Casamento
O casamento é aliança sagrada instituída por Deus. Ele une marido e mulher em uma só carne — pacto de amor, fidelidade e companheirismo que reflete o amor de Cristo pela Igreja.
Fundamento divino
Não é bom que o homem esteja só. Deus criou o casamento como aliança de companheirismo, amor e fecundidade.
Fidelidade conjugal
O que Deus ajuntou não separe o homem. O casamento deve ser honrado e o leito matrimonial preservado sem impureza.
Ɗun haray hinaa ɓe ɗiɗo hande kadi, kono ko gooto. Awa wota goɗɗo sendindir ko Alla hawtindiri kon.»
O jaabii ɓe, o wi’i: «On jangaali wonde ka fuɗɗoode, Taguɗo on tagii ɓe, o waɗi ɓe gorko e debbo, o daali: ‹Ko ɗun waɗi si gorko selay ben mun e yumma mun, humoo e ɓeyngu mun, onsay kamɓe ɗiɗo ɓe wona gooto.› Ɗun haray hinaa ɓe ɗiɗo hande kadi, kono ko gooto. Awa wota goɗɗo sendindir ko Alla hawtindiri kon.»
o daali: ‹Ko ɗun waɗi si gorko selay ben mun e yumma mun, humoo e ɓeyngu mun, onsay kamɓe ɗiɗo ɓe wona gooto.› Ɗun haray hinaa ɓe ɗiɗo hande kadi, kono ko gooto. Awa wota goɗɗo sendindir ko Alla hawtindiri kon.»
«Wi’aama kadi, kala on accituɗo ɓeyngu mun haray yo o waɗan mo kaydi sertigal. Kono min mi wi’ay on, kala on accituɗo ɓeyngu mun, si hinaa hara on jeenu, haray o waɗii mo jeenoowo. Kala non kadi ƴettuɗo debbo seedaaɗo haray onɗon kadi jeenii.
«On nanii kadi wi’aama wonde: ‹wota a jeenu.› Kono min mi wi’ay on, kala ndaaruɗo debbo fii himmangol mo, haray ontigi jeenii mo ka ɓernde mun.
Fariisiyaaɓe ɓen wi’i: «Muusaa no newnani ontigi waɗangol ɓeyngu mun kaydi sertigal, accita mo.»
Iisaa kadi wi’i ɓe: «Ko sabu cattal mon ɓernde ngal waɗi si Muusaa windani on nden yamiroore. Kono ka fuɗɗoode, Alla tagii ɓe, o waɗi ɓe gorko e debbo.
‹Ko ɗun waɗi si gorko selay ben mun e yumma mun,
humoo e ɓeyngu mun,
onsay kamɓe ɗiɗo ɓe wona gooto.›
Ɗun haray hinaa ɓe ɗiɗo hande kadi, kono ko gooto. Awa wota goɗɗo sendindir ko Alla hawtindiri kon.»
Si debbo kadi seedii e moodi mun, ƴettoyaama ka goɗɗo, haray on debbo kadi jeenii.»
Yo mo kala teddin dewgal ngal, awa kadi yo ƴettindirɓe ɓen yonindiran, ko fii telen-ma ɗon, Alla ɲaaway fijooɓe ɓen e jinooɓe ɓen.
Yo mo kala teddin dewgal ngal, awa kadi yo ƴettindirɓe ɓen yonindiran, ko fii telen-ma ɗon, Alla ɲaaway fijooɓe ɓen e jinooɓe ɓen.
Yo mo kala teddin dewgal ngal, awa kadi yo ƴettindirɓe ɓen yonindiran, ko fii telen-ma ɗon, Alla ɲaaway fijooɓe ɓen e jinooɓe ɓen.
Amor como Cristo
Maridos, amai vossas mulheres como Cristo amou a igreja. O amor conjugal reflete o evangelho em ação.
Onon kadi, yo duhiiɓe, mo kala e mon yo yiɗu sonnaajo mun on wano Almasiihu on yiɗiri moftal ngal non, haa o okkitiri hoore makko fii maggal. O waɗiri ɗun fii no ngal wonira ngal Alla e hoore *laɓɓinirgol ngal lootirgol ndiyan e daaluyee on,
Onon kadi, yo duhiiɓe, mo kala e mon yo yiɗu sonnaajo mun on wano Almasiihu on yiɗiri moftal ngal non, haa o okkitiri hoore makko fii maggal. O waɗiri ɗun fii no ngal wonira ngal Alla e hoore *laɓɓinirgol ngal lootirgol ndiyan e daaluyee on, fii feɲɲinoygol ngal moftal darjungal e makko, hara ngal aldaa e waadere woo e ɲuɗagol e huunde ko nandi e ɗun, kono hara ko laaɓungal, ngal aldaa e ella.
