni vakaloinana pa maka ia kaloina. Ba tonai qari nongoro ria na minete tinoni za aza, za qari turu loidi ria na dia guguzu ko qari are tutia i Jisu. Totonai za tete paro i Jisu, za batia za na puku minete tinoni lavata, ko za roquroqu vitivitigiria aza ria ko za salanaria tugu aza ria qari mo. Totonai za gore za na veluvelu za qari lao ria na nana sepele ko ari qari guni vei, <<Koi, na ia kaloina kepore tinonina za pani beto ko za tori papaka vitivitigi tu za na rane. Ae vei bu garunu vakeniria tu tinganai vei guguguzu ria na tinoni ari ko bari keni vaigedi ganigani makadi,>> qari gua ria.

Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Nake padadi mari keni ria ari, goto gamu makamiu za mu iadi kaki tekutekuna,>> za gua.

Nari za qari paranga ria na nana sepele, <<Aza tugu ka lima batu bereti peki gu beto kori igana gu za ari,>> qari gua.

<<Ego mu pogozo lamedi pani,>> za gua i Jisu. Beto za pojadi aza ria doru na tinoni ko qari nyumu beto pa buruburu, beto za tekuria za ka lima bereti beto kori igana, ko za enga zae pa noka beto za paranga leanadi. Beto za kipakiparia za na bereti ko za vadi ria na nana sepele, ko ria na sepele qari iaria ria na tinoni. Ko qari tekuteku ko qari pote beto ria doru tinoni. Beto za qari tekuria ria na sepele za ka manogori topa ko qari vapugele nyonyoadi na kipakipa ganigani kole joladi. Na ngutidi ria na marene qari tekuteku ari ka lima vuro, goto ria na reko beto ria na koburu za qarike tanguti.

4. Jesus acalma a tempestade

  • Referência: Marcos 4:35-41

  • Explicação: Com uma ordem, o vento e o mar se aquietam. O milagre ensina sobre a paz que excede o entendimento e a autoridade do Messias sobre a criação.

I Jisu za Vabulea na Ranebongi

Ego totonai za gore na veluveluna na rane aza, i Jisu za parangaria ria nana sepele, ari za gudi vei, <<Aria ko ta karovo lao pa maka kalena na ovuku,>> za gua. Ko qari loia za na minete tinoni ko qari zae pa maka koaka ria na sepele ko qari tokai i Jisu za tori zaenana tu pa koaka. Kaki koaka ba qari korapa tugu titidia ketakoi. Totonai qari toka karovo lao za maka gava lavata za rajaria beto za talokuloku tataria na ololobagea za na koaka ko za pugelia tu na kolo. Ba i Jisu za tarubatuni maka tarubatu ko za korapa putagana pa tavatavana na koaka. Ko qari lao jou vaiqolia aza beto ari qari guni vei, <<Tinoni varivagigalai! Ta uke taqe gua gita! Ae za vei zake vatakulangigo ao za vei zara?>> qari guni.

Nari za tatakole tu i Jisu ko za tokea za na gava beto ari za guni vei na kolo, <<Bule! Mu nogoto!>> za gua. Tonai za nogoto za na gava beto za bule elava za na kolo.

Beto ari za gudi vei ria nana sepele, <<Ae za vei ko gamu matagutu tu? Oqoro pore tugu na miu rangerange za gamu?>> za gudi.

Qari matagutu vikevikeredi ria ko qari kole varivarinanaza makadi, ari qari gua vei, <<Ko i zei tu za na tinoni ani ko ria tu na gava beto na kolo ba qari nongoria tugu nana paranga?>> qari gua ria.

5. Cura da mulher com fluxo de sangue

  • Referência: Marcos 5:25-34

  • Explicação: Uma cura que aconteceu pelo toque da fé. Jesus mostra que está atento ao sofrimento individual e que a fé é o canal para receber o milagre.

