Pular para o conteúdo
Publicidade

10 Milagres de Jesus na Bíblia: Lista com versículos e explicação

Por Bíblia Online

Os milagres de Jesus são muito mais do que demonstrações de poder sobrenatural; eles são sinais que confirmam sua divindade e missão. Ao longo dos Evangelhos, vemos Cristo curando enfermos, dominando a natureza e vencendo a morte.

Neste guia, selecionamos 10 milagres de Jesus na Bíblia, organizados com referências e uma breve explicação sobre o impacto espiritual de cada um deles.

Os principais milagres de Jesus nos Evangelhos

1. Transformação da Água em Vinho

  • Referência: João 2:1-11

  • Explicação: Ocorreu nas Bodas de Caná. Sendo o seu primeiro milagre público, Jesus demonstrou autoridade sobre a matéria e a natureza, revelando sua glória aos discípulos e abençoando a instituição da família.

Te kaikai te aavvana i Kana

Naa aso e lua ku oti te llaka, i te ttoru naa aso raa, naa tama te matakaaina i Kana iloto Galilee raa e mee te kaikai te takarua e aavvana. Te tinna Jesus raa e noho i te kina naa. Jesus ma ana disaipol raa hoki ni arumia ki oo ake ki te kaikai naa. Saaita naa wain raa ni oti, te tinna Jesus raa ki mee ake ki Jesus, "Naa wain naa tama naa ku oti."

Teenaa ki mee ake Jesus, "Te ffine nei, koe see taratara mai ma se aa nau ki mee. Taku sao ki hakaari aku mahi raa seki tae mai."

Te tinna Jesus raa ki mee ake ki naa tama e mee naa heuna te hare, "Kootou haia naa vana tama nei e mee atu ki kootou."

I loto te hare naa e takkoto ana huaarani e utuutu vai e ono e llasi. I naa vana e llasi naa Jew raa, laatou maraa e huihui naa rima laatou ki naa vai e takkoto i naa huaarani naa. Te huaarani tokotasi e tau te utu naa kalon e matarua no tae ki te matatoru. Teenaa ki mee ake Jesus ki naa tama e mee naa heuna te hare, "Utuhia naa huaarani naa ki naa vaiua." Naa tama naa ni massike no utu naa huaarani naa no ppii. Jesus ki mee ake hoki, "Kootou asu mai ni vai i naa huaarani naa no kauake ki te tama e mee tana kaikai nei ki unu." Teenaa ki too naa tama naa naa vai raa no kauake ki te tama e mee tana kaikai. Te vai naa ku oti te huri no mee ma se wain. Ttama naa ni see iloa maa tana wain e unu raa ni too ake naa tama naa i hea (tevana iaa, ana poe raa ku oti te illoa i te vana Jesus ni mee). Teenaa ki kannaatia ake a ia te tanata e aavana raa no mee ake, "Taatou hakkaatoa maraa e taki naa wain taukalleka raa i te kaamata. Ki oti are naa wain see taukalleka raa ku toomai, i te saaita naa tama raa ku vvare hakkaatoa. A koe iaa ni tiiake naa wain taukalleka raa ki te saaita nei!"

Teenei ko te saaita mua Jesus ni hakasura naa mahi TeAtua. A ia ni hakasura naa vana nei i Kana, iloto Galilee. Teenaa ko tana kina ni hakassaa ana mahi no illoa ana disaipol maa Ia ko te Tama TeAtua.

2. Cura do cego de nascença

  • Referência: João 9:1-12

  • Explicação: Jesus usa lodo para curar um homem que nunca havia enxergado. Este milagre prova que Ele é a Luz do Mundo e tem poder para restaurar o que nasceu com defeito.

Ttama e ppuni ana karamata e haia Jesus no kite

Jesus ni sasare no kite te tanata e ppuni ana karamata. Ttama naa ni haanau ma naa karamata e ppuni. Teenaa ki vasiri ake naa disaipol raa ki Jesus, "Rabai, ko ai ttama i te tanata nei ma ana maatua raa ni mee tana sara ki haanau mai a ia ma naa karamata e ppuni?"

Jesus ki mee ake, "Naa karamata te tanata nei see ppuni maa i aa ia e mee ana sara. Seai. Ana karamata hoki see ppuni maa i naa haisara ana maatua. A ia ni haanau mai maa naa karamata e ppuni nei ki kkite te henua i naa heheuna naa mahi TeAtua i aa ia. Ssao te mee raa koi maarama, taatou ki heunatia taatou naa heuna te Tama ni mee ma ki au nau. Te poo raa ku saaita koi, teenaa ko te ssao see hai tama e lavaa te heheuna. Taku sao koi noho i te maarama nei, nau e hakamaasina te maarama nei."