Onon kadi, yo duhiiɓe, mo kala e mon yo yiɗu sonnaajo mun on wano Almasiihu on yiɗiri moftal ngal non, haa o okkitiri hoore makko fii maggal. O waɗiri ɗun fii no ngal wonira ngal Alla e hoore *laɓɓinirgol ngal lootirgol ndiyan e daaluyee on, fii feɲɲinoygol ngal moftal darjungal e makko, hara ngal aldaa e waadere woo e ɲuɗagol e huunde ko nandi e ɗun, kono hara ko laaɓungal, ngal aldaa e ella. Wano non kadi, duhiiɓe ɓen haani yiɗirde sonnaaɓe mun ɓen wa ɓalli maɓɓe ɗin tigi. Kala on yiɗuɗo sonnaajo mun on, haray no yiɗitii kaɲun tigi. Ko fii hay gooto aɲataa ɓandu mun ndun, kono o ɲamminay ndu, o dankoo wano Almasiihu on waɗirani *moftal ngal non. Ko fii ko en tere ɓandu makko.
Wano non kadi, duhiiɓe ɓen haani yiɗirde sonnaaɓe mun ɓen wa ɓalli maɓɓe ɗin tigi. Kala on yiɗuɗo sonnaajo mun on, haray no yiɗitii kaɲun tigi.
Wano non kadi, duhiiɓe ɓen haani yiɗirde sonnaaɓe mun ɓen wa ɓalli maɓɓe ɗin tigi. Kala on yiɗuɗo sonnaajo mun on, haray no yiɗitii kaɲun tigi. Ko fii hay gooto aɲataa ɓandu mun ndun, kono o ɲamminay ndu, o dankoo wano Almasiihu on waɗirani *moftal ngal non. Ko fii ko en tere ɓandu makko.
Onon kadi, yo sonnaaɓe, mo kala yo yankinano moodi mun wano yankinorani non Joomiraaɗo on. Ko fii ko gorko woni hoore debbo, wano Almasiihu on woniri non hoore *moftal ngal, ngal-le ko ɓandu makko, ko kanko woni dandoowo ngal. Wano moftal ngal yankinorani non Almasiihu on, yo mo kala e sonnaaɓe ɓen kadi yankinoran non moodi mun e ɗi fow.
Onon kadi, yo sonnaaɓe, mo kala yo yankinano moodi mun wano yankinorani non Joomiraaɗo on. Ko fii ko gorko woni hoore debbo, wano Almasiihu on woniri non hoore *moftal ngal, ngal-le ko ɓandu makko, ko kanko woni dandoowo ngal.
Onon kadi, yo sonnaaɓe, mo kala yo yankinano moodi mun wano yankinorani non Joomiraaɗo on. Ko fii ko gorko woni hoore debbo, wano Almasiihu on woniri non hoore *moftal ngal, ngal-le ko ɓandu makko, ko kanko woni dandoowo ngal. Wano moftal ngal yankinorani non Almasiihu on, yo mo kala e sonnaaɓe ɓen kadi yankinoran non moodi mun e ɗi fow.
Onon kadi, yo duhiiɓe, mo kala e mon yo yiɗu sonnaajo mun on wano Almasiihu on yiɗiri moftal ngal non, haa o okkitiri hoore makko fii maggal. O waɗiri ɗun fii no ngal wonira ngal Alla e hoore *laɓɓinirgol ngal lootirgol ndiyan e daaluyee on, fii feɲɲinoygol ngal moftal darjungal e makko, hara ngal aldaa e waadere woo e ɲuɗagol e huunde ko nandi e ɗun, kono hara ko laaɓungal, ngal aldaa e ella. Wano non kadi, duhiiɓe ɓen haani yiɗirde sonnaaɓe mun ɓen wa ɓalli maɓɓe ɗin tigi. Kala on yiɗuɗo sonnaajo mun on, haray no yiɗitii kaɲun tigi. Ko fii hay gooto aɲataa ɓandu mun ndun, kono o ɲamminay ndu, o dankoo wano Almasiihu on waɗirani *moftal ngal non. Ko fii ko en tere ɓandu makko.
