Bíblia
A Bíblia é a Palavra de Deus — viva, eficaz e mais cortante que espada de dois gumes. Toda Escritura é inspirada por Deus e útil para ensinar, repreender, corrigir e instruir em justiça.
Inspiração divina
Toda Escritura é inspirada por Deus. Homens santos falaram da parte de Deus movidos pelo Espírito Santo.
ʻOku foaki mai ʻae Tohitapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoni: Koeʻuhi ke haohaoa ʻae tangata ʻoe ʻOtua, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngaue lelei kotoa pē.
Koeʻuhi ʻoku talu hoʻo kei siʻi, naʻa ke ʻilo ʻae ngaahi tohi māʻoniʻoni, ʻaia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻui ʻi he tui ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu. ʻOku foaki mai ʻae Tohitapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoni: Koeʻuhi ke haohaoa ʻae tangata ʻoe ʻOtua, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngaue lelei kotoa pē.
ʻO tomuʻa ʻilo ʻa eni, ʻoku ʻikai ha kikite ʻi he tohitapu ʻoku tupu meiate ia pe ʻa hono ʻuhinga. He ko e kikite ʻi muʻa naʻe ʻikai tupu mei he faʻiteliha ʻae tangata: ka naʻe lea ʻae kau tangata māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua ʻi hono ueʻi ʻakinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni.
Ke ke feinga ke fakahā koe ʻoku ke lelei ki he ʻOtua, ko e tangata ngaue ʻoku ʻikai ke mā, kae vahevahe totonu atu ʻae folofola ʻoe moʻoni.
Ke ke malangaʻaki ʻae folofola; faʻa fai ʻi he faingamālie, mo e taʻehafaingamālie; valoki, mo fakatonutonu, mo enginaki, ʻi he anga faʻa kātaki kotoa pē mo e akonaki
Tokanga koe ki he lau tohi, mo e enginaki, mo e akonaki, kaeʻoua ke u ʻalu atu.
Poder da Palavra
A Palavra de Deus é viva e eficaz. O céu e a terra passarão, mas as minhas palavras jamais passarão.
He ko e folofola ʻae ʻOtua ʻoku moʻui, mo mālohi, pea māsila lahi ʻi ha heletā ʻoku fakatoumata, ʻoku ʻasi ki hono vaheʻi ʻoe loto mo e laumālie, mo e ngaahi hokotanga hui mo e uho, pea ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi mahalo mo e filioʻi ʻoe loto.
ʻE mole ʻae langi mo māmani, kae ʻikai mole ʻeku lea.
Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, "Kuo tohi, ‘ʻE ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtua.’"
Pea hangē ʻoku ʻalu hifo ʻae ʻuha, mo e ʻuha hinehina mei he langi,
pea ʻikai toe foki ki ai, ka ʻoku fakaviviku ʻae kelekele,
pea ngaohi ia ke tupu mo fua,
koeʻuhi ke ʻomi mei ai ʻae tenga ki he tangata tūtuuʻi, pea mo e mā kiate ia ʻoku kai.
ʻE pehē ʻeku folofola ʻaia ʻoku ʻalu atu ʻi hoku fofonga:
ʻe ʻikai foki taʻefua kiate au,
ka e lavaʻi ia ʻaia ʻoku ou faʻiteliha ki ai,
pea ʻe monūʻia ia ʻi he meʻa ʻoku ou fekau ia ki ai.
Fakatapui ʻakinautolu ʻi hoʻo moʻoni: ko hoʻo folofola ko e moʻoni ia.
ʻOku mou kumi lahi ʻi he ngaahi tohitapu koeʻuhi ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻae moʻui taʻengata: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate au.
Ka ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻae folofola ʻae ʻEiki." Pea ko e folofola eni ʻaia ʻoku malangaʻaki ʻi he ongoongolelei kiate kimoutolu.
ʻE fakamaʻa ʻe he tangata talavou hono hala ʻi he hā?
ʻI heʻene tokanga ki ai ʻo hangē ko hoʻo folofola.