Za korapa tugu pa varikamu tinoni ketakoi za maka reko za kole vakeni orungu laonana gu pa korapana ka manogori aoro. Na reko ani za tori dori kole gozororia tu zoku tapata pa kopu tadiria na tinoni varisalana beto doru nana izizongo za gona paledi pa kole nyaqo salana nagu, ba zake izongo leana podeke tu goto tonai za viva tu lalaonana za na tapata tana aza. Tonai za nongoroni na reko ani za na vavakatona na veveina i Jisu, azae za tuti ligu pa leo varikamu tinoni aza ko za lao ulia za na poko ti Jisu. Ura ari za kole roquroqu golomo vei pa bulona aza, <<Vei mana ulia gu ara za na poko tana, za pala mana tasalanaqua gu ara,>> za gua. Ko aza tugu za ulia aza za na poko ti Jisu, za totonai tugu za nogoto keni za na orungu, beto za vagilagilai pa tinina za tori tasalana tu aza pa nana mo za gua. Pa totozo tugu aza za vagilagilai makana i Jisu za na neqi za votu keni pa tinina. Ko za balinga muleria za na varikamu tinoni ko za nanazaria, ari za gudi vei, <<I zei za ulia na poko taqu?>> za gua.

Nari qari paranga tu ria nana sepele, ari qari guni vei, <<Qu batiamua ao za na rave tinoni qari jupe variamunigo, ba ae za vei ko qu nanaza tu ao, <I zei za uliziu?> qu gua tu,>> qari guni.

Ba za kole tugu dogoro varilivutai i Jisu ko mi batia za na reko za ulia aza za gua. Za vagilagilai na reko ani za na tasalana za gore votu pa tinina ko za matagutu neqeneqereni, ko za lao gona nyumuni pa moena i Jisu ko za uleni gu aza za na vavakato doruna. Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Tuqu, na mua rangerange za tori salanigo tu. Mu lao pa bule beto mu tasalanamua tu pa mua tapata,>> za guni.

6. Libertação do endemoninhado Gadareno

  • Referência: Marcos 5:1-20

  • Explicação: Jesus liberta um homem dominado por uma legião de espíritos. É a prova clara de sua autoridade absoluta sobre o reino das trevas.

I Jisu za Salania na Tinoni za Kolea na Ongongu Ikikerena

Ego ko qari lao paro za pa maka kalena na ovuku pa Qerasini. Ko aza tugu za taloi pa koaka ko za paro i Jisu, za maka tinoni za kolea na ongu ikikerena za votu koko lame vei pa bevi varivarigolomona ko za lame gozoria i Jisu. Na suvesuverena pa bevi varivarigolomodi za na tinoni ani, ko qari podeke piuni seni tu ba kepore tugu maka tinoni bi boka piu vakolea. Zoku totozo qari tori pikoni seni tu na nenena beto na limana ba za rabutu palepaledi ria na seni ari beto za piara paledi ria na aeana pa nenena. Kepore maka tinoni bi neqi jolani ko bi boka tale vamomozia. Na rane na bongi za kole gu vidulai lao lame pa bevi varivarigolomodi beto pa kubokubo za kole gu lukana uui beto za kole vapalepaleka muleni pa patupatu.

Ko za batia pa zouna tu aza i Jisu, nari za abutu toto lao opo nyumu sori tungutungu pa moena aza. Ko za velavela votu, ari za gua vei, <<Na za na mua ginugua taqu ara ao Jisu na Tuna na Tamaza Ululuna Jola? Pipaqu tana Tamaza, ao munake vakilasaziu ara!>> za gua. Ura perangaina tu za tori poja veini tu ari i Jisu aza, <<Ongu ikeremu, mu votu keni tana tinoni ani ao!>> za tori guni tu.

Ko za nanazia i Jisu aza, <<I zei na izongomu ao?>> za guni.

Nari za paranga na tinoni aza, ari za gua vei, <<I Zokuvuro za na izongoqu ara, ura na zoku jola gami,>> za gua aza. Ko za tepa tokatoka vitivitigia aza i Jisu ko mike iju votudi pa guguzu aza ria na ongu ikikeredi za gua.

Ego qari korapa nyubenyubele ganiganigedi pa maka kalena na kubo ketakoi za na godo borogo. Ko qari tepa tokatoka vitivitigia ria na ongu ikikeredi i Jisu, ari qari guni vei, <<Mu garunu laodigami tadiria na borogo rari, ko mami lao lugeria,>> qari guni. Nari za vamalumuria aza, ko qari votu taloi tana tinoni ani za na ongu ikikeredi ko qari lao lugeria za na borogo. Ko na godo borogo doruna, na ngutidi ria za kori vuro, za qari tuara gorea za na taba mamavarana ko qari gore kuju uke betodia pa leo kolo.