«Ko ɗun waɗi si gorko selay ben mun e yumma mun, humoo e ɓeyngu mun, onsay kamɓe ɗiɗo ɓe wona gooto.»
On gundoo no mawni, kono ko hakkunde Almasiihu on e moftal mun ngal mi woni eɓɓindirde ɗun. Ko heddii kon, yo mo kala e mon yiɗir sonnaajo mun on wa hoore mun, awa kadi yo sonnaajo on teddin moodi mun.
«Ko ɗun waɗi si gorko selay ben mun e yumma mun, humoo e ɓeyngu mun, onsay kamɓe ɗiɗo ɓe wona gooto.»
Ko heddii kon, yo mo kala e mon yiɗir sonnaajo mun on wa hoore mun, awa kadi yo sonnaajo on teddin moodi mun.
Ko heddii kon, yo mo kala e mon yiɗir sonnaajo mun on wa hoore mun, awa kadi yo sonnaajo on teddin moodi mun.
Wota jinaa e kala noone angal laaɓal maa himme maandine toode e hakkunde mon, ɓay ɗii piiji haananaa yimɓe Alla ɓen.
Submissão e respeito
Mulheres, sujeitem-se aos próprios maridos. Maridos, convivam com as esposas com conhecimento e honra.
Fii no Ɓeynguure Almasiiyaaɓe Haani Wonirde
Rewɓe, mo kala e mon, yo yankinano moodi mun, wano hawrirani Joomiraaɗo on non. Onon kadi worɓe, mo kala e mon yo yiɗu ɓeyngu mun, hara on hunƴanaali ɓe.
Kono, e hoore ɗunɗoo fow, ɓornee giggol, sabu ko ngol yuɓɓindirta haa timma. Yo ɓuttu Almasiihu ngu noddiraɗon fii wonugol ɓandu wooturu ngun ardo ɓerɗe mon ɗen. Wonee anditanooɓe. Yo kongol Almasiihu on hebbin ɓerɗe mon ɗen. Jannindiree, hajondiron e dow faamu fow e nder ko beytiranton Alla beyti Zabuura e jaarooje e beyti hormorɗi, yettiron Alla beytirangol mo ɓerɗe mon ɗen fow. Kala ko waɗoton, e kongol maa e kuugal, waɗee fow e innde Iisaa Joomi on, e jarnirgol mo Alla Baabaajo on.
Kono, e hoore ɗunɗoo fow, ɓornee giggol, sabu ko ngol yuɓɓindirta haa timma.
Awa waree piiji adunayankeeji wonɗi e mon ɗin, ɗun ko wano: jinaa e angal laaɓal e himmeeji e faaleeji bonɗi e miile, (ko fii miile ko rewugol sanamu).
Onon moodiɓɓe ɓen kadi wano non, mo kala e mon yo wondir e sonnaajo mun on e hoore andugol wonde rewɓe ɓen ko ɓe neɗɗanke ɓurɓe lo’ude. Teddiniron ɓe wa ronidooɓe e mon ngurndan ɗan Alla yeɗi on ɗan, fii wota hay huunde haɗu torndeeji mon ɗin.
Onon moodiɓɓe ɓen kadi wano non, mo kala e mon yo wondir e sonnaajo mun on e hoore andugol wonde rewɓe ɓen ko ɓe neɗɗanke ɓurɓe lo’ude. Teddiniron ɓe wa ronidooɓe e mon ngurndan ɗan Alla yeɗi on ɗan, fii wota hay huunde haɗu torndeeji mon ɗin.
Pureza no casamento
Não adulterarás. A impureza sexual destrói alianças e famílias. Deus chama à santidade no matrimônio.
Kono non fii reenagol e jinaa, yo mo kala heɓu ɓeyngu, debbo kala heɓa moodi.
Gorko on jonnita ɓeyngu mun ko handi kon, debbo on kadi wano non e telen-ma moodi mun. Ko fii debbo on jeyaa ɓandu mun ndun, kono ko moodibbo on, gorko on kadi wano non, o jeyaa ɓandu makko ndun, kono ko ɓeyngu makko jeyi ndu.
Gorko on jonnita ɓeyngu mun ko handi kon, debbo on kadi wano non e telen-ma moodi mun. Ko fii debbo on jeyaa ɓandu mun ndun, kono ko moodibbo on, gorko on kadi wano non, o jeyaa ɓandu makko ndun, kono ko ɓeyngu makko jeyi ndu. Wota on salondir, si hinaa e saa’i nanondiral mon, fii no heɓiron saa’i no tororon Alla. Ɓawto ɗun yiitidon, fii wota Ibuliisa foolir on angal waawugol hoore mun.
Gorko on jonnita ɓeyngu mun ko handi kon, debbo on kadi wano non e telen-ma moodi mun. Ko fii debbo on jeyaa ɓandu mun ndun, kono ko moodibbo on, gorko on kadi wano non, o jeyaa ɓandu makko ndun, kono ko ɓeyngu makko jeyi ndu. Wota on salondir, si hinaa e saa’i nanondiral mon, fii no heɓiron saa’i no tororon Alla. Ɓawto ɗun yiitidon, fii wota Ibuliisa foolir on angal waawugol hoore mun.
Ɓe resaa ɓen non e keynguuɓe ɓen, mi wi’ay no moƴƴani ɓe no ɓe wa’ira wa an min. Kono si ɓe waawataa hoore maɓɓe, ko yo ɓe resu, ko fii ko resugol ɓuri ɓittorgol faale feƴƴituɗo. E telen-ma ƴettindirɓe ɓen non, e hino ko mi wi’ata kon, (hinaa non min yamiri, kono ko Joomiraaɗo on), wota debbo sertu e moodi mun. Si kanko debbo on non o aru e serteede, yo o jooɗo hara o ƴettaaka, maa o moƴƴintinida e moodi makko. Awa kadi wota gorko jonnitu ɓeyngu mun.
Ko fii moodibbo mo gomɗinaa ko jeyaaɗo Alla sabu debbo makko gomɗinɗo on, debbo mo gomɗinaa on kadi ko jeyaaɗo Alla sabu moodibbo makko gomɗinɗo on. Si hinaa ɗun, ɓiɓɓe mon ɓen wonay woɗɗondirɓe e Alla, e hara-le wurin ko ɓe ɓadondirɓe e Alla.
E hin-le mi faalaaka yo on wondu e annde. On mo tiggaali, ko fii haajuuji Joomiraaɗo on hittini, no o weltinira Joomiraaɗo on. On resuɗo non, ko fii haajuuji aduna hittini, no o weltinira ɓeyngu makko. Haray himo senditii. Wano non, debbo mo resaaka maa jiwo, ko fii Joomiraaɗo on hittini, fii no o laatora laaɓuɗo ka ɓandu e ka ruuhu. Debbo resaaɗo on non ko fii haajuuji oo aduna hittini, no o weltinira moodi makko.
Debbo no humondiri e moodi mun fannin moodi makko no wuuri. Kono si gorko on maayii, haray no newanii mo reseede ka o faalaa woo, ko woni tun, ko yo taw ko no yaadiri e faale Joomiraaɗo on.
Fii Desal e Sunningol
Jooni feƴƴen e ko windanɗon mi kon. No moƴƴani gorko hara o meemaali debbo. Kono non fii reenagol e jinaa, yo mo kala heɓu ɓeyngu, debbo kala heɓa moodi.
Woɗɗitee jinaa on! E junuubu goo mo neɗɗo waɗata, hara on junuubu hinaa tabitoowo ka ɓandu. Kono on jokkuɗo jinaa, haray ko ɓandu makko ndun tigi o woni waɗande junuubu. E hari on andaa ɗunɗoo? Ko ɓandu mon ndun woni suudu *Ruuhu Seniiɗo wonɗo e mon on, on mo Alla okki on. Hinaa onon jeyi hoore mon, ko fii on sooditaama coggu sattungu. Awa teddiniree Alla ɓalli mon ɗin.
Neemaaji ɗin ko fii reedu, reedu ndun kadi fii neemaaji ɗin, Alla kadi mulay ɗi fow. Awa kadi ɓandu ndun hinaa fii jinaa, kono ko ndu fii Joomiraaɗo on, Joomiraaɗo on kadi fii ɓandu ndun. Awa kadi Alla, on Immintinɗo Joomi on, immintiniray en bawgal makko ngal.
Wota on ɗaynito! E on andaa ɓoyliiɓe ɓen maraa geɓal ka *laamu Alla? Hinaa jiiɓiiɓe ɓen, hinaa kadi rewooɓe sanamu ɓen e jeenooɓe ɓen e worɓe waɗitiiɓe rewɓe ɓen e worɓe jinooɓe worɓe ɓen e wuyɓe ɓen e himmuɓe ɓen e mandilooɓe ɓen e hoynooɓe ɓen e jattooɓe ɓen, woni ko mari geɓal ka laamu Alla.
Giggol ko muɲal, giggol ko moƴƴuki, giggol nawlataa, giggol mantotaako, hinaa heewungol mawnintinaare. Ngol waasaa needi, ngol ɗaɓɓataa nafa maggol, ngol yaawataa seytinde, ngol marataa bone. Ngol weltortaa angal peewal, kono ko goonga ngol weltorta. Giggol heɲɲay ko woni woo, hingol hoolii ko woni woo, hingol tanƴinii e ko woni woo, hingol wakkilii ko woni woo.
E hara Almasiihu on senditino? Kaa Puulusa fempano fii mon? Kaa ko e innde Puulusa *lootiraɗon maande kisiyee? Awa mi weltanike Alla ko tawi kon mi lootaali hay gooto e mon maande kisiyee, si hinaa Kirispuusa e Gayuusi. Ko ɗun waɗi, hay gooto waawataa wi’ude ko e innde an lootiraɗon maande kisiyee. Mi lootii kadi ɓeynguure Astefaana nden, ko heddii kon, mi andaa si mi lootii goɗɗo goo. Ko fii Almasiihu on nulaali lan fii lootugol maande kisiyee, kono ko fii feɲɲingol Kibaaru Moƴƴo on. Ɗun non, hinaa immorde e konguɗi faamu neɗɗanke, fii wota *leggal altindiraangal Almasiihu on meerine.
Fii Hiwugol Moftal ngal
Awa saa’i woo jiiɓaare goo no naneede hakkunde mon, hara ko jiiɓaare nde yi’etaake hay ka ɓe gomɗinaa ɓen, hay goɗɗo e mon no murtini ɓeyngu ben mun! Onon e ndee mawnintinaare mon! Hiɗon haanunoo yoomude! Suuton on waɗuɗo ngal kuugal e hakkunde mon.
Sabedoria conjugal
Acha esposa, acha o bem. Bebe água da tua própria cisterna. A fidelidade conjugal é fonte de bênção permanente.
Bíblia e casamento
Deus abomina o divórcio. A aliança matrimonial é reflexo da aliança de Deus com seu povo — sagrada e eterna.
Fii Woɗɗitagol ko Boni
Wota on humondir e ɓe gomɗinaa ɓen. Ko fii ko humondiral hongal woni hakkunde peewal ngal e angal peewal ngal? Maa ko kawtital hongal woni hakkunde ndaygu e niwre?
Ko Alla faalaa ko yo on laato laaɓuɓe, e fii yo on woɗɗito jinaa, e yo mo kala e mon waawu jogitaade ɓandu mun ndun e nder laaɓal e teddungal, e ɓaawo accugol faaleeji wonkii foola ɗun, wano ɓe gomɗinaa andaa Alla ɓen gerdata non.
Wattanon yiila fii wota hay gooto yoɓir bone bone, kono waɗee soono woo ko moƴƴi, woni non ko e hakkunde mon, woni e telen-ma wonɗo woo.
e jeenooɓe ɓen e worɓe jinooɓe worɓe e yeeyooɓe yimɓe e fenooɓe e woondooɓe fenaande ɓen e kala waɗooɓe kuuɗe woopondirɗe e jannde haqiiqaare nden.
Kono fow e mun yo taw ardotooɗo on ko neɗɗo mo felnaaki, hara ko yondinorɗo debbo gooto, waawuɗo hoore mun, hara wonaa uɓɓitoowo, hara ko o teddintooɗo, wernoowo hoɓɓe, waawuɗo jannude,
Wallitotooɗo on no haani tawde ko yondinorɗo debbo gooto, e ne’irɗo ɓiɓɓe mun ɓen e ɓeynguure mun nden no moƴƴiri.
Mo kala e maɓɓe non no haani wonude aaden mo felnaaki, hara ko yondinorɗo debbo gooto, hara kadi ɓiɓɓe maɓɓe ɓen ko gomɗinɓe, e maanaa hara ɓe waawetaake tooɲireede angal peewal maa angal ɗoftaare.
Exemplos bíblicos
O Cântico dos Cânticos celebra o amor conjugal. A Bíblia honra o casamento em toda a sua beleza e profundidade.
Juízo e restauração
O Senhor é testemunha do pacto conjugal. Casamentos quebrados podem ser restaurados pelo poder e graça de Deus.
Tawi no woodunoo ɗon kadi debbo haaloowo ko Alla longini ɗun wi’eteeɗo Hannatu, on ko geɗal Fanu’iila, jeyaaɗo e bolondaa Asiira, duuɓinɗo fota. On ko yeru duuɓi jeeɗiɗi wondunoo e moodi mun gila curbayaagal makko.
«Si on aru e saatineede e peera, wota on wonu ka ndaɗɗule yeesooje fii hita taw ɓurɗo on hittude no saatinaa ɗon
«Kala accituɗo ɓeyngu mun, ƴetti goɗɗo goo, haray ontigi jeenii. Awa kadi kala ƴettuɗo debbo seedaaɗo, haray onɗon kadi jeenii.
Ko fii fewndo Nuuhu, hari yimɓe ɓen no ɲaamaynoo yara, no jomba jombanee, haa ɲande Nuuhu naatunoo ka laana. Onsay waamere nden ari, muli luttuɓe ɓen fow.
Ɓawto ɗun Iisaa ɓantii, wi’i mo: «Debbo, honto tooɲuɓe ma ɓen woni? E hay gooto fawaali ma ɲaawoore?»
Debbo on jaabii, wi’i: «Koohoojo, hay gooto.»
Iisaa kadi wi’i mo: «Min kadi men, mi faawaali ma ɲaawoore. Yahu, wota a waɗitu junuubu hande kadi.»
Awa kadi kala accuɗo suudu mun ndun e musiɓɓe mun ɓen e bandiraaɓe mun ɓen e yumma mun e ben mun e ɓiɓɓe mun ɓen e gese mun ɗen sabu innde an nden, o heɓoyay ko ɓuri ɗun laabi teemedere ka aduna ɗoo, o ronoyay kadi ngurndan poomayankejan ɗan.
ɓe wi’i mo: «Karamoko’en, Muusaa no wi’i wonde si goɗɗo maayii, o accaali ɓiɓɓe, haray miɲɲiraawo makko on no haani ƴettude on keynguujo mo o acci, fii no o heɓirana on kotiraawo makko jurriya.
Ko fii ka ummutal, worɓe ɓen resataa, rewɓe ɓen kadi resetaake, kono ɓe wa’ay wa malaa’ikaaɓe ɓen ka kammuuli.
Ko fii, ko e nder ɓernde neɗɗo miijooji bonɗi yaltata, kaɲun e waru-hoore e jinaa e cagayaagal e nguyka e seeditagol fenaande e hoyre.
Ko fii mbeleeɗe ɓandu ɗen no waalii e kene, ɗen-le ko jinaa e angal laaɓal e jiiɓaare e rewugol sanamu e mbileyaagal e ngayngu e yeddondiral e nawliigu e monee e haasidi e sendondiral e fedde-fedde e ngaɲaneendi e mandilugol e *fasaadu e ko nandi e mun. Miɗo haɗude on, wano mi haɗirnoo on non wonde, ɓen wuurirɓe nii heɓoytaa geɓal ka *laamu Alla.
Ko sariya on humindiri debbo ƴettaaɗo e moodi mun, yeru on no wuuri. Kono si moodi makko maayii, haray on debbo seedii e on sariya humindirnooɗo mo e moodi makko. Si tawii non e nder ngurndan moodi makko, o wonii ɓeyngu gorko goo, haray o wontii jeenoowo. Kono si tawii moodibbo on maayii, haray o sendaama e sariya on. Ɗun, si goɗɗo goo ƴettii mo, haray hinaa o jeenoowo.
‹Kono feloore nde mi jogani-maa nden, ko ko accuɗaa oo debbo wi’eteeɗo Yeezabeela, wi’itiiɗo ko annabaajo, janni faljini kurkaaɗi an ɗin kon fii yo ɓe jokku jinaa, ɓe ɲaama tebbeeli sakkanaaɗi sanamuuji.
Ɓe ronki tuubude kadi fii ko ɓe itti ko’e kon, e mbilankaaku maɓɓe ngun e jeeno maɓɓe ngon e guyaale maɓɓe ɗen.
Ɲaawooje makko ɗen ko goongaaje feewuɗe!
O ɲaawii cagaajo mawɗo on,
faljiniraynooɗo yimɓe aduna on jinaa mun on.
Alla kadi yottanike ƴiiƴan kurkaaɗi mun ɗan o hibbi ɗan.»