Compaixão
A compaixão é o coração de Deus em ação. Ele é compassivo e misericordioso, tardio em irar-se e grande em amor. Somos chamados a refletir essa compaixão no mundo.
Pea hangē ʻoku manavaʻofa ʻae tamai ki heʻene fānau,
ʻoku pehē ʻae manavaʻofa ʻa Sihova kiate kinautolu ʻoku nau manavahē kiate ia.
Ka ko koe, ʻE ʻEiki, ko e ʻOtua ʻoku fonu ʻi he manavaʻofa, mo e angalelei,
ʻoku ke kātaki fuoloa, pea mohu ʻaloʻofa mo e moʻoni.
ʻOku lelei lahi hake ʻa hoʻo ʻaloʻofa ʻi he moʻui,
ko ia ʻe fakafetaʻi ai ʻa hoku loungutu kiate koe.
Ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sihova ʻoku ʻikai te tau ʻauha,
koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ngata ʻene manavaʻofa.
ʻOku foʻou ia ʻi he pongipongi kotoa pē,
ʻoku lahi hoʻo angatonu.
"ʻE faʻa fakangalongaloʻi ʻe ha fefine ʻene tama ʻoku huhu,
ke ne taʻeʻofa ai ki he tama ʻa hono manāva?
ʻIo, te nau faʻa fakangalo nai,
ka e ʻikai te u fakangalongaloʻi koe.
Vakai, kuo u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofi nima;
ʻoku ʻi hoku ʻao maʻuaipē ʻa hoʻo ngaahi ʻā.
Pea ko ia ʻe tatali ai ʻa Sihova, koeʻuhi ke ne ʻaloʻofa kiate kimoutolu, pea ko ia ʻe fakahikihikiʻi ia, koeʻuhi ke ne ʻaloʻofa kiate kimoutolu: he ko Sihova ko e ʻOtua ia ʻoe fakamaau: ʻoku monūʻia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku tatali kiate ia.
Ko hai ha ʻOtua ʻoku hangē ko koe, ke fakamolemole ʻae hia,
pea ke laka atu ʻi he angahala ʻi he toenga ʻo hono tofiʻa?
ʻOku ʻikai te ne maʻu ʻa hono houhau ʻo taʻengata,
he ʻoku ne fiefia ʻi he ʻaloʻofa.
"Pea te u tokoni mālohi ʻae fale ʻo Siuta,
pea te u fakamoʻui ʻae fale ʻo Siosefa,
pea te u ʻomi ʻakinautolu, mo toe fakanofo ʻakinautolu;
koeʻuhi ko ʻeku ʻofa kiate kinautolu:
pea te nau hangē naʻe ʻikai te u liʻaki ʻakinautolu:
he ko au, ko Sihova, ko honau ʻOtua, pea te u fanongo kiate kinautolu.
"ʻOku folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻo pehē, ‘Fai ke totonu ʻae fakamaau, pea feʻofaʻaki mo manavaʻofa ʻae tangata taki taha ki hono kāinga: Pea ʻoua naʻa fakamālohiʻi ʻae fefine kuo mate hono husepāniti, pe ko e tamai mate, pe ko e muli, pe ko e masiva; pea ʻoua naʻa ai ha taha te ne fai fakakākā ʻi hono loto ki hono kāinga.’
Ko ia ko kimoutolu, ko e māʻoniʻoni mo e ʻofeina, mou ai, ʻo taau mo e kakai fili ʻae ʻOtua, ʻae manavaʻofa, mo e angalelei, mo e loto angavaivai, mo e angamalū, mo e kātaki fuoloa;
Kae feangaleleiʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ʻo manavaʻofa, ʻo fefakamolemoleʻaki ʻakimoutolu, ʻo hangē ko e fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko Kalaisi.
Pea ko hono fakaʻosi, ke mou uouangataha pe, pea femanavaʻofaʻaki kiate kimoutolu, mou ʻofa fakakāinga, mou loto ongongofua, pea angalelei:
Ka ko ia ʻoku ne maʻu ʻae lelei ʻoe māmani, pea ne mamata ki he masiva ʻa hono tokoua, kae tāpuni ʻe ia ʻa hono fatu meiate ia, ʻoku nofo fēfē ʻae ʻofa ʻae ʻOtua ʻiate ia?
Fakafetaʻi ki he ʻOtua, mo e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ko e Tamai ʻae ngaahi ʻaloʻofa, mo e ʻOtua ʻoe fiemālie kotoa pē; ʻAia ʻoku ne fakafiemālieʻi ʻakimautolu ʻi heʻemau mamahi kotoa pē, koeʻuhi ke mau faʻa fai ai ke fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻoku mamahiʻia, ʻaki ʻae fakafiemālie ko ia ʻaia ʻoku fakafiemālieʻi ʻaki ʻakimautolu ʻe he ʻOtua.
He ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki ʻoku taʻemanavaʻofa ki heʻetau ngaahi vaivai; ka naʻe ʻahiʻahiʻi tatau pe ia ʻi he meʻa kotoa pē, ka naʻe ʻikai haʻane angahala.
Fiefia mo kinautolu ʻoku fiefia, pea tangi mo kinautolu ʻoku tangi.
Ko hono ngata, ʻe kāinga, siʻotoʻofa atu. Ke mou haohaoa, ke mou fiemālie, mou loto taha pe, mou moʻui melino; pea ko e ʻOtua ʻoe ʻofa mo e melino ʻe ʻiate kimoutolu ia.