Ko ria na tinoni qari kopudi na borogo ari za qari uku kenidia ko qari lao vavakatoni pa guguzu beto pa varilivutaina ketakoi. Ko qari lame ria na tinoni ko mari dogoria za na zakazava za taroiti ketakoi qari gua. Tonai qari lame kamu ti Jisu ria na tinoni ari, za qari batia ria za na tinoni perangaina qari lugea mae na zoku vuro ongu ikeredi. Ba koviria za tori pokopoko valeananana tu beto za tori tavagigalana tu ko za korapa nyumunana za na tinoni aza. Ko qari matagutu ria na tinoni. Ria na tinoni qari somana batia ae qari vei na godo borogo beto na tinoni za lugea na ongu ikeredi ani za qari vavakato vadi ria na goto tinoni.

Ko ria na tinoni qari tepa tokatokai ria i Jisu ko mi iolo votu keni pa dia guguzu qari gua. Ego ko totonai mi zae pa koaka za gua i Jisu, nari za lame ko za tepa vitivitigia i Jisu za na tinoni qari koni loia na ongu ikeredi ani ko mi tutianana i Jisu za gua. Ba i Jisu zake vamalumia, goto ari tu za guni vei, <<Dai, mu mule lao pa mua guguzu tadiria na turamu ko mu ule vadi za na roiti poreveveina za roiti vanigo na Bangara beto na veveina na variroqu varitokai za vadogoronigo,>> za guni. Ko za taloi keni aza ko za podalai vavakatodi gu pa doru guguzu pa ia pa Manogaguguzu aza za na roiti za roitidi i Jisu tana ko qari gabara beto ria doru tinoni.

7. Ressurreição da filha de Jairo

  • Referência: Marcos 5:21-43

  • Explicação: Jesus demonstra que a morte para Ele é como o sono. Ele restaura a vida de uma criança, trazendo esperança para uma família desesperada.

Na Tuna Reko i Jaerasi beto na Reko za Ulia na Poko ti Jisu

Ego tonai za karovo soga lao pa maka kalena na ovuku i Jisu, nari za maka minete tinoni lavata za qari lame variamuni aza pa poanana pa ovuku. Pa totozo tugu aza za lame za maka tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, na izongona i Jaerasi. Tonai za batia aza i Jisu, za lao gona nyumuni pa nenena aza, ko za tepa tokatoka vitivitigia aza i Jisu, ari za guni vei, <<Na tuqu reko za mo vitivitigi ko za korapa laolao vei pa uke. Mu lame vaoponi na limamu, ko mu alo muleni nana toa!>> za guni. Nari za tutia aza i Jisu.

Ego maka minete tinoni lavata za qari tutia aza ko qari jupe varikaleni aza. Za korapa tugu pa varikamu tinoni ketakoi za maka reko za kole vakeni orungu laonana gu pa korapana ka manogori aoro. Na reko ani za tori dori kole gozororia tu zoku tapata pa kopu tadiria na tinoni varisalana beto doru nana izizongo za gona paledi pa kole nyaqo salana nagu, ba zake izongo leana podeke tu goto tonai za viva tu lalaonana za na tapata tana aza. Tonai za nongoroni na reko ani za na vavakatona na veveina i Jisu, azae za tuti ligu pa leo varikamu tinoni aza ko za lao ulia za na poko ti Jisu. Ura ari za kole roquroqu golomo vei pa bulona aza, <<Vei mana ulia gu ara za na poko tana, za pala mana tasalanaqua gu ara,>> za gua. Ko aza tugu za ulia aza za na poko ti Jisu, za totonai tugu za nogoto keni za na orungu, beto za vagilagilai pa tinina za tori tasalana tu aza pa nana mo za gua. Pa totozo tugu aza za vagilagilai makana i Jisu za na neqi za votu keni pa tinina. Ko za balinga muleria za na varikamu tinoni ko za nanazaria, ari za gudi vei, <<I zei za ulia na poko taqu?>> za gua.

Nari qari paranga tu ria nana sepele, ari qari guni vei, <<Qu batiamua ao za na rave tinoni qari jupe variamunigo, ba ae za vei ko qu nanaza tu ao, <I zei za uliziu?> qu gua tu,>> qari guni.

