Sinais do fim dos tempos
A Bíblia descreve sinais que precederão a volta de Jesus. Guerras, falsos mestres, sinais cósmicos e a pregação do evangelho a todas as nações — tudo aponta para o fim dos tempos.
Sinais proféticos
Este evangelho do Reino será pregado em todo o mundo e então virá o fim. Os sinais dos últimos tempos já se manifestam.
Pea ko e ongoongolelei ni ʻoe puleʻanga ʻe malangaʻaki ʻi māmani kotoa pē, ko e meʻa fakamoʻoni ki he puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻae ikuʻanga.
"Pea hili ʻae mamahi ʻoe ngaahi ʻaho ko ia ʻe fakapoʻuli leva ʻae laʻā, pea ʻe ʻikai ulo mai ʻae māhina, pea ʻe ngangana ʻae ngaahi fetuʻu mei he langi, pea ʻe ngalulu ʻae ngaahi mālohi ʻoe langi: Pea ʻe toki hā mai ʻae fakaʻilonga ʻoe Foha ʻoe tangata ʻi he langi: pea ʻe toki tangi ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani, pea te nau mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻoe langi, ʻi he mālohi mo e nāunau lahi. Pea ʻe fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngelo mo e meʻa lea leʻo lahi, pea te nau tānaki fakataha ʻene kakai kuo fili mei hono feituʻu langi ʻe fā, mei he ngataʻanga ʻe taha ʻoe langi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe taha.
"Ko ia leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻae feituʻulaʻā ko ia ʻe haʻu ai homou ʻEiki. Kae ʻilo eni, ka ne ʻilo ʻe he ʻeiki ʻoe fale ʻae lakanga leʻo ko ia ʻe haʻu ai ʻae kaihaʻa, pehē, kuo ne leʻo, kae ʻikai tuku ke haea hono fale. Ko ia ke tali teu pe ʻakimoutolu foki: koeʻuhi ʻe haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻi he feituʻulaʻā ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ki ai.
ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia kuo u fekau kiate kimoutolu: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻuaipē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani." ʻEmeni.
"Ka ko e ʻaho ko ia mo hono feituʻulaʻā, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku ne ʻilo ki ai, ʻe ʻikai, pe ko e kau ʻāngelo ʻoku ʻi he langi, pe ko e Foha, ka ko e Tamai.
Os últimos dias
Nos últimos dias virão tempos difíceis, homens amantes de si mesmos. Mas derramarei o meu Espírito sobre toda a carne.
Pea ke ʻilo ʻae meʻa ni foki, ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamui ʻae kuonga fakatuʻutāmaki. Koeʻuhi ʻe ʻofa ʻae kau tangata kiate kinautolu pe, ʻo manumanu, mo polepole, mo laukau, mo lea kovi, mo talangataʻa ki he mātuʻa, mo taʻefakafetaʻi, mo taʻemāʻoniʻoni, ʻO taʻemaʻu ʻae ʻofa ʻoku ngali mo e kāinga, ʻo liʻaki ʻae lea fakapapau, ko e kau lohiaki, ko e kau holi kovi, ko e kau anga mālohi, ko e kau manuki kiate kinautolu ʻoku lelei, Ko e kau lavaki, ʻo anga ʻohonoa, mo loto fielahi, ko e kau ʻofa lahi hake ki he ngaahi mālie fakamaama, ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtua; ʻOku nau maʻu hono ngeʻesi ʻoe lotu, ka ʻoku nau liʻaki ʻa hono mālohi: ke ke afe mei he kakai pehē.
‘ʻOku pehē ʻe he ʻOtua, ʻE hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui, te u huaʻi hifo hoku Laumālie ki he kakai kotoa pē: pea ʻe kikite ʻe homou ngaahi foha mo homou ngaahi ʻofefine, pea ʻe hā ʻae ngaahi meʻa ki hoʻomou kau talavou, pea ʻe faʻa misi hoʻomou kau mātuʻa: Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, teu huaʻi hifo hoku Laumālie ki heʻeku kau tamaioʻeiki mo ʻeku kau kaunanga; pea te nau kikite; Pea te u fakahā ʻae ngaahi meʻa fakaofo ʻi ʻolunga ʻi he langi, mo e ngaahi fakaʻilonga ki lalo ʻi māmani; ko e toto mo e afi, mo e ʻahu ʻoe afi; Pea ʻe liliu ʻae laʻā ʻo poʻuli, pea mo e māhina ʻo toto, ʻi he teʻeki hoko ʻae ʻaho lahi pea fakamanavahē, ʻoe ʻEiki: Pea ʻe pehē, ko ia ʻe ui ki he huafa ʻoe ʻEiki, ʻe fakamoʻui ia.’
"Pea ʻe hoko ʻamui, te u huaʻi hoku Laumālie ki he kakai kotoa pē;
pea ʻe kikite homou ngaahi foha mo homou ngaahi ʻofefine,
pea ʻe misi ʻe hoʻo kau mātuʻa ʻae ngaahi misi,
pea ʻe mamata ʻae ngaahi meʻa hā mai ʻe hoʻo kau talavou:
Pea ki he kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga,
te u huaʻi foki hoku Laumālie ʻi he ngaahi ʻaho ko ia.
Pea ʻi he kuonga ko ia ʻe tuʻu hake ʻa Maikeli, ʻae ʻEiki lahi, ʻaia ʻoku tokoni ki he fānau ʻa hoʻo kakai: pea ʻe hoko ha kuonga ʻoe mamahi, ʻaia naʻe ʻikai ʻaupito hano tatau talu mo e ʻi ai ha puleʻanga, ʻo aʻu ki he puleʻanga ko ia: pea ʻe fakahaofi hoʻo kakai ʻi he kuonga ko ia, ʻaia kotoa pē ʻe ʻiloʻi kuo tohi ʻi he tohi. Pea ʻē ʻā ʻae tokolahi ʻokinautolu ʻoku mohe ʻi he efu ʻo māmani, ko e niʻihi ki he moʻui taʻengata, mo e niʻihi ki he mā mo e manuki taʻengata. Pea ko kinautolu ʻoku poto ʻe ngingila ʻo hangē ko e ulo ʻoe langi; pea ko kinautolu ʻoku fakatafokiʻi ʻae tokolahi ki he māʻoniʻoni, ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻu, ʻo taʻengata pea taʻengata.
Esperança e prontidão
O dia do Senhor virá como ladrão. Mas nós não somos das trevas — estejamos sóbrios, vigiliando e esperando.
He ʻoku mau tala eni kiate kimoutolu ʻi he folofola ʻae ʻEiki, ko kitautolu ʻoku moʻui pea toe ʻi he hoko mai ʻae ʻEiki, ʻe ʻikai te tau muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻoku mohe. Koeʻuhi ʻe ʻalu hifo ʻae ʻEiki mei he langi, ʻi he mavava, mo e leʻo ʻoe ʻāngelo lahi, mo e meʻa lea ʻae ʻOtua pea ko e pekia ʻia Kalaisi ʻe tomuʻa tuʻu: Pea ko kitautolu ʻoku moʻui mo toe, ʻe toʻo hake fakataha mo kinautolu ʻi he ngaahi ʻao, ke fakafetaulaki ki he ʻEiki ʻi he ʻatā: pea pehē, te tau ʻi he ʻEiki ʻo taʻengata. Ko ia mou fetoutou fefakafiemālieʻaki ʻakimoutolu ʻi he ngaahi lea ni.
Ko ia ke ʻoua naʻa mohe ʻakitautolu, ʻo hangē ko e niʻihi; ka tau leʻo pea tau fakapotopoto. He ko kinautolu ʻoku mohe, ʻoku mohe ʻi he pō; pea ko kinautolu ʻoku kona, ʻoku kona ʻi he pō. Ka ke fakapotopoto ʻakitautolu ʻoku ʻoe ʻaho, ʻo ʻai ki he fatafata ʻae sifa ko e tui mo e ʻofa; pea tau tatā ʻaki ʻae ʻamanaki lelei ki he fakamoʻui. He naʻe ʻikai tuʻutuʻuni ʻakitautolu ʻe he ʻOtua ki he houhau, ka ke tau maʻu ʻae fakamoʻui ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
"Kae vakai kiate kimoutolu, telia naʻa ʻiloange kuo taʻomia homou loto ʻi he kai fekinaki, mo e kona, mo e tokanga ki he moʻui ni, pea hoko fakafokifā ai ʻae ʻaho ko ia kiate kimoutolu. Koeʻuhi ʻe hoko ia ʻo hangē ko e hele kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau nofo ʻi he funga ʻo māmani fulipē. Ko ia mou leʻo, pea lotu maʻuaipē, koeʻuhi ke mou ʻaonga ke hao mei he ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻe hoko, pea ke tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe Foha ʻoe tangata."
Ka ko eni, ʻe kāinga, ke ʻoua te mou taʻeʻilo ki he meʻa ni ʻe taha, koeʻuhi ko e ʻaho ʻe taha ʻoku tatau ki he ʻEiki mo e taʻu ʻe afe, pea ko e taʻu ʻe afe ʻoku tatau mo e ʻaho pe taha. ʻOku ʻikai fakatuotuai ʻe he ʻEiki ki heʻene talaʻofa, ʻo hangē ko e lau ʻae niʻihi ko e tuotuai; ka ʻoku kātaki fuoloa kiate kitautolu, ʻo ʻikai finangalo ke ʻauha ha tokotaha, ka koeʻuhi ke hoko ʻo fakatomala kotoa pē. Ka ʻe hoko ʻae ʻaho ʻoe ʻEiki ʻo hangē ha kaihaʻa ʻi he pō; ʻaia ʻe mole ai ʻae ngaahi langi ʻi he longoaʻa lahi, pea ʻe vela ʻo ʻauha ʻae ngaahi tefitoʻi meʻa, pea ko e fonua foki mo e ngaahi ngāue ʻoku ʻi ai ʻe vela ʻo ʻosi ia. Ko ia ʻi heʻene pau pe ke ʻauha ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ko e hā ʻae anga ʻoku taau mo kimoutolu ʻi he ʻulungāanga māʻoniʻoni mo e angafakaʻotua; ʻO ʻamanaki mo holi atu ki he hoko mai ʻoe ʻaho ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻe vela ʻo ʻauha ai ʻae ngaahi langi, pea ʻe vai ʻi he vela lahi ʻae ngaahi tefitoʻi meʻa? Ka ʻoku tau ʻamanaki ki he ngaahi langi foʻou mo e fonua foʻou, ʻaia ʻoku nofo ai ʻae māʻoniʻoni, ʻo fakatatau ki heʻene talaʻofa.
Vakai, ʻoku ou fakahā ha meʻa fufū kiate kimoutolu; ʻE ʻikai te tau mohe kotoa pē, ka te tau liliu kotoa pē, ʻI he fakafokifā ʻi he kemo ʻoe mata, ʻi he pā fakamui ʻoe meʻa lea: koeʻuhi ʻe pā mai ia, pea ʻe fokotuʻu hake ai ʻae mate, ʻo taʻefaʻaʻauʻauha, pea ʻe liliu ai ʻakitautolu.
"Vakai, he ʻoku ou fakatupu ʻae ngaahi langi foʻou pea mo e fonua foʻou:
pea ʻe ʻikai manatu ʻaia naʻe ʻi muʻa,
pe ai ha manatu loto ki ai.
Ka ke fiefia ʻakimoutolu pea nekeneka ʻo taʻengata ʻi he meʻa ʻoku ou fakatupu:
he vakai, ʻoku ou ngaohi ʻa Selūsalema ko e fiefiaʻanga,
pea ke fiefia ʻa hono kakai.
Pea te u fiefia ia Selūsalema,
pea nekeneka ʻi hoku kakai:
pea ʻe ʻikai ha toe fanongo ki ha leʻo ʻoe tangi ʻiate ia,
pe ko e leʻo ʻoe tangi mamahi.
"He vakai, ʻoku haʻu ʻae ʻaho ʻe vela ʻo hangē ko e ngotoʻumu; pea ʻe tatau mo e veve ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fielahi, ʻio, mo kinautolu kotoa pē ʻoku fai angahala: pea ʻe vela ʻo ʻosi ʻakinautolu ʻi he ʻaho ko ia ʻoku haʻu," ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, "pea ʻe ʻikai toe ai hanau aka pe ha vaʻa.
Ka ʻe hopo hake ʻae laʻā ʻoe angatonu mo e fakamoʻui ʻi hono kapakau, kiate kimoutolu ʻoku manavahē ki hoku huafa; pea te mou ʻalu atu, pea tupu ʻo hangē ko e fanga ʻuhikiʻi pulu ʻi he fale fafanga.
Pea ne u mamata ki he langi foʻou mo e fonua foʻou: he kuo mole atu ʻae ʻuluaki langi mo e ʻuluaki fonua: pea naʻe ʻikai kei ʻi ai ha tahi. Pea ko au Sione, ne u mamata ki he kolo māʻoniʻoni, ko Selūsalema foʻou, ʻoku ʻalu hifo mei he ʻOtua ʻi he langi, kuo teuteu ʻo hangē ha taʻahine kuo teu ki hono ʻeiki taʻane. Pea ne u fanongo ki he leʻo lahi mei he langi, ʻoku pehē, "Vakai, ko e fale fehikitaki ʻoe ʻOtua ʻoku ʻi he kakai, pea ʻe nofo ia mo kinautolu; pea te nau hoko ko hono kakai, pea ʻe ʻiate kinautolu ʻae ʻOtua, ko honau ʻOtua. Pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtua ʻae loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai kei ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻae ngaahi meʻa muʻa."