ʻOku moʻoni hoʻo folofola mei hono kamataʻanga:
pea ʻoku tolonga ʻo taʻengata hoʻo ngaahi fakamaau māʻoniʻoni kotoa pē.
SINI.
Estudar e pregar
Os bereanos examinavam as Escrituras diariamente. Procura apresentar-te a Deus aprovado como obreiro que maneja bem a Palavra.
Pea naʻe loto lelei ʻakinautolu ni ʻiate kinautolu ʻi Tesalonika, he naʻa nau maʻu ʻae folofola mo e loto fiefia, ʻonau kumi ʻi he ngaahi tohi ʻi he ʻaho kotoa pē, ki hono moʻoni ʻoe ngaahi meʻa ni.
Pea naʻe ʻalu ʻa Paula kiate kinautolu, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai, pea ne malangaʻaki ʻae ngaahi tohi kiate kinautolu ʻi he ʻaho Sāpate ʻe tolu, "ʻO fakamatala mo fakamoʻoni, naʻe taau mo Kalaisi ke mamahi, mo toetuʻu mei he pekia; pea ko Sisu eni, ʻoku ou malangaʻaki kiate kimoutolu, ko e Kalaisi ia."
Pea lele atu ʻa Filipe, ʻo ne fanongo ki heʻene lautohi ʻi he palōfita ko ʻIsaia, pea ne pehē, "ʻOku ke ʻilo hono ʻuhinga ʻo ia ʻoku ke lau?" Pea pehē ʻe ia, "Te u ʻilo fēfē, ʻo kapau ʻe ʻikai fakahinohino au ʻe ha tangata?" Pea naʻa ne kole kia Filipe ke ʻalu hake ke na haheka mo ia. Ko e potu ʻeni ʻi he tohi naʻa ne lau, "Naʻe tataki ia ʻo hangē ko e sipi ke tāmateʻi; pea hangē ko e lami ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, pehē naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga:
Pea mafaʻa ʻae ngutu ʻo Filipe ʻo ne kamata ʻi he tohi ko ia, ʻo malangaʻaki ʻa Sisu kiate ia.
He naʻe ʻosi hono teuʻi hono loto ʻe Esela ke kumi ʻi he fono ʻa Sihova, pea ke fai ia, pea ke akonaki ʻi ʻIsileli ʻae ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau.
Pea toki pehē ʻe ia kiate kinaua, "ʻAe kau vale, mo loto tuai ke tui ki he meʻa kotoa pē naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfita: He ʻikai naʻe totonu kia Kalaisi ke kātaki ʻae ngaahi meʻa ni, pea hū ai ki hono nāunau?" Pea kamata ia meia Mōsese, ʻo hoko ki he kau palōfita kotoa pē, ʻa ʻene fakamatala kiate kinaua mei he tohi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau kiate ia.
Pea haʻu ʻa Sisu ʻo lea kiate kinautolu, ʻo pehē, "Kuo tuku kiate au ʻae mālohi kotoa pē ʻi he langi mo māmani. Ko ia ke ʻalu ʻakimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻakinautolu ʻi he huafa ʻoe Tamai, mo e ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoni: ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia kuo u fekau kiate kimoutolu: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻuaipē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani." ʻEmeni.
Pea ka mou ka ʻalu, mou malanga, ʻo pehē, ‘ʻOku ofi ʻae puleʻanga ʻoe langi.’
Revelação e fidelidade
A Palavra do Senhor veio aos profetas. A graça de Deus se manifestou na Escritura para a salvação de todos.
Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate ia, ʻo pehē,
Naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Soeli ko e foha ʻo Petueli.
Pea naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē,
Ko e tala mamafa, ko e folofola ʻa Sihova ʻia Malakai, ki ʻIsileli.
Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Sakalaia, ʻo pehē,
Pea toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIsaia, ʻo pehē,
ʻOku ʻiate au ʻae Laumālie ʻoe ʻEiki ko Sihova;
koeʻuhi kuo fakanofo au ʻe Sihova ke u malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he angamalū;
kuo ne fekau au ke nonoʻo ʻae loto mafesi,
ke fakahā ʻae tauʻatāina ki he kau pōpula,
pea ke fakaava ʻae fale fakapōpula kiate kinautolu kuo haʻisia;
Ke fakahā ʻae taʻu lelei ʻo Sihova,
pea ko e ʻaho ʻoe houhau ʻo hotau ʻOtua;
ke fakafiemālieʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku mamahi;
Ke ʻatu ʻae fiefia kiate kinautolu ʻoku mamahi ʻi Saione,
ke ʻatu kiate kinautolu ʻae hoihoifua ko e fetongi ʻoe efuefu,
ʻae lolo ʻoe fiefia ko e fetongi ʻoe mamahi,
ʻae kofu ʻoe fakamālō ko e fetongi ʻoe laumālie kuo mafesi;
ke ui ʻakinautolu ko e ngaahi ʻakau ʻoe māʻoniʻoni,
naʻe tō ʻe Sihova,
koeʻuhi ke ongoongolelei ai ia.
Viver pela Palavra
Não só de pão vive o homem. Nada acrescentes nem diminuas. A Palavra é alimento, guia e espada do cristão.
"ʻOku maʻa ʻae folofola kotoa pē ʻae ʻOtua:
pea ko e ungaʻanga ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
ʻOua naʻa ke fakalahi ki heʻene folofola telia naʻa ne valokiʻi koe,
pea ʻe ʻilo ai koe ko e loi."
He ʻoku ou fakahā ki he kakai kotoa pē ʻoku fanongo ki he ngaahi lea ʻoe kikite ʻi he tohi ni, Kapau ʻe fakalahi ʻe ha tangata ki he ngaahi meʻa ni, ʻe fakalahi ʻe he ʻOtua kiate ia ʻi he ngaahi malaʻia kuo tohi ʻi he tohi ni: Pea kapau ʻe toʻo ʻe ha tangata mei he ngaahi lea ʻoe tohi ʻoe kikite ni, ʻe toʻo ʻe he ʻOtua ʻa hono ʻinasi mei he tohi ʻoe moʻui, pea mei he kolo māʻoniʻoni, pea mo e ngaahi meʻa kuo tohi ʻi he tohi ni.
ʻOku ou ofo ʻi hoʻomou hiki vave pehē meiate ia naʻa ne uiuiʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻofa ʻa Kalaisi, ki he ongoongolelei ʻe taha: ʻAia ʻoku ʻikai "ko e taha kehe moʻoni;" ka ʻoku ai ʻae niʻihi ʻoku fakamamahi ʻakimoutolu, pea ko honau loto ke fakakehe ʻae ongoongolelei ʻa Kalaisi. Kapau ʻe malangaʻaki ʻekimautolu, pe ha ʻāngelo mei he langi, ha ongoongolelei kehe kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai ko ia naʻa mau malangaʻaki kiate kimoutolu, ke malaʻia pe ia. ʻO hangē ko ia naʻa mau tomuʻa lea ʻaki, peau toe lea ʻaki eni, Kapau ʻe malangaʻaki ʻe ha taha ha ongoongolelei kehe kiate kimoutolu, kae ʻikai ko ia kuo mou maʻu, ke malaʻia pe ia.
Pea lau ʻae kātaki fuoloa ʻa hotau ʻEiki ko e fakamoʻui; ʻo hangē ko e tohi kiate kimoutolu foki ʻe hotau kāinga ʻofeina ko Paula, ʻo fakatatau ki he poto kuo foaki kiate ia; Pea ʻoku pehē foki ʻa ʻene lea ai ki he ngaahi meʻa ni ʻi heʻene tohi kotoa pē; ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae meʻa niʻihi ʻoku ʻilongataʻa, ʻaia ʻoku fai ʻe he kau taʻepoto mo lotolotoua ke fakaʻuhinga kehe, ʻo hangē foki ko e ngaahi tohi kehe, ka nau malaʻia ai.
He ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻa, naʻe tohi ko hotau akonaki, koeʻuhi ko e meʻa ʻi he faʻa kātaki mo e fakafiemālie ʻoe ngaahi tohi, ketau maʻu ai ʻae ʻamanaki lelei.
Kae fēfē ʻenau ui kiate ia naʻe ʻikai te nau tui ki ai? Pea fēfē ʻenau tui kiate ia naʻe ʻikai te nau fanongo ki ai? Pea fēfē ʻenau fanongo taʻehataha ʻe malanga? Pea fēfē ʻenau malanga, ʻoka ʻikai fekau atu ʻakinautolu? ʻO hangē ko ia kuo tohi, "Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻae vaʻe ʻokinautolu ʻoku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe melino, pea ʻomi ʻae ongoongo fiefia ʻoe ngaahi meʻa lelei!" Ka kuo ʻikai te nau talangofua kotoa pē ki he ongoongolelei. He ʻoku pehē ʻe ʻIsaia, "ʻEiki, Ko hai kuo tui ki heʻemau ongoongoa?" Ko ia, ʻoku mei he fanongo ʻae tui, mo e fanongo mei he folofola ʻae ʻOtua.
He ʻoku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisi: he ko e mālohi ia ʻoe ʻOtua ki he fakamoʻui kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui; ʻo muʻomuʻa ki he Siu, pea ki he Kiliki foki. He ʻoku fakamatala ai ʻae fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtua ʻi he tui ki he tui; ʻo hangē ko ia kuo tohi, "Ko e tonuhia ʻe moʻui ʻi he tui."
Pea ko eni, ʻoku ʻikai ko e laumālie ʻo māmani kuo tau maʻu, ka ko e laumālie ʻoku mei he ʻOtua; koeʻuhi ke tau ʻilo ʻae ngaahi meʻa kuo foaki mataʻataʻatā pe kiate kitautolu ʻe he ʻOtua. ʻAe ngaahi meʻa ko ia ʻoku mau lea ki ai, kae ʻikai ʻi he ngaahi lea ʻoku ako mai ʻe he poto ʻoe tangata, ka ko ia ʻoku ako ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni; ʻo fakamatala ʻae meʻa fakalaumālie ʻaki ʻae meʻa fakalaumālie. Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakano ʻae ngaahi meʻa ʻoe Laumālie ʻoe ʻOtua: he ko e vale ia kiate ia: pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia, he ʻoku ʻilo fakalaumālie pe ia.
He koeʻuhi ʻi he poto ʻoe ʻOtua naʻe ʻikai ʻilo ʻae ʻOtua ʻe māmani ʻi hono poto, pea naʻe lelei ki he ʻOtua ʻi he "vale" ʻoe malanga ke fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku tui.
He ʻoku tangi ʻe he kakai Siu ki ha meʻa fakaofo, pea ʻoku kumi ʻe he kakai Kiliki ki he poto: Ka ʻoku mau malangaʻaki ʻa Kalaisi naʻe tutuki ki he ʻakau, ko e tūkiaʻanga ki he kakai Siu, pea ki he kakai Kiliki ko e vale; Ka ko e mālohi ʻoe ʻOtua mo e poto ʻoe ʻOtua ʻa Kalaisi, kiate kinautolu kuo ui, ʻi he kakai Siu mo e kakai Kiliki.
He naʻe ʻikai fekau au ʻe Kalaisi ke papitaiso, ka ke malangaʻaki ʻae ongoongolelei: kae ʻikai ʻi he poto ʻoe lea, telia naʻa fakataʻeaongaʻi ʻae ʻakau naʻe tutuki ki ai ʻa Kalaisi.
Ka ko e kakai kuo fili ʻakimoutolu, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni, ko e kakai kuo fakatau; koeʻuhi ke mou fakahā ʻae ʻulungāanga lelei ʻo ia naʻa ne ui mai ʻakimoutolu mei he poʻuli ki heʻene maama lahi: