Pular para o conteúdo
Publicidade

10 Milagres de Jesus na Bíblia: Lista com versículos e explicação

Por Bíblia Online

Os milagres de Jesus são muito mais do que demonstrações de poder sobrenatural; eles são sinais que confirmam sua divindade e missão. Ao longo dos Evangelhos, vemos Cristo curando enfermos, dominando a natureza e vencendo a morte.

Neste guia, selecionamos 10 milagres de Jesus na Bíblia, organizados com referências e uma breve explicação sobre o impacto espiritual de cada um deles.

Os principais milagres de Jesus nos Evangelhos

1. Transformação da Água em Vinho

  • Referência: João 2:1-11

  • Explicação: Ocorreu nas Bodas de Caná. Sendo o seu primeiro milagre público, Jesus demonstrou autoridade sobre a matéria e a natureza, revelando sua glória aos discípulos e abençoando a instituição da família.

Mabala ku Kaana

Ya mu etsughu kii bitere, óli a mabala ku bvulu lili Kaana mu etsulu e nsie kii Ngalile. Ngughu a Yiisu áli oŋo. Bágwi si Yiisu ya binduono bi nde mpighi a mabala mamo. Mu matala ma ófi bviini, ngughu a Yiisu ályele kundaa nde ti: «Bo ka baafirisyili a bviini o!» Lo Yiisu ábvuhulu nde ti: «Maama, we ya me ndagha ma? Matala ma me nkini maakughu o.» Ngughu a nde ályele kundaa basala ti: «Ligyighili nswe ndagha yi aalyele nde be.» Ŋa ebini ekye óli a mayughu masemene mama mu mameẽ ma ókasalala ba-Dzwife mu okatsehebe manyuru. Mu oluhu nswe yughu, báfaana olo mbyeẽ mpuomo bwunu we kwumu ya ywolo (12). Yiisu ályele kundaa basala ti: «Liluhu mayughu ma mu madza». Ya bo báluhu mayughu tee mu mibiili. Yiisu ályele kundaa bo ti: «Mu matala ma, liloŋono ya libiri mo kundaa mfumu a kyiri.» Bo bábiri nde mo. Mfumu a kyiri ályini madza ma mákighiri bviini. Nde ka ásoolo ku máfi mo o, lo basala ba báloŋono madza áli basoolo. Mfumu a kyiri áti baghala wu áakakie mbili ya ályele kundaa nde ti: «Nswe mbwuru aatswama okataba baara bviini li libwe, ya baara bamana okolo mala, ŋa nseele nde aakapaha bviini liili ka lili nkara a li libwe o. Lo we, we aabunu bviini li libwe tee sonali!»

Obo me bu óbaana Yiisu osa bilyimi bii okiŋimi, mu elyimi ki ási nde ku Kaana lili Ngalile. Nde ásuo nsia a nde, ya binduono bi nde bísi kana mu nde.

2. Cura do cego de nascença

  • Referência: João 9:1-12

  • Explicação: Jesus usa lodo para curar um homem que nunca havia enxergado. Este milagre prova que Ele é a Luz do Mundo e tem poder para restaurar o que nasceu com defeito.

Yiisu dzuhu enkpa-mihi kii emburu-ngughu

Yiisu bu akaluru mu nzili, ámono mbwuru wu áali enkpa-mihi kii emburu-ngughu. Binduono bi nde bífwulu nde ndiri: «Muluo, nande áasi masumu mpaala baburu nde enkpa-mihi, ndeme, bwunu we biburu bi nde?» Yiisu ábvuhulu bo ti: «Ka oli mu nkooro a masumu ma nde bwunu we mama biburu bi nde o? Lo mu kuulu bigyighili bi Nzaami bimoŋono mu nde! Ŋaala bwihi nkini buki, bihi lifaana osala esala ki munde wu aagweghe me. Mpyibi yili mu ogya yiili mbwuru si mumõ ka kughu osala esala o. Ŋaala me nkini ndi ŋa nsie, me ndi otsyeme o nsie.»