Kimuri ana taratara nei raa, Jesus ni saavare ki te kerekere no hakauru te kerekere raa ma ana saavare. Teenaa ki too Ia te kerekere e hakauru naa no aamosi naa karamata te tanata. Teenaa ki mee ake Ia ki te tanata naa, "Tere no huihui oo karamata i te vai Siloam." (Te inoa naa e mee maa, Heunatia.) Teenaa ki hano te tanata naa no huihui ana karamata. Ana karamata ni taukalleka i tana saaita ni ahe ake.

Naa tama e nnoho tauppiri ki te tanata naa ma naa tama ni kkite i ana sasare ka kainnoo mee imua raa ki vasirisiri peelaa, "Teenei seai ko te tanata ni noho imua ka kainnoo mee?"

E mee aaraa tama e taratara peelaa, "Teenei ko ia!" Aaraa tama iaa e taratara peelaa, "Seai, teenei se tama sara. Ttama nei koi e tiputipu ma ko ia."

Teenaa ki mee ake te tanata naa ki laatou, "Nau nei ko te tanata naa."

Naa tama naa ki mee ake, "Koe ni lavaa te kite peehea?"

Teenaa ki mee ake ia, "Te tanata e ttapa ma ko Jesus raa ni aamosia a ia aku karamata ki te pelapela. Ki oti raa mee mai iloo ma ki hano nau no huihui aku karamata i te vai Siloam. Teenaa ki hano nau no huihui iloo aku karamata. Taku saaita ni oti te huihui aku karamata raa, aku karamata ni tallaki hakkaatoa. Teenei e taukalleka ai aku karamata."

Teenaa ki vasiri ake laatou, "Teehea ttama naa?"

A ia ki mee ake, "Nau see iloa."

3. Multiplicação dos pães e peixes

  • Referência: Mateus 14:13-21

  • Explicação: Com apenas cinco pães e dois peixes, Jesus alimentou mais de 5 mil homens. Este sinal revela Cristo como o Pão da Vida, aquele que supre todas as nossas necessidades.

Jesus e haanai naa tama e tammaki iloo

Te saaita Jesus ni lono i te vana ni mee i John raa, a Ia ni kake ki te poti raa no hano no noho i tana kina soko ia. Naa tama i te kina naa ni llono maa Ia ku noho i te kina naa, teenaa massike iloo laatou i naa matakaaina laatou raa no oo atu vaauta kiaa Ia. I te saaita Jesus ni sepu i te poti raa no kite i te tammaki ttama e ttuu ake raa, a Ia ni aroha iloo i naa tama naa, teenaa huri atu iloo no haia naa tama e mmaki raa no taukalleka.

I te laasuru naa raa, ana disaipol raa ni oo atu no mee ake kiaa Ia, "Taatou ka poonia i te kina see nohoria nei. Heunatia naa tama nei ki oo ki naa matakaaina e tauppiri mai raa ki oo no taavi ni kaikai ma laatou."

Jesus ki mee ake, "Tiiake naa tama naa ki nnoho, aa kootou ku kauatu ni kaikai ma laatou ki kkai!"

Naa disaipol raa ki mee ake, "Maatou e nnoho koi maa naa haraoa e rima aa ma naa ika e lua."

Jesus ki mee ake, "Toomai naa kaikai naa." Teenaa mee ake iloo Jesus ki naa tama raa ki nnoho ki te vvee i laro. Teenaa too iloo Ia naa haraoa e rima ma naa ika e lua naa no ttoka ki te lani no taku ki TeAtua. Ki oti raa tohitohi iloo Ia naa haraoa raa no kauake ki ana disaipol raa ki vaevae ake ki naa tama. Naa tama naa hakkaatoa ni kkai no pposu. Teenaa oo atu iloo naa disaipol raa no ffao naa kete e sinahuru maa rua no ppii ki naa kaikai ni ttoe. Te kooina naa taanata hakkaatoa ni kkai i te kina naa e lava naa simata e rima.

4. Jesus acalma a tempestade

  • Referência: Marcos 4:35-41

  • Explicação: Com uma ordem, o vento e o mar se aquietam. O milagre ensina sobre a paz que excede o entendimento e a autoridade do Messias sobre a criação.

Jesus e haia a ia te lani raa no lauhie

I te laasuru te aso naa raa, Jesus ni mee ake ki ana disaipol, "Taatou ki oo no tere ki telaa vasi te namo." Teenaa tiiake iloo laatou te kuturana naa ka oo naa disaipol raa no kkake ki te poti e noho ai Jesus raa ka tere laatou. E mee hoki aaraa poti ni tauttau i tai naa. See rooroa raa te lani e lasi raa ku pakuu ki laatou, teenaa te poti laatou naa ku kaakea naa peau ka utuhia te poti laatou naa. I te saaita naa, Jesus e moe ka llano ki tana llano raa i te murivaka imuri. Teenaa ffuri atu iloo ana disaipol raa no haarona: "Tisa nei, koe see anaana peehea maa taatou ku mee ki mallemo!"

Jesus ni masike no varo iloo ki te matani ma naa peau, "Marino iho!" Teenaa tuku iho iloo te matani raa ka marino kkii te moana. Jesus ki huri atu ki ana disaipol, "Kootou e mattaku i te aa? Kootou seki lavaa iloo te taaohi manava iaa nau?"

Ana disaipol naa ni mattaku hakallika iloo, ka vasirisiri ki laatou soko laatou: "Teenei se tama peehea, ma te matani aa ma naa peau ki tuku kiaa Ia?"

5. Cura da mulher com fluxo de sangue

  • Referência: Marcos 5:25-34

  • Explicação: Uma cura que aconteceu pelo toque da fé. Jesus mostra que está atento ao sofrimento individual e que a fé é o canal para receber o milagre.

E mee te ffine e tere peenaa tana ttoo, teenei ku lavaa naa setau e sinahuru maa rua. Ana mane ni oti katoo te pesi ki naa tokta ki oo ake no haia a ia ki taukareka, tevana iaa a ia ni seai iloo ki taukareka; tana maki naa ni hano koi no lasi. Te ffine naa ku oti te lono i naa vana Jesus ni mee, teenaa hanake iloo ia iloto te kuturana raa vaamuri Jesus, ka maanatu soko ia peelaa, "Ki mee koi nau e paa taku rima i ana hekau e hakao, teenaa nau ma ki taukareka."

Araa sare atu iloo ia no paa tana rima ki te ttapa te kkahu Jesus; teenaa tana ttoo ni motu hua lokoi i te saaita naa, aa a ia ku lono hoki ma teelaa se taukareka raa ku sura i tana haitino. I te saaita naa lokoi raa, Jesus ni lono maa teelaa ni mahi e maffana iaa Ia, teenaa hakatahuri iloo Ia ki naa tama raa no vasiri, "Teelaa ko ai te tama e paa i taku kkahu?"

Ana disaipol raa ki mee ake, "Mmata i naa muimui atu naa tama naa i oo vasi; koe e vasiri peehea ma ko ai te tama e paa iaa koe?"

Tevana iaa Jesus ni tokatoka koi kite Ia i te tama ni paa kiaa Ia. Te ffine raa ni porepore i tana mataku i te vana ni mee i aa ia, teenaa hanake iloo no pesi ki ana turi imua naa vae Jesus, no taratara ake te hakamaaoni i naa vana ni ssura iaa ia. Jesus ki mee ake kiaa ia, "Taku tama, koe ku taukareka i aa koe e mau too manava i aa nau; aa tere no noho hakaraaoi."

6. Libertação do endemoninhado Gadareno

  • Referência: Marcos 5:1-20

  • Explicação: Jesus liberta um homem dominado por uma legião de espíritos. É a prova clara de sua autoridade absoluta sobre o reino das trevas.

Jesus e haia a Ia te tama e tauria te tipua raa ka taukareka.

Jesus ma ana disaipol raa ni tere no ttae iloo ki te matakaaina Gerasa i telaa vasi te Namo Galilee. Te saaita Jesus ni sepu iho i te poti raa, e mee te tanata e tauria te tipua ni hanake i te kava no ttiri iaa Ia i tai. Te tanata naa se tama e taka vaaroto naa kava, aa see hai tama hoki ku lavaa te saisaitia a ia te tanata naa ki see sasare. Te lopo saaita ana vae ma ana rima e saisaitia naa tama raa, a ia e mossia koi a ia naa seni naa. A ia e haimahi are i naa tama i te kina naa, teenaa ni see hai tama ni lavaa te hanatu no tautauhia a ia. I te poo ma te ao, te tanata naa e sare vaaroto naa kava raa ma naa mouna, ka tanitani varo peenaa ka seressere tana haitino ki naa hatu.

I tana saaita ni kite i Jesus i tana kina e tuu mai raa, a ia ni tere atu no tuu ki ana turi imua Jesus, no tanitani varo atu peelaa, "Jesus, Ttama TeAtua Nnui! Se aa koe e mee iaa nau? Koe see au no mee pakavaina nau!" (A ia e mee atu peenaa i Jesus ku oti te vanaake ki te tipua raa ki hakataha iaa ia.)

Teenaa ki vasiri ake Jesus, "Ko ai too inoa?"

Te tanata raa ki mee ake, "Taku inoa ko te Kaavena, i maatou e tammaki." Teenaa a ia ki tanitani ake ki Jesus ki see kerekere ia laatou i te kina laatou e nnoho naa.

I te saaita naa, teelaa ni poi e tammaki e ttuu ka kkai i te vasi te mouna. Teenaa naa tippua raa ni ttani ake peelaa ki Jesus, "Kaavea maatou ki naa poi, aa ku tiiake maatou ki uru no tau iloto naa poi." Jesus ni tiiake Ia naa tippua raa ka oo, teenaa hakattaha iloo naa tippua raa i te tanata naa ka oo no tau i naa poi. Naa poi naa hakkaatoa, e lava naa simata e lua, ni ffuro ki te hakattoo ana te mouna raa no maaoha ki loto te namo raa no mallemo.

Naa taanata e roorosi naa poi naa ni ffuro no hakatere te lono raa ki naa tama te matakaaina naa aa ma naa tama e nnoho i naa kerekere laatou i naa tautaha te matakaaina naa. Teenaa naa tama i naa kina naa ni oo ake no mmata i te vana ni mee naa. Te saaita laatou ni ttae ki Jesus raa, laatou ni kkite i te tanata ni vvare raa e noho mai. A ia ku hakao ana hekau aa ku atamai hoki; teenaa laatou ni mattaku hakkaatoa. Naa tama ni kkite i naa vana ni ssura naa ni hakaea ki naa tama raa i te vana ni mee i te tanata naa, aa i te vana hoki ni mee i naa poi.

Teenaa ffuri atu iloo naa tama naa no vanaake ki Jesus ki hakataha i te matakaaina laatou naa.

Te saaita Jesus ni mee ki kake ki te poti laatou raa, te tanata ni vvare raa ni hanatu no ppura ma ki kake atu ia.

Araa nei Jesus ni see hiihai maa te tanata naa e kake ake. A Ia ni huri are no vanaake peelaa kiaa ia, "Ahe ki hare ki oo tama raa no taratara ake i naa vana TeAriki ni mee kiaa koe, aa koe ku taratara ake i naa tiputipu te manava aroha TeAriki i aa koe."

Teenaa hano iloo te tanata naa no hakaea ki naa tama i Dekapolis i tana vana ni haia Jesus. Naa tama ni llono iaa ia raa ni oho hakkaatoa.

7. Ressurreição da filha de Jairo

  • Referência: Marcos 5:21-43

  • Explicação: Jesus demonstra que a morte para Ele é como o sono. Ele restaura a vida de uma criança, trazendo esperança para uma família desesperada.

Te tamariki ffine Jairus aa ma te ffine e tere tana ttoo

Te saaita Jesus ni ahe ki telaa vasi te namo raa, e tammaki iloo naa tama ni oo ake no kkutu ake kiaa ia i tai.

Teenaa sura atu iloo te tanata e ttapa ma ko Jairus, a ia naa se hakamau te hare lotu i te kina naa. I tana saaita ni kite i Jesus raa, a ia ni pesi ki ana turi imua Jesus, no taro ake peelaa, "Taku tamariki ffine raa e maki hakallika iloo. Kau no hakapiri oo rima i aruna taku tamariki nei ki marooroo ia, aa ki ora hoki."

Teenaa oo iloo laaua ma te tanata naa. E tammaki iloo naa tama ni sassare ka oo laatou hakapaa, teenaa e muimui atu katoo i ana vasi.

E mee te ffine e tere peenaa tana ttoo, teenei ku lavaa naa setau e sinahuru maa rua. Ana mane ni oti katoo te pesi ki naa tokta ki oo ake no haia a ia ki taukareka, tevana iaa a ia ni seai iloo ki taukareka; tana maki naa ni hano koi no lasi. Te ffine naa ku oti te lono i naa vana Jesus ni mee, teenaa hanake iloo ia iloto te kuturana raa vaamuri Jesus, ka maanatu soko ia peelaa, "Ki mee koi nau e paa taku rima i ana hekau e hakao, teenaa nau ma ki taukareka."

Araa sare atu iloo ia no paa tana rima ki te ttapa te kkahu Jesus; teenaa tana ttoo ni motu hua lokoi i te saaita naa, aa a ia ku lono hoki ma teelaa se taukareka raa ku sura i tana haitino. I te saaita naa lokoi raa, Jesus ni lono maa teelaa ni mahi e maffana iaa Ia, teenaa hakatahuri iloo Ia ki naa tama raa no vasiri, "Teelaa ko ai te tama e paa i taku kkahu?"

Ana disaipol raa ki mee ake, "Mmata i naa muimui atu naa tama naa i oo vasi; koe e vasiri peehea ma ko ai te tama e paa iaa koe?"

Tevana iaa Jesus ni tokatoka koi kite Ia i te tama ni paa kiaa Ia. Te ffine raa ni porepore i tana mataku i te vana ni mee i aa ia, teenaa hanake iloo no pesi ki ana turi imua naa vae Jesus, no taratara ake te hakamaaoni i naa vana ni ssura iaa ia. Jesus ki mee ake kiaa ia, "Taku tama, koe ku taukareka i aa koe e mau too manava i aa nau; aa tere no noho hakaraaoi."

Te saaita Jesus koi taratara ake ki te ffine raa, te tama tokotasi i te hare Jairus raa ku tae ake no vanaake ki Jairus, "Too tamariki ffine raa ku mate; koe see anaana ma ki vanaake koe ki te Tisa naa ki au."

Jesus ni see hakannoo atu ki naa taratara naa tama naa e hai; a Ia ni huri no vanaake ki Jairus, "Koe see mataku; taaohi manava koi iaa nau." Jesus ni see hiihai maa ni tama ki oo ake. A Ia ni toa koi a Ia Peter ma te haanau James ma John ka oo laatou. Laatou ni oo atu no ttae iloo ki te hare Jairus, teenaa ki lono Jesus i naa hevaa huri te hare naa. Teenaa uru atu iloo Ia ki hare no mee ake ki naa tama naa, "Kootou e ttani i te aa? Ttamariki naa see mate, tama naa e moe koi!"

Naa tama iloto te hare naa ni hakasakammini koi naa kaisu laatou i aa Ia, teenaa kerekereia iloo Ia naa tama naa ki oo ki haho. Araa toa iloo Ia naa maatua te tamariki raa aa ma te takatoru disaipol ni ooake ma Ia raa, ka uru atu laatou ki te kina te tamariki raa e moe. Teenaa kapaatu iloo Jesus ki te rima te tamariki raa no mee ake haka Hebrew peelaa, "Talitha koum," teenaa ko te taratara e mee maa, "Ttamariki ffine nei, nau e vanaatu kiaa koe, masike ki aruna!"

Te tamariki ffine naa ni masike i te saaita naa lokoi no sasare vaaroto te hare. (Naa setau te tamariki naa e sinahuru maa rua.) Naa maatua te tamariki naa ni llee hakaoti naa mouri laaua. Tevana iaa Jesus ni hakaapo ake ki laaua ki see taratara ake laaua ki se tama i te vana ni mee naa. Araa mee ake iloo ki laaua ki kauake ni kaikai ma te tamariki raa ki kai.

8. Jesus anda sobre as águas

  • Referência: Mateus 14:22-33

  • Explicação: Ao caminhar sobre o Mar da Galileia, Jesus mostra que não está sujeito às leis da física. O episódio também serve para tratar a fé e a dúvida no coração de Pedro.

Jesus e sasare vaaruna te kirikiri ttai

Ki oti raa heuna iloo Jesus ana disaipol raa ki oo no kkake i te poti laatou raa aa laatou ku oo imua ki Bethsaida, i telaa vasi te namo, a Ia iaa ku noho ki heunatia a Ia naa tama raa ki oo ki naa matakaaina laatou. I te saaita naa tama naa ni oti te heunatia a Ia ka oo raa, hano iloo Ia ki aruna te tamaa mouna tokotasi no taku. I te saaita te laa ni suru raa, Jesus koi noho ka taku soko Ia i aruna te mouna. I te saaita naa raa te poti naa disaipol raa ku mmao iloo ki loto te namo, teenaa te poti naa tama naa ni sausaua naa peau raa i te matani raa e oko mai imua.

I te ssao naa manu maraa e ttani i te tahaata raa, Jesus ni sasare ake vaaruna te kirikiri ttai raa ki te poti ana disaipol. Te saaita ana disaipol raa ni kkite i ana sasare ake vaaruna te kirikiri ttai raa, naa tama naa ni mattaku iloo ka kappisi naa varo laatou peelaa, "Te tipua!"

Jesus ni huri atu i te saaita naa lokoi no mee ake ki laatou, "Kootou see mattaku, teenei ko nau!"

Teenaa ki mee atu Peter kiaa Ia, "TeAriki, ki mee maa teenaa ko koe maaoni, koe ku mee ki sare atu nau vaaruna te kirikiri ttai kiaa koe."

Jesus ki mee ake, "Kau!" Teenaa sepu iloo Peter i te poti raa no sare atu ki Jesus vaaruna te kirikiri ttai. Araa nei i te saaita Peter ni kite i naa haimahi te matani raa, a ia ni mataku, teenaa kaamata iloo ia te tere ki loto te ttai ka tanitani varo atu ki Jesus, "TeAriki, hakasaoria nau!"

Jesus ni haaroo atu no tauhia lokoi a Ia Peter no mee ake, "Koe ku hakatina nataa peehea? Ai koe ku mamaanatu tammaki ai?"

Takarua naa ni kkake ki aruna te poti raa no marino lokoi te matani. Teenaa ffuri iloo naa disaipol raa no lotu kiaa Ia, "Koe maaoni ko te Tama TeAtua!"

9. Cura do paralítico

  • Referência: Marcos 2:1-12

  • Explicação: Jesus cura o corpo, mas primeiro perdoa os pecados. Este milagre estabelece que sua missão principal é a reconciliação espiritual do homem com Deus.

Ttama see lavaa te sasare e haia Jesus no taukareka

Ku llaka ana aso raa, Jesus ni ahe ki Capernaum, teenaa te lono raa ni tere maa Ia ku oti te tae ake ki hare. E tammaki iloo naa tama ni oo ake no kkutu i tana hare e noho, te hare naa ni kkapi hakaoti ttama, aa i haho hoki te tootoka raa ni see hai sao. Teenaa hakaea iloo Jesus naa taratara TeAtua raa ki naa tama e kkutu i te kina naa. Teelaa se takahaa taanata e ssau ake te tanata see lavaa te sasare ki Jesus. Tevana iaa naa tama naa ni see lavaa te hakasao atu ma te tama see lavaa te sasare raa ki Jesus, i te hare raa e kkapi ttama. Teenaa ki kkake naa tama naa no hakahotu te taffuu i aruna te kina Jesus e noho, no hakatere iho te tanata naa i aruna ana moelana kimua Jesus. Te saaita Jesus ni kite maa naa tama naa e taaohi manava iaa Ia raa, a Ia ki mee ake ki te tanata see lavaa te sasare, "Taku tama, oo haisara e uiia a nau."

E mee naa tisa naa Loo i te kina naa e nnoho ka hakataakoto soko laatou peelaa, "Ttama nei e lavaa peehea te taratara peenei? Ttama nei e taratara iloo pee ko ia ko TeAtua! TeAtua soko Ia e lavaa te uii naa haisara!"

Jesus ni tuu koi ka iloa i naa mannatu e ttuu ma naa tama naa. Teenaa ki mee ake Ia peelaa ki laatou, "Ai kootou e ttaka ai ma naa mannatu peenaa? Te taratara hea e hainauhie te kauake ki te tanata see lavaa te sasare nei, te taratara e mee maa, Oo haisara e uiia a nau,seai, te taratara e mee maa, Masike no too oo moelana naa, aa koe ku sasare?Nau e mee ki huri atu peelaa ma Ttama te Henua raa ko te tama hakamaatua i te kerekere nei teelaa e lavaa te uii naa haisara." Teenaa huri iloo Ia no mee ake ki te tama see lavaa te sasare, "Nau e vanaatu kiaa koe, masike no too oo moelana naa aa koe ku hano ki hare!"

Naa tama e ttuu i te kina naa ni ttoka katoo i naa masike te tanata naa no too ana moelana raa ka hano ki tana hare. Laatou ni oho hakkaatoa ka taratara hakanau i TeAtua peelaa, "Taatou ni see hai vana iloo peenei ni kkite imua!"

10. Ressurreição de Lázaro

  • Referência: João 11:1-44

  • Explicação: O milagre mais impactante antes da crucificação. Ao ressuscitar alguém morto há quatro dias, Jesus declara: "Eu sou a ressurreição e a vida".

Te mate Lazarus

Teelaa se tanata e noho i Bethany, tana inoa ko Lazarus. Te tama naa ni maki. Mary laaua ma tana taina Martha, e nnoho hoki i te kina naa. (Teenei ko Mary ni nnini tana kaakaa manoni ki naa tapuvae TeAriki ka hakapakupaku ki ana lauru. Teenaa ko tana kave, Lazarus, teelaa e maki.) Te haanau naa ni kkave laaua taratara ki Jesus peelaa, "TeAriki, too soa raa e maki."

Te saaita Jesus ni lono te taratara nei raa, a Ia ni mee tana taratara peelaa, "Te maki naa ma ki see mee te tama naa no mate. Teenei se ara e mee ki kkite naa tama te maarama nei i naa mahi TeAtua, aa e mee hoki ki ilotia naa mahi e takkoto i te Tama TeAtua."

Jesus ni llee tana manava i te haikave Lazarus ma Mary aa ko Martha. Tevana iaa tana saaita ni lono i te maki Lazarus raa, a Ia ni noho ake iloo ana aso e lua i tana kina e noho naa. Kimuri raa, mee ake iloo Ia ki ana disaipol, "Taatou ki ahe ki Judea."

Teenaa ki mee ake ana disaipol, "Rabai, see rooroa koi raa, koe ni haia naa tama te kina naa ma ki tauatia ki naa hatu. Peehea naa ahe atu taatou ki te kina naa?"

Teenaa ki mee ake Jesus, "Te laa raa e sopo i te tahaata no suru i te laasuru, anii? Ttama e sasare i te ao raa see lavaa te llave ana vae no leiho, i te henua koi maarama. Aa ki mee laatou e sassare i te poo, laatou ma ki llave naa vae laatou, i te mee raa e poouri." A Ia ki mee ake hoki, "Taatou soa, Lazarus, e moe koi. Nau ma ki hanatu no haarona ia."

Ana disaipol raa ki mee ake, "TeAriki, ki mee a ia e moe, teenaa a ia ma ki taukareka."

Laatou ni mannatu maa Jesus e vana maa Lazarus e moe vare koi. Laatou see illoa maa Jesus e taratara raa ko Lazarus ku oti te mate. Teenaa ki taratara ake hakaraaoi Jesus ki laatou, "Lazarus ku oti te mate, tevana iaa e taukareka iloo i aa nau ni see noho i te kina naa, i aa nau e hiihai maa kootou ki kkite i taku vana ma ki mee ki Lazarus, ki illoa kootou i aku mahi. Taatou ki oo no mmata i aa ia."

Teenaa ki mee ake Thomas (e ttapa ma ko te Maasana) ki ana soa disaipol, "Taatou hakkaatoa ki oo, ki mmate hakapaa taatou maa Ia!"

Jesus ko te hakamasike te mate aa te ora maaoni

Saaita Jesus ni tae atu ki Bethany raa, a Ia ni lono maa teenei ko te haa naa aso Lazarus ni moe iloto te kava. Bethany see mmao i Jerusalem, e noto i naa mael e lua. E tammaki naa Jew ni oo ake no mmata i te haanau Mary ma Martha, ki hakaaneane ki laaua i te mate laaua kave.

Saaita Martha ni lono maa Jesus ku hanake raa, a ia ni hanatu kiaa Ia i te ara. Mary iaa ni noho ake i hare. Teenaa ki mee ake Martha ki Jesus, "TeAriki, ki mee koe ni noho i te kina nei, taku kave nei ni see mate are! Tevana iaa nau e iloa maa TeAtua ma ki haia a Ia oo vana e hiihai maa Ia ki mee."

Jesus ki mee ake, "Too kave naa ma ki masike no ora."

Teenaa ki mee ake Martha, "Nau e iloa maa ia ma ki masike i te aso hakaoti."