Ba za kole tugu dogoro varilivutai i Jisu ko mi batia za na reko za ulia aza za gua. Za vagilagilai na reko ani za na tasalana za gore votu pa tinina ko za matagutu neqeneqereni, ko za lao gona nyumuni pa moena i Jisu ko za uleni gu aza za na vavakato doruna. Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Tuqu, na mua rangerange za tori salanigo tu. Mu lao pa bule beto mu tasalanamua tu pa mua tapata,>> za guni.

Totonai za korapa paranga i Jisu, za qari bolabola kamu gu ria kaki tinoni na koko lame veidi pa ruma ti Jaerasi na tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, ko ari qari guni vei i Jaerasi, <<Na tumu reko za koviria ari za tori uke tu. Keta vapavu lame goboria na tinoni varivagigalai,>> qari guni.

Ba i Jisu zake pavu tugu vatalingadi za na paranga qari pojai ria, goto tonai za ari tu za guni vei za na tinoni matamata pa ruma varivarikamuna, <<Muke matagutu, mu vazozoto gu,>> za guni.

Ego ko kepore tu za maka tinoni za vamalumia ko bi tutia aza, goto makadi gu ari Pita, i Jekopi beto ko i Jone na taina marene gu i Jekopi. Tonai qari lame kamu pa ruma ti Jaerasi, azae za batia i Jisu za na rura takulangadi ria na tinoni qari romaroma beto qari lukana kebokebo. Ko za luge aza ko ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu rura takulanga beto gamu korapa kebokebo romaroma tu za gamu? Na koburu zana za zake uke, goto za korapa putagana gu,>> za gudi. Tonai za paranga vei aza nari za qari auni ria na tinoni aza.

Nari za iju vavoturia i Jisu ria doru, goto na tinana gu beto na tamana na koburu beto ari ka kue nana sepele gu za toka lugedi ketakoi za kole na koburu. Beto za arua i Jisu za na limana na koburu beto ari za guni vei, <<Talita kumi,>> za gua (Na ginuana za, <<Ngore, qa parangaigo ara ao, mu tatakole tu!>> za gua). Pa totozo tugu aza za tatakole tu za na reko peki ani ko za reregenana, ura za tori manogori aorona tu za na reko aza. Ko qari gabara vitivitigidi ria na tinoni. Ba za naqu vaneqineqiria i Jisu ria ko marike vavakatoni tana maka tinoni za aza vei za taroiti ani za gudi. Beto za garunuria ko mari vani kaki zava za na koburu reko ko mi tekutekunana za gudi.

8. Jesus anda sobre as águas

  • Referência: Mateus 14:22-33

  • Explicação: Ao caminhar sobre o Mar da Galileia, Jesus mostra que não está sujeito às leis da física. O episódio também serve para tratar a fé e a dúvida no coração de Pedro.

I Jisu za Rerege pa Vuliti Kolo

Ego pa liguna tugu aza, za pojadi i Jisu ria na nana sepele ko mari zae pa koaka ko mari karovo lao momoe pa maka kale karovona na ovuku, goto aza mi suvere ko mina garunu vamuleria mae na tinoni pa okotodia guguguzu za gudi. Pa liguna za vakeni betoria na tinoni, za zagere zae pa maka kubo makana aza ko za varavara. Ko totonai za gore na veluvelu, za kole tugu suverenana makana ketakoi aza. Ko tonai za tori zou lao tu pa korapa kolo za na koaka, ko za vaqevulu lao lameni na boguzu za na koaka, ura na gava turu koimoa za viva.

Ego ko pa varikorapaina kue koloko volavolaza ko za lao kamu pa vonomo koloko volavolaza lea za rerege tuti lao pa vuliti kolo i Jisu. Totonai ria na sepele qari batia aza za korapa rerege lame pa vuliti kolo, za qari takulanga vitivitigi ria, <<Koi, maka tomete za lamegana ani!>> qari gua, ko qari velavela gagateana.

Nari zake oriavo tugu parangaria i Jisu, ari za gua vei, <<Mu varene! Ara gu ani, muke matagutu!>> za gua aza.

Nari za paranga lao i Pita, ari za guni vei, <<Bangara, mina vei ao zozoto tugu zana, za mu kukuziu ko ma rerege lao tamu pa vuliti kolo,>> za gua aza.

<<Leana, mu rerege lame gu,>> za gua i Jisu.

Nari za taloi tugu pa koaka i Pita ko za podalai rerege lao ti Jisu pa vuliti kolo. Ba totonai za vagilagilai i Pita za na giburuna na gava nari za matagutu ko za podalai dururu, nari za uui, <<Bangara, mu aloziu!>> za gua.

Aza tugu za paranga vei zara i Pita nari za kaqama lao aru tamania i Jisu za na limana aza beto ari za guni vei, <<Za peki jola za na mua rangerange! Ae za vei ko qu orirabeke ao?>> za guni.

Ko totonai qari zae beto pa koaka ari kori doru, za nogoto betonana za na gava. Ko ria na sepele pa koaka za qari vatarazaea i Jisu, ari qari gua vei, <<Zozoto jola za ao tugu za na Tuna na Tamaza,>> qari guni.

9. Cura do paralítico

  • Referência: Marcos 2:1-12

  • Explicação: Jesus cura o corpo, mas primeiro perdoa os pecados. Este milagre estabelece que sua missão principal é a reconciliação espiritual do homem com Deus.

I Jisu za Salania na Tinoni za Uke Kale na Tinina

Ego za jola gu ka viza rane tonai za mule lao soga pa Kepaniami i Jisu, nari za qarike oriavo tugu nongoroni ria na tinoni za aza za tori korapa tu pa ruma qari gua. Qari kubo jola ria na tinoni qari varikamu ko kepore tugu za maka rora bi kole ko za jutu lao tu pa moena na atakamana, ko ketakoi za kole vavakatoni i Jisu za na paranga.

Totonai tugu za qari pogozo kamuni ari ka made tinoni za maka tinoni za uke maka kale kobu tinina ko zake boka rerege. Ba qarike boka pogozo laoni tana ria za na tinoni ani ura za pugelia na tinoni za na leo ruma. Ko qari keza ko qari kakelia tu za na arena na ruma pa totona zozoto i Jisu. Ko za korapa tugu kolenana pa nana lovu za qari vasikulu gorea za na tinoni aza. Tonai za batia i Jisu za ae na koi vei lavatana na rangerange tadiria nari za paranga laoa aza za na tinoni za uke kale maka kobu tinina, ari za guni vei, <<Tuqu, qari tori taleozo tu ria na mua sela,>> za guni.

Ba ria kaki qari varivagigalaini na Vavanau za qari korapa nyumu tata ketakoi ko qari kole variperani pa bulodi za ari qari gua vei, <<Ae za vei ko za paranga vei tu zara za na tinoni ani? Za vamoroania na Tamaza za na tinoni zana! Ura makana gu na Tamaza za boka taleozoni za na sela!>> qari gua ria.

Ba za tori gilagilainana tu i Jisu pa totozo aza za na za vei qari kole variperani ria pa bulodi, ko za paranga laoria aza ria, ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu variperani tu pa bulomiu gamu za ari? Ae ari kori paranga ari za munyalana ko bi paranga laoni tana tinoni za uke maka kale tinina zana? <Qari tori taleozo tu ria na mua sela,> bi guni, ba, <Mu turu, mu teku pogozia na mua lovu ko mu rerege!> bi guni tu? Ba vei ko mu gilagilai gamu za na Tuna na Tinoni za kolea na neqi ko mina taleozodi ria na sela pa pezo za ari ropi ma roiti vei ara,>> za gua. Ko za paranga laoa za na tinoni za uke maka kale tinina, ari za guni vei, <<Ma pojanigo ara ao: turu, mu teku pogozia na mua lovu ko mu mule laomua pa mua ruma,>> za guni. Pa totozo tugu aza za turu, za teku pogozia na nana lovu ko za votu keninana pa moedi ria doru za na tinoni aza. Ko qari gabara beto ria doru beto qari vatarazaea ria za na Tamaza, ari qari gua vei, <<Za oqoro tabata tadigita za maka zakazava vevei ari!>> qari gua.

10. Ressurreição de Lázaro

  • Referência: João 11:1-44

  • Explicação: O milagre mais impactante antes da crucificação. Ao ressuscitar alguém morto há quatro dias, Jesus declara: "Eu sou a ressurreição e a vida".

Na Ukena i Lazarasi

Maka tinoni na suverena pa Betani za mo, na izongona i Lazarasi. Pa Betani za na guguzu ketakoi qari suvere ari Mere beto i Mata ari kori tamatazi. (I Mere ani aza za vuvani na oela omanga lea pa nenena na Bangara beto ko za puqani tugu na vurunguna, ko na luluna aza i Lazarasi za mo.) Ko qari garunu laoni nongoro ari kori tamatazi reko ari i Jisu, ari qari guni vei, <<Bangara, dogoro! Aza na mua baere leana qu roquroqu vitivitigia ao za mo,>> qari guni.

Totonai za nongoroni, za ari za gua vei i Jisu, <<Na mo zana za minake lao jutu pa uke, goto vei ko mi tavalavata za na Tamaza, beto pa ginuana na mo aza ba mina tavalavata mutugu za na Tuna na Tamaza,>> za gua. (Za roquroquria i Jisu ari Mere i Mata, kori tamatazi, beto na luludi i Lazarasi.) Ko totonai za nongoria i Jisu za mo i Lazarasi, nari za suverenana mae tu ketakoi za kole suvere kori rane mule i Jisu. Pa liguna aza beto za paranga laoria ria na sepele aza, <<Aria koviria ko ta mule zae soga tu pa Jiudia,>> za gua.

Qari parangia ria na sepele aza, <<Rabi, za oqoro zovai pa viza gu zana ba mari gonanigo na patu qari gua ria na Jiu, ko na za mule qu nyorogua mule zaeni ketakoi?>> qari gua.

Nari za oeria i Jisu, <<Gamu gilagilaimiu gamu za na rane za tapikapikata pa manogori aoa? Ko za vei za na tinoni mina rerege pa rane kaberena za minake izongo tatupe tugu, ura za batabata pa kaberena na kasia guguzu ani. Goto vei mina rerege na bongi aza, nari za pala mina tatupe za na tinoni aza, ura kepore na nana kabere,>> za gua.

Za beto gu paranga vei zara aza, beto ari za gua vei mule, <<Na nada baere leana i Lazarasi za tori puta tu, ba mana lao ko mana vaiqolia gu ara aza,>> za gua.

Nari za ari qari guni vei ria na sepele aza, <<Bangara, vei mina tori puta tu za pala mina leana gu aza,>> qari gua. (Ba aza vei na ginuana za pojai i Jisu za tori uke tu i Lazarasi, goto ria qari roquroqua za putagana gu za guni aza qari gua.)

Nari za lodaka vadi gu i Jisu za na nongoro, ari za gudi vei, <<Za tori uke tu i Lazarasi, ba ura pa ginuguamiu gamu za qa qera za ara qake suvere tavitia aza, ko mu vazozoto za gamu. Ko aria ko ta lao tana koviria,>> za gua.

Nari ari za gudi vei i Tomasi ria kaki sepele, aza qari vaizongoni Patavivi, <<Ego, ariagada ko gita doru ta tutia tu, ko ta uke tavitia aza!>> za gua.

I Jisu za na Turumule beto na Toa

Ego totonai za kamu pa Betani i Jisu za tori jola tu ka made ranena za tagolomo i Lazarasi. Na guguzu pa Betani za tata kue kilomita gu na zouna pa Jerusalema, ko kubodi ria pa Jiudia qari varikamu suvere vamanotoria ari Mata i Mere pa uke tana luludi marene i Lazarasi.

Ego ko totonai za nongoroni i Mata za korapa lamelamenana i Jisu, nari za votu lao gozoria, goto i Mere za suverenana tu pa ruma. Nari i Mata ari za guni vei i Jisu, <<Bangara, vei bu suveremua ao pani, za bike uke za na luluqu marene! Ba koviria ba qa gilagilaiqua na za aza muna tepai tana Tamaza nari na Tamaza pala mina vanigo gu ao,>> za gua.

Za paranga laoa i Jisu aza, <<Pala mina turu mule gu za na lulumu marene,>> za guni.

Nari za oe lao i Mata, <<Qa gilagilaiqua za pala mina turu mule pa rane turumule pa rane liguligu aza,>> za gua.

Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ara za na turumule beto na toa. Aza mina vazozotoziu ara za mina uke tugu, ba pala mina toa; beto aza za korapa toa ba za vazozotoziu ara za marike izongo uke kamua na kamua. Ae vei, qu vazozotoa tugu ao za ani?>> za gua i Jisu.

Nari za oe lao i Mata, <<E, Bangara, ara qa tori vazozotoa tu za ao tugu za na Karisito, na Tuna na Tamaza, aza za korapa lamelamenana pa lame pa kasia guguzu qari guni,>> za gua.

I Jisu za Lukana

Pa liguna za paranga vei zara, nari za mule lao pa ruma i Mata ko za peki kuku golomia za na taina i Mere ko za ule vani, ari za gua vei, <<Na Tinoni varivagigalai za tori korapa tu nari, ko za nanazanigo tugu ao,>> za guni. Ko aza tugu za nongoro i Mere, za soqolo turu ko za lao gozoria aza. (Za oqoro bola kamu pa guguzu i Jisu, goto za korapa tu ketakoi za lao parangani i Mata.) Ko ria na tinoni qari kole suvere vamanotia i Mere pa leo ruma za qari tuti votu totonai qari batia na siqarai votu kenina i Mere. Qari roquroqua ria za palu mina lao lukana pa bevi ketakoi qari golomoni i Lazarasi ba za qari gua.

Ego za lao kamu ketakoi za korapa suvere i Jisu i Mere, ko aza tugu za batia i Jisu nari za todongo pa nenena i Jisu, beto za paranga, <<Bangara, vei bu suveremua ao pani, za bike uke za na luluqu marene!>> za gua.

Totonai za batia i Jisu na kebokebona aza beto ko ria na tinoni Jiu qari tutia aza ba qari lukana tugu, nari za tadungana na mamata na bulona aza. Beto za nanazaria i Jisu ria, <<Pae gamu vapaeni gamu za na kobukobuna i Lazarasi?>> za gua.

Qari oe lao ria, <<Bangara, mae lame ko mu dogoria,>> qari gua.

Za lukana i Jisu. Nari qari paranga ria na tinoni Jiu, <<Dogoro! Za koi vei roquroqu vitivitigia aza i Lazarasi!>> qari gua.

Ba kaki ria za qari paranga, ari qari gua vei, <<Na tinoni nake batabatana tu ba za vabatabatai, ko bi boka gu vasarea aza pa uke i Lazarasi!>> qari gua.

Za Tavatoa Mule i Lazarasi

Ego ko za maka vazaenga tadungana mule pa bulona i Jisu beto za lao pa bevi. (Ko na bevi aza za qari pateni maka patu lavata na ngujuna.) Za garunuria i Jisu ria, <<Mu varijo pale za na patu,>> za gudi.

Nari za paranga i Mata, aza na luluna na tinoni za uke, <<Koi Bangara, za tori nyabo omanga ikere tu. Koviria za tori ka made ranena tu zana!>> za gua.

Za parangia i Jisu aza, <<Ae vei, qa oqoro tu pojanigo ara za vei muna vazozoto nari za pala muna batia ao za na neqi lavatana tana Tamaza?>> za gua.

Nari za qari varijo pale ria za na patu. Beto za enga zae pa noka i Jisu beto za paranga, <<Tamaqu, qa paranga leana ara tamu ura qu nongoroziu ara ao. Qa gilagilaiqua za qu nongoroziu tugu doru totozo, ba koko vei gu ria na tinoni ari qari korapa za qa korapa paranga vei ari, ko mari vazozotoa za ao tugu qu garunuziu ara,>> za gua.

Pa liguna za beto paranga vei aza, nari za kuku viva, <<Lazarasi, mu votu lame!>> za gua. Nari za turu votu lame i Lazarasi, na limana na nenena za qari korapa tugu taudeni poko, beto za taude livutuni poko tugu za na izumatana.

Za paranga laoria i Jisu ria, <<Mu ruvatia ko mi boka kenana,>> za gua.

Conclusão

Os milagres de Jesus revelam sua autoridade sobre a natureza, as enfermidades, o mundo espiritual e até a morte. Eles não são apenas demonstrações de poder, mas sinais que apontam para sua identidade e missão.

Ao estudar esses milagres, é possível compreender melhor o papel de Jesus e a mensagem central do Evangelho.

Se este conteúdo ajudou você a entender os milagres de Jesus na Bíblia, compartilhe este artigo para que mais pessoas também conheçam esses ensinamentos.

Edineia Fernandes
1 pessoa deu Amém