Yiisu ámana obili obo, átswulu manteẽ ŋa nsie, ápworo toro mu ya ákili lo mu mihi mi enkpa-mihi. Ya Yiisu ályele kundaa nde ti: «Gye yiswagha busu mu edzyi kii Silowe», mbaala ti, «wu bágweghe». Enkpa-mihi égyene, éswagha busu, ya ékayamono ŋa ékayabvughuru kye.

Baara ba bákakala ya nde kara lilo, ya babo ba bátswama okamono wu aakaluomo nzi, bályele ti: «Wu ka li mbwuru wu aakabwa nsini mu okaluomo nzi o?» Baara babamõ bákalyele ti: «Me nde!» Babake ti: «Pele, mbwuru wu bali efa emõ ya nde.» Lo ndeme ákalyele ti: «Ngu me.» Mu obo bo báfwulu nde ti: «Bunu-abo mihi mi we miisi mu odzughu?» Nde ábvuhulu ti: «Mbwuru wu a nkwumu a Yiisu aapworo toro, aakili me lo mu mihi ya aalyele me ti: "Gye yiswagha busu mu edzyi kii Silowe". Me obo me aangyene, me aanswagha busu ya me aambwi omono.» Bo báfwulu nde ti: «Nde kunu-ako ali?» Nde ábvuhulu ti: «Me ka nsoolo o.»

3. Multiplicação dos pães e peixes

  • Referência: Mateus 14:13-21

  • Explicação: Com apenas cinco pães e dois peixes, Jesus alimentou mais de 5 mil homens. Este sinal revela Cristo como o Pão da Vida, aquele que supre todas as nossas necessidades.

Yiisu buŋunu mafwunu mataana ma babaghala

Yiisu bu agyughu nsia oyo, nde ámara oŋo mu bwara ya ágyene ngasighi ku nkolo yi gwene a baara. Lo mampwumu ma baara bu masoolo obo, mápala mu mabvulu mamo ya mánama nde mu myili. Nde bu apala mu bwara, ámono mpwumu a baara yi nene ya nde ámono bo nyiĩ, ya ábwi odzuhu babyele ba bo.

Nkonkolo bu yito, binduono bi Yiisu bíyasele ku bele a nde ya bílyele kundaa nde ti: «Ebini ki eli ki e nkeẽ ya bwihi ayi ku ogyili. Bvurulu mampwumu ma baara magye mu mala mu oyiswumu bi-odza.» Lo [Yiisu] ábvuhulu kundaa bye ti: «Bo ka bali a nzala a obvughuru o, ligwa bo bi-odza beme.» Bye bílyele kundaa nde ti: «Bihi ki lili a kye ŋa, yini a mampa mataana ya banswi buolo.» Mu obo, nde ályele kundaa binduono ti: «Ligya a me bye ŋa.» Ya nde átumu mampwumu ma baara mabwa nsini ŋa yulu a nsele. Nde ágwolo mampa mataana ya banswi buolo, átala ku yulu, áseme bye, átsyiri bye ya ágwi kundaa binduono bi nde, ya binduono bíkaba bye kundaa mampwumu ma baara. Bo bwohono báli, bágyughuru. Ya bábiri bitubu kwumu ya byele (12) bi bílwulu mu bitsulu bi bísyili. Babo ba báli bye áli bakughu oto mapfwunu mataana (5 000) ma babaghala, gwene otala bakaha ya baana ba basala.

4. Jesus acalma a tempestade

  • Referência: Marcos 4:35-41

  • Explicação: Com uma ordem, o vento e o mar se aquietam. O milagre ensina sobre a paz que excede o entendimento e a autoridade do Messias sobre a criação.

Yiisu kahaba efulu ki enene

Etsughu kyini ekye mu nkonkolo, Yiisu ályele kundaa binduono bi nde ti: «Litswe lisaghaba ku ngulu a mubu yinke». Bu bamana obvurulu mpwumu a baara, binduono bi Yiisu bígyene ya nde mu bwara bu áli nde. Óli si ya mabwara makimi. Ensihibi, efulu kii mpini ébwi ofulu ya mampo ma madza mákabwa mu bwara ya bwara búkalwulu mu madza. Yiisu áli agyoŋomo ku masini ma bwara ya ásiili mutswi mu tsulu li biko. Binduono bísiili nde ya bílyele ti: «Muluo, bihi lili mu okapfighili ya we ka li mu okamono mukolo mpara o?» Yiisu bu asighili, áfyeẽ efulu ya ályele madza ma mubu ti: «Lidzuunu! Likala pii!» Efulu éfi, ya edzuunu ki enene égyi. Ya nde ályele kundaa bo ti: «Mu emakye be lili a nzalamweẽ? Be nkini ka lili a kana o?» Enkwughu ki enene ésughuru bo ya bákabili bo-a-bo ti: «Nde nande ali, mbwuru wu, wuulu efulu ya mubu biikagyughu nde?»

5. Cura da mulher com fluxo de sangue

  • Referência: Marcos 5:25-34

  • Explicação: Uma cura que aconteceu pelo toque da fé. Jesus mostra que está atento ao sofrimento individual e que a fé é o canal para receber o milagre.

Ankoho óli a mukaha mutsyini ŋa nsa baara babo wu áali a ebyele kii okapala makili ki ési bamvulu kwumu ya buolo (12). Nde ámono mpara yi alagha ŋa myaã mi bangaa-libughu balagha, ya ámana nzi a nde yohono wene a omono bubwe, ŋa yulu a yini a mpara yíikabvulu. Bu agyughu bákabili mu Yiisu, nde ágyi ŋa nsa baara, ŋa mbihi a nde ya ábyeme enkuru e nde. Mu kuulu nde ákalyele ti: «Kala me mbyeme yini a enkuru e nde, me sa ndzughu.» Ŋaana oŋo, makili ma mákapala nde mákaŋama, ya nde ámono mu nyuru a nde ti ádzughu mu bubyele bu nde.

Yiisu ásoolo ŋaana oŋo ti lileene lípala mu nde. Nde ákaghala ŋa nsa baara ya áfwulu ti: «Nande aabyeme binkuru bi me?» Binduono bi nde bílyele nde ndiri: «We li mu okamono mpwumu a baara ba bali mu okasa we mpiŋi manto mwohono, ya we firifwulu ti: "Nande aabyeme me?"» Lo Yiisu átala ŋa kara li baara mu omono mbwuru wu áabyeeme nde. Mukaha bu agyahaba mi míbwi mu nde, ábwi oteghere mu nzalamweẽ, ábwi ŋa myili mi Yiisu ya ályele nde engaŋma kyehene. Lo Yiisu ályele nde ndiri: «Mwana a me wu mukaha, kana li we liibvwuhu we. Gye mu edzuunu, nyaã we dzughu mu bubyele bu we.»

6. Libertação do endemoninhado Gadareno

  • Referência: Marcos 5:1-20

  • Explicação: Jesus liberta um homem dominado por uma legião de espíritos. É a prova clara de sua autoridade absoluta sobre o reino das trevas.

Yiisu byi mifulu mi mibi

Yiisu ya binduono bi nde báto ku ngulu yinke yi a mubu mu etsulu e nsie ki ba-Ngerasenyeẽ. Yiisu bu asaapala mu bwara, baghala mutsyini wu áali a mufulu wu mubi, ápala kunsa mampyeme ya áyabwana nde. Nde kunsa mampyeme ákakala ya ka óli a mbwuru wu áakughu ofirikuru nde misyi o, ngu okala basyene. Mu kuulu, mansa malagha bákatwulu nde myili mu esyeẽ ya bákakuru nde myaã mu basyene, lo nde ákabulu esyeẽ ya ákatsyiri basyene. Ya ka óli a mbwuru nga-a-mpini mu odzarala nde o. Matala mwohono, mpyibi ya mwiĩ, nde áli kunsa mampyeme ya ku yulu a minguo. Nde ákabulukehe bingubu ya ákabuludzwaha nyuru a ndeme mu mameẽ.

Nde átaala Yiisu, áyabara, ákunu mabuo mu nsie ŋa nkulu a nde, ya ákehe engubu ti: «Yiisu, Mwana a Nzaami, Nzaami wu a Ensoõ-yulu, nki ndagha li ŋa kara li bihi a we? Me mbuono we mu nkwumu a Nzaami, ka mwehẽ me kimini o!» Nde ábili obo mu kuulu Yiisu ákalyele nde ti: «Mufulu wu mubi, pala mu baghala wu!» Yiisu áfwulu nde ti: «Nkwumu a we na?» Nde ábvuhulu ti: «Nkwumu a me Mpwumu, mu kuulu bihi balagha lili.» Ya nde ábuono Yiisu ku olagha ti nde anyaã opaha mifulu mi mibi mu etsulu e nsie.

Ankoho, óli a mukaã a bangubulu wu munene ŋa bele a munguo ba báli mu okabuludza. Mifulu mi mibi míbuono Yiisu ti: «Gweghe bihi mu bangubulu banii, nyaã bihi lisomo mu bo.» Nde ágwi bo muswa ya mifulu mi mibi mípala, míyisomo munsa bangubulu ya bangubulu bwohono básughu mu ntyini ku nsie a munguo ya báyibwa mu mubu. Bo áli bakughu oto mapfwunu-muolo (2 000), ya bangubulu bwohono bákpi mu madza ma mubu.

Baara ba bákakebe bangubulu bábara ya báyitsala nsia kunsa bvulu ya mu mamfulu, ya baara báyitala nki ndagha áaluru. Baara ba bafi mu bvulu ya mu mamfulu báyato kundaa Yiisu ya bo bámono baghala wu áali a mifulu mi mibi, munde wu áali a mpwumu a mifulu mi mibi, wu áabwi nsini, wu áalaha binkuru ya wu áali a embwuru e nde kyehene. Bo bábagha nzalamweẽ. Baara ba bámono mandagha ma máluru bályele bo mi míbwi mu baghala wu áali a mifulu mi mibi ya mu bangubulu. Mu obo, bo bábwi obuono Yiisu mpaala amara mu etsulu e nsie e bo.

Mu matala ma ókasomo Yiisu munsa bwara, baghala wu áali a mifulu mi mibi ábuono nde mu ogye ya nde. Lo Yiisu ka ágwi nde muswa o ya ályele nde ndiri: «Gye ku nzo a we, kundaa baara ba we ya lyele bo mandagha mwohono ma oogyighili Mfumu mu we, bunu-abo nde aamono we nyiĩ.» Nde ágyene ya ábaana otsala nsia a mandagha mwohono, ma ogyighili nde Yiisu, mu etsulu e nsie ki baakata ti Mabvulu-kwumu, ya baara bwohono bákiŋimi.

7. Ressurreição da filha de Jairo

  • Referência: Marcos 5:21-43

  • Explicação: Jesus demonstra que a morte para Ele é como o sono. Ele restaura a vida de uma criança, trazendo esperança para uma família desesperada.

Mwana a Dzayiruse wu mukaha ya mukaha wu aakwara enkuru e Yiisu

Yiisu áfiribvughuru ku ngulu a mubu yinke mu bwara, ya mpwumu a baara yíyabvuŋunu ŋa áli nde ŋa mukogho a mubu. Mfumu a nzo a lisamana a ba-Dzwife mumõ, nkwumu a nde Dzayiruse, áyato. Bu amono Yiisu, nde ábwi ŋa nsie a myili mi nde, ya ábuono nde ku olagha ti: «Mwana a me wu asala wu mukaha li kunsa lipfu. Gya, naã nde myaã mpaala nde abvwughu ya akala mweẽ!» Yiisu ágyene ya nde. Mpwumu a baara yi nene yínama nde ya yíkasa nde mpiŋi mu manto mwohono.

