O juízo final
O juízo final é a conclusão da história humana. Todos os seres humanos comparecerão diante do trono de Deus para o julgamento eterno — os salvos para a vida, os ímpios para a condenação.
O grande trono branco
Vi um grande trono branco e os mortos diante de Deus. Os livros foram abertos e cada um foi julgado segundo as suas obras.
Fii Ɲaawoore Sakkitorde nden
Mi yi’i kadi jullere laamu moolanaande daneere e jooɗiiɗo e mayre on. Tun kammu ