Amor ao próximo
O amor ao próximo não é opcional — é mandamento. Amarás o teu próximo como a ti mesmo. A lei inteira se cumpre nesta palavra. O amor ao próximo é prova do amor a Deus.
"Kuo mou fanongo naʻe lea pehē, ‘Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi, kae fehiʻa ki ho fili.’ Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOfa ki homou ngaahi fili, tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻoku kapeʻi ʻakimoutolu, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolu, pea hūfia ʻakinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolu;
Ko ʻeku fekau eni, Ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolu.
ʻOua naʻa taʻetotongi ha meʻa ki ha taha, ka mou feʻofaʻaki pē kiate kimoutolu: he ko ia ʻoku ʻofa ki ha tokotaha, kuo fakamoʻoni ia ki he fono.
Ke tau taki taha fakafiemālie kotoa pē ki hono kaungāʻapi, ke lelei ai mo langa hake ai ia.
Ke fai hoʻomou ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ʻofa.
Pea ke fakafonu ʻakimoutolu ʻe he ʻEiki, ke mou tupulekina lahi ʻi he feʻofaʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, pea ki he kakai kotoa pē, ʻo hangē ko kimautolu kiate kimoutolu
Ke tuʻumaʻu pe ʻae feʻofoʻofani fakakāinga. ʻOua naʻa ngalo ke fakaafe ʻae kakai muli: he kuo fakaafe ai ʻe he niʻihi ʻae kau ʻāngelo ʻi he taʻeʻilo. Manatuʻi ʻakinautolu ʻoku moʻua ʻi he haʻi, ʻo hangē kuo haʻisia mo kimoutolu; mo kinautolu ʻoku ngaohikoviʻi, ʻo hangē ko hoʻomou kei ʻi he sino foki.
Ko eni, kapau te mou fakamoʻoni ki he fono fakaʻeiki, ʻo fakatatau ki he tohi, "Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe," ʻoku mou fai lelei ai:
Pea sino ʻoe meʻa ke mou maʻu ʻae ʻofa vela ʻiate kimoutolu: he ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ʻofa ʻae ngaahi angahala lahi
Ko ia ko kimoutolu, ko e māʻoniʻoni mo e ʻofeina, mou ai, ʻo taau mo e kakai fili ʻae ʻOtua, ʻae manavaʻofa, mo e angalelei, mo e loto angavaivai, mo e angamalū, mo e kātaki fuoloa; ʻO fetoutou fekātakiʻaki pe, mo fefakamolemoleʻaki pe, ʻo kapau ʻoku ai ha taha ʻoku koviʻia ia ki ha taha: ʻo hangē ko e fakamolemole ʻe Kalaisi ʻakimoutolu, ke pehē pe ʻakimoutolu. Pea ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻae ʻofa, ʻaia ko e noʻo ʻoe haohaoa. Pea tuku ke pule ʻi homou loto ʻae melino ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe uiuiʻi ʻakimoutolu ki ai foki ʻi he sino pe taha; pea ke mou fakafetaʻi.
He ko eni ʻae fekau kuo mou fanongo ki ai talu mei he kamataʻanga, ke tau feʻofaʻaki kiate kitautolu.
Ko ia kotoa pē ʻoku fehiʻa ki hono tokoua, ko e fakapō ia: pea ʻoku mou ʻilo ʻoku ʻikai ha fakapō ʻe ʻiate ia ʻae moʻui taʻengata. Ko e meʻa ni ʻoku tau ʻilo ai ʻae ʻofa, koeʻuhi kuo ne tuku hifo ʻene moʻui maʻatautolu: pea totonu ai ʻetau tuku hifo ʻetau moʻui koeʻuhi ko e kāinga.
Ko e meʻa ni ʻoku tau ʻilo ai ʻae ʻofa, koeʻuhi kuo ne tuku hifo ʻene moʻui maʻatautolu: pea totonu ai ʻetau tuku hifo ʻetau moʻui koeʻuhi ko e kāinga.
ʻE kāinga ʻofeina, ke tau feʻofaʻaki kiate kitautolu: he ʻoku mei he ʻOtua ʻae ʻofa; pea ko ia kotoa pē ʻoku ʻofa, kuo fanauʻi ia ʻi he ʻOtua, pea ʻoku ne ʻiloʻi ʻae ʻOtua. Ko ia ʻoku ʻikai ʻofa, ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe ia ʻae ʻOtua; he ko e ʻOtua ko e ʻofa.