Ankoho óli a mukaha mutsyini ŋa nsa baara babo wu áali a ebyele kii okapala makili ki ési bamvulu kwumu ya buolo (12). Nde ámono mpara yi alagha ŋa myaã mi bangaa-libughu balagha, ya ámana nzi a nde yohono wene a omono bubwe, ŋa yulu a yini a mpara yíikabvulu. Bu agyughu bákabili mu Yiisu, nde ágyi ŋa nsa baara, ŋa mbihi a nde ya ábyeme enkuru e nde. Mu kuulu nde ákalyele ti: «Kala me mbyeme yini a enkuru e nde, me sa ndzughu.» Ŋaana oŋo, makili ma mákapala nde mákaŋama, ya nde ámono mu nyuru a nde ti ádzughu mu bubyele bu nde.

Yiisu ásoolo ŋaana oŋo ti lileene lípala mu nde. Nde ákaghala ŋa nsa baara ya áfwulu ti: «Nande aabyeme binkuru bi me?» Binduono bi nde bílyele nde ndiri: «We li mu okamono mpwumu a baara ba bali mu okasa we mpiŋi manto mwohono, ya we firifwulu ti: "Nande aabyeme me?"» Lo Yiisu átala ŋa kara li baara mu omono mbwuru wu áabyeeme nde. Mukaha bu agyahaba mi míbwi mu nde, ábwi oteghere mu nzalamweẽ, ábwi ŋa myili mi Yiisu ya ályele nde engaŋma kyehene. Lo Yiisu ályele nde ndiri: «Mwana a me wu mukaha, kana li we liibvwuhu we. Gye mu edzuunu, nyaã we dzughu mu bubyele bu we.»

Yiisu áli nkini mu okabili ŋa óyato baara ba báfi ku nzo a mfumu a nzo a lisamana a ba-Dzwife, ba bályele ndiri: «Mwana a we aakpi. Mu emakye we aafirisa Muluo enkwili mu mwana a we?» Lo Yiisu wu áagyughu mandagha mamo ályele kundaa mfumu a nzo a lisamana a ba-Dzwife ti: «Ka kala a nzalamweẽ o, sa yini a kana.» Ya nde ka ákihi ti baara bagye nzili ya nde o, kala ti ka yini a Piere, Dzake, ya Dzã mbwee a Dzake. Bu bato ŋa nzo a mfumu a nzo a lisamana a ba-Dzwife, Yiisu ámono mpwumu a baara yi áali kunsa kyaã. Baara bákalili ya bákakehe bingubu. Bu asomo munsa nzo, nde ályele bo ti: «Kyaã ki kii ema ya bilili bi bii ema? Mwana ka aakpi o, lo nde ogyoŋomo aagyoŋomo.» Bo bákasebe nde. Bu apaha baara bwohono ku mbala, Yiisu ágwolo taara ya ngughu, ya ba báli ya nde, ásomo ku óli mwana. Nde ákwara mwana mu kwogho ya ályele nde ndiri: «Talita kume», mbaala ti, «Mutughu, me ndyele we ti: Sighili!» Ŋaana oŋo, mutughu átemene ya ábwi odzyara. Nde áli a bamvulu kwumu ya buolo (12). Bo bákiŋimi ku olagha. Yiisu átswi bo mikele mu kuulu mbwuru si mutsyini anyaã osoolo ndagha oyo, ya nde ályele bo bagwa mutughu bi-odza.

8. Jesus anda sobre as águas

  • Referência: Mateus 14:22-33

  • Explicação: Ao caminhar sobre o Mar da Galileia, Jesus mostra que não está sujeito às leis da física. O episódio também serve para tratar a fé e a dúvida no coração de Pedro.

Yiisu dzyara mu yulu a madza

Ya ŋaana oŋo, Yiisu ásini binduono bi nde bisomo munsa bwara ya bitswama ku nkulu a nde ku ngulu a mubu, mu edzighi ki ákabvurulu nde mampwumu ma baara. Ya bu amana obvurulu mampwumu ma baara, nde ákumu ku yulu a munguo, mu oyisamana ngasighi. Ŋa ogyili bwihi, nde áli oŋo, ngasighi. Bwara áli ayi la ya mukogho a mubu. Mampo ma madza ma manene mákabwa mu bo mu nkooro a efulu kii mpini ki ékagya. Ku bele a ku ookya bwihi, Yiisu ágyene kundaa bo mu okabuludzyara mu yulu a mubu. Binduono bu bimono nde mu okadzyara ŋa yulu a madza ma mubu, enkwughu ki enene ésughuru mu bo ya bályele ti: «Ekye etoomo!» Ya mu nzalamweẽ, bo bábwi okehe bingubu. Ŋaana oŋo, [Yiisu] átsughu ndagha kundaa bo ti: «Likala a bukyini, wu me me, ka likala a nzalamweẽ o!» Piere ályele kundaa nde ti: «Mfumu, kala ti wu me we, lo gwa litumu mu kuulu me ngya kundaa we mu yulu a madza.» Yiisu ályele nde ti: «Gya!»

Piere ásughuru mu bwara, ábwi odzyara mu yulu a madza ya ábaana ogye kundaa Yiisu. Lo bu amono efulu kii mpini, Piere ábagha nzalamweẽ, ya nde ábaana odzyama. Nde ákehe engubu ya ályele ti: «Mfumu, bvwuhu me!» Ya ŋaana oŋo, Yiisu bu alabala kwogho, ákwara nde ya ályele kundaa nde ti: «Mbwuru nga a kana li lisala, mu emakye we aasi mikeme?» Ya bu basomo mu bwara, efulu édzuunu. Ba báli mu bwara bákunu mabuo mu nsie ŋa nkulu a nde ya bályele ti: «Mu engaŋma we li Mwana a Nzaami!»

9. Cura do paralítico

  • Referência: Marcos 2:1-12

  • Explicação: Jesus cura o corpo, mas primeiro perdoa os pecados. Este milagre estabelece que sua missão principal é a reconciliação espiritual do homem com Deus.

Yiisu dzuhu baghala wu óneŋene binama

Ŋa mbihi a mana bitsughu, Yiisu áyabvughuru ku Kaperenawume. Baara bágyughu ti nde áli ku nzo. Mpwumu a baara yi nene yíbvuŋunu oŋo, ya ka ófirisyili a ebini munsa nzo o, ngu okala ŋa muŋma a nzo. Yiisu ákaluo bo Ndagha a Nzaami. Bágyi a nde mbwuru wu óneŋene binama wu ókayabiri babaghala bana. Buulu ka bákakughu obiri nde tee ŋa óli Yiisu o, mu nkooro a mpwumu a baara, bo bákumu ku yulu a see li nzo lili eyabala, ŋa yulu a ebini ki áli bátemene bo, bátobolo see ya básurulu laba li bálaha baghala wu óneŋene binama. Yiisu bu amono kana li bo, ályele kundaa baghala wu óneŋene binama ndiri: «Mwana a me, masumu ma we baasi mo kolokolo.»

Oŋo óli a ndaama a baluo-mikyene ba bábwi-nsini ba bákatsimi bu mu mikolo mi bo: «Mu emakye nde ali mu okabili bu? Nde li mu okatsaala Nzaami. Nande kughu osa masumu kolokolo, kala ka yini a Nzaami o?» Ŋaana oŋo, Yiisu ágyahaba bitsimi bi bo mu mufulu a nde ya ályele bo ndiri: «Mu emakye be lili a bitsimi bibi obo? Emakye egwene a mpara mu olyele! Olyele kundaa baghala wu óneŋene binama ti: "Baasi masumu ma we kolokolo", bwunu we olyele ti: "Temene, gwolo laba li we ya dzyara!" Lo me ndzyi ti be ligyahaba ti Mwana a mbwuru li a litumu ŋa yulu a nsie mu osa masumu kolokolo.» Nde ályele mbwuru wu óneŋene binama ti: «Me ndyele we yo, temene, gwolo laba li we ya bvughuru ku nzo a we.» Baghala átemene, ŋaana oŋo ágwolo laba li nde ya ápala mu nzo ŋa mihi mi baara bwohono. Mu obo baara bwohono bákiŋimi ya bákasyighi Nzaami bu bakalyele ndiri: «Kaala bihi nkini límaamono ndagha yi a bu yi o!»

10. Ressurreição de Lázaro

  • Referência: João 11:1-44

  • Explicação: O milagre mais impactante antes da crucificação. Ao ressuscitar alguém morto há quatro dias, Jesus declara: "Eu sou a ressurreição e a vida".

Lipfu li Ladzare

Mbwuru mumo wu a nkwumu Ladzare áli mubyele. Nde áli musi Betani, bula bu ókakala Mari ya naana a nde Marete. Mari me mukaha munde wu áli aagyiri Yiisu maala mama mpihi yi mbwe ya wu áagyala myili mi Mfumu mu mfu a nde. Me nkele a nde Ladzare áali mubyele. Bankele bansa buolo bágweghe mukyene kundaa Yiisu ti: «Mfumu, ndughu a we wu mukolo li mubyele.» Mu matala ma ógyughu Yiisu nsia oyo nde ályele ti: «Bubyele ba ka bubiri ku lipfu o, lo bo buli mu ogwa nsia kundaa Nzaami. Mu nkooro a bubyele bubo, sa basyighi Mwana a Nzaami.»

Ankoho, Yiisu ákadzyi Marete, mbwee a nde ya Ladzare. Mu matala ma ágyughu nde nsia ti Ladzare áli mu okabyele, nde áfiriluhu bitsughu byele ŋa ebini ekye ki áli nde. Ya ŋa mbihi oŋo nde áyalyele kundaa binduono bi nde ti: «Litswe libvughuru ku etsulu e nsie kii Yude.» Binduono bi nde bílyele nde ti: «Muluo, ka oli edzighi o, ba-Dzwife baakasagha odzwa we mu mameẽ, ya we dzyi ofiribvughuru oko?» Yiisu ábvuhulu ti: «Ka oli a matala kwumu ya mwolo (12) mama otsyeme mu etsughu o? Kala ti mbwuru li mu okadzyara mu mwiĩ, nde ka kughu okubu kya o mu kuulu nde li mu okamono otsyeme ku nsie yi. Lo kala ti mbwuru li mu okadzyara mu mpyibi, nde sa akubu kya mu kuulu otsyeme ka oli mu nde o.»

Bu amana olyele mandagha mamo, nde ábwehe ti: «Ndughu a bihi-a-be Ladzare aagyoŋomo, lo me nde àayinsiili.» Binduono bílyele ndiri: «Kala ti nde yini a ogyoŋomo aagyoŋomo, nde sa adzughu.» Ankoho, Yiisu mu lipfu li Ladzare ákadzyi obili, lo bo bákatsimi ti nde mu ensama kii tolo ákabili. Mu obo Yiisu ásaalyele bo epankala ti: «Ladzare aakpi. Ya me ndi a esee elagha mu be, buulu me ka aakankala oko o, mu kuulu be lisa kana mu me. Lo litswe ligye ku ali nde!» Mu obo Toma, munde wu baakata ti Mbu, ályele kundaa binduono bibike ti: «Litswe, mpaala bihi-a-be si, likpa emõ ya nde.»

Osighili mu lipfu ya laama

Mu matala ma óyito Yiisu oko, bályele nde ti Ladzare maasa bitsughu bina munsa mpyeme. Bula bubu Betani búli be-bele ya Yerusaleme mu etiiri kii bakilometere batere. Mu obo ba-Dzwife balagha bágyi kundaa Marete ya Mari mu ogwa bo bukyini mu nkooro a lipfu li nkele a bo Ladzare.

Marete bu ágyughu ti Yiisu aayabehene ya bula, nde áyibwana nde. Lo Mari ásyili ku nzo. Marete ályele kundaa Yiisu ti: «Mfumu, kala ti we ali ŋa aakakala, nkini li nkele a me ka aakpi o. Lo me nsoolo ti, ngu okala mu bu, nswe ndagha yi aaluomo we kundaa Nzaami, Nzaami sa agyighili we yo.» Yiisu ályele kundaa nde ti: «Nkele a we sa asighili mu lipfu.» Marete ábvuhulu nde ti: «Me nsoolo ti nde sa asighili mu lipfu mu etsughu kii masini, etsughu kii osighili mu lipfu.» Yiisu ályele kundaa nde ti: «Me ndi osighili mu lipfu ya laama. Munde wu aasa kana mu me, ngu okala ti nde kpi, sa akala mweẽ. Ya nswe munde wu li mweẽ ya si kana mu me, nde akala ka akpa o. We si kana mu ndagha oyo?» Marete ábvuhulu ti: «Eẽ! Mfumu, me nsi kana ti we li Kriste, Mwana a Nzaami wu básuolo mu ogya mu nsie.»

Yiisu lili

Bu amana obili obo, Marete áyita mbwee a nde Mari mbili ya ályele nde mu mamfwunu ti: «Muluo li ŋa, ya nde we aakata mbili.» Mari bu agyughu obo, átemene mu maswa ya ágyene kundaa Yiisu. Yiisu áli nkini ka ásomo munsa bula o. Nde áli nkini ŋa ebini ekye ki óbwana a nde Marete. Ba-Dzwife ba báli munsa nzo ya Mari mu okagwa nde bukyini, bu bamono nde apala munsa nzo mu maswa, bo bánama nde. Mu kuulu bo bákatsimi ti nde ku mpyeme ákagye mu oyilili. Mari bu ayato ŋa ebini ki óli Yiisu ya bu amono nde, nde ábwi ŋa myili mi nde ya ályele kundaa nde ti: «Mfumu, kala ti we ali ŋa aakakala, nkini li nkele a me ka aakpi o.» Yiisu bu amono Mari mu okalili, ya ba-Dzwife ba bákanama nde si mu okalili, nde ányoõ ku olagha mu mukolo ya endwu e nyuru épala nde. Nde áfwulu bo ti: «Kunu-ako be liisuhu nde?» Bo bábvuhulu nde ti: «Mfumu, gya yamono.» Yiisu álili. Ya ba-Dzwife bábwi olyele ti: «Limono, nde ákadzyi nde ku olagha!» Lo babake ŋa kara li bo bákalyele ti: «Nde wu aadzuhu mihi mi enkpa-mihi, mu emakye nde aakwono okahaba lipfu li Ladzare?»

Yiisu siili Ladzare mu lipfu

Yiisu áfirinyoõ ku olagha ya ágyene ku mpyeme. Mpyeme oyo áli ngala yi bákyi mu limeẽ li linene. Yiisu ályele ti: «Limaha limeẽ li.» Marete, nkele a wu ákpi ályele kundaa nde ti: «Mfumu, nde aabaana otsuru mpihi, mu kuulu lolo ayii kii etsughu kii bina obaana bu baadzyighi nde.» Lo Yiisu ályele ndiri: «Me ka aandyele we o ti, kala we si kana, we sa mono nsia a Nzaami?» Bu bamaha limeẽ, Yiisu átala ku yulu ya ályele ti: «Taara, me mvurulu we matuono mu kuulu we aagyughu me. Me nsoolo ti we aakagyughu me mu matala mwohono, lo me bu mbili obo mu nkooro a mpwumu a baara yi aadzyi me yi, mpaala bo basa kana ti we aagweghe me.» Bu amana obili obo, nde ábili mu likyi lili mpini ndiri: «Ladzare, pala!» Ladzare wu áapki, ápala, myili ya myaã bádzyi bisili, edzili báfughu mu mupa a eko. Yiisu ályele kundaa baara ti: «Linyana nde bisili ya linyaã nde agye!»

Conclusão

Os milagres de Jesus revelam sua autoridade sobre a natureza, as enfermidades, o mundo espiritual e até a morte. Eles não são apenas demonstrações de poder, mas sinais que apontam para sua identidade e missão.

Ao estudar esses milagres, é possível compreender melhor o papel de Jesus e a mensagem central do Evangelho.

Se este conteúdo ajudou você a entender os milagres de Jesus na Bíblia, compartilhe este artigo para que mais pessoas também conheçam esses ensinamentos.

Edineia Fernandes
1 pessoa deu Amém