Jesus ki mee ake, "Nau nei ko te hakamasike te mate aa te ora maaoni. Te tama e iloa maa nau nei ko te Mesaea raa ma ki ora, niaaina maa ia ku oti te mate. Naa tama hakkaatoa e ora aa e illoa te mee nei ma ki see lavaa hakaoti te mmate. Koe e hakannoo no iloa i aku taratara nei?"

Martha ki mee ake, "TeAriki, nau e iloa maa koe ko te Mesaea, te Tama TeAtua, te Tama ni tukua ki au ki te maarama nei."

Jesus e tani

Kimuri naa taratara laaua nei, Martha ni ahe no taratara ake seemuu ki tana taina, Mary, "Te Rabai raa ku oti te tae mai. A Ia e vasiri iaa koe." Saaita Mary ni lono i naa taratara nei, a ia ni masike no tere ki haho no mmata i Jesus. (Saaita naa raa, Jesus seki tae ake ki naa hare. A ia koi noho i tana kina ni ttiri i Martha.) Saaita naa Jew e nnoho i te hare ka hakaaneane i Mary raa ni kkite i Mary e sopo no tere raa, laatou ni ttau maa Mary ku tere hoki ki te kava no noho ka tanitani. Teenaa ki oo atu laatou vaamuri Mary.

Tana saaita ni tae atu ki Jesus raa, hakaleiho iloo ia no tuu ki ana turi i naa vae Jesus no mee ake, "TeAriki, ki mee koe ni noho i te kina nei raa, taku kave nei ni see mate are."

Jesus ni llee iloo tana manava i naa tani Mary. A Ia ni aroha hoki naa ttuu ake naa Jew raa ka ttani. Teenaa ki vasiri ake Ia ki laatou, "Ttama naa e tanumia kootou i hea?"

Naa tama naa ki mee ake, "Kau no mmata."

Teenaa ki tani Jesus. Naa Jew raa ki taratara soko laatou, "Mmata i naa llee te manava te tama nei i Lazarus!"

Aaraa tama iaa e taratara peelaa, "Te tama e ppuni ana karamata raa ni lavaa koi a Ia te haia no taukalleka. A Ia ni see kite peehea maa Lazarus e maki?"

Lazarus e hakamasikeria Jesus no ora

Jesus ni llee tana manava i tana aroha i Lazarus. Teenaa ki hano ia ki te kava e moe Lazarus. Te taaruma naa e ppui ki te hatu pallaha e lasi. Teenaa ki mee ake Ia ki laatou, "Hakatiperia te hatu raa ki te vasi!"

Martha, te kave Lazarus raa ki mee ake kiaa Ia, "TeAriki, ttama nei kunaa mate iloo. Teenei te haa ana aso iloto te kava. Tana haitino ku purau."

Teenaa ki huri atu Jesus no mee ake ki Martha, "Nau ni see vanaatu maa koe ma ki kite i naa mahi TeAtua ki mee koe e hakannoo ki aku taratara?" Teenaa oo atu iloo naa tama naa no hakatipe te hatu raa ki te vasi. Jesus ni ttoka ki aruna no taku ki TeAtua, "Taku Tamana. Nau e hakanau iaa koe, i aa koe e lono mai iaa nau. Nau e iloa maa koe maraa e lono peenaa iaa nau. Nau e hiihai maa naa tama e ttuu i te kina nei ki kkite i oo mahi, ki illoa laatou maa nau ni heunatia mai koe ki te maarama nei." Tana saaita ni oti raa, kappisi iloo ana varo vaaruna, "Lazarus, uru mai ki haho!" Lazarus ni masike no uru mai iloo ki haho. Ana rima ma ana vae koi mmini ki naa tapaa maro. Tana pisouru hoki e taakai ki te tapaa maro. Teenaa ki mee ake Jesus, "Veetea naa tapaa maro e taakai i tana haitino, aa ku tiiake ia ki hano."

Conclusão

Os milagres de Jesus revelam sua autoridade sobre a natureza, as enfermidades, o mundo espiritual e até a morte. Eles não são apenas demonstrações de poder, mas sinais que apontam para sua identidade e missão.

Ao estudar esses milagres, é possível compreender melhor o papel de Jesus e a mensagem central do Evangelho.

Se este conteúdo ajudou você a entender os milagres de Jesus na Bíblia, compartilhe este artigo para que mais pessoas também conheçam esses ensinamentos.

Edineia Fernandes
1 pessoa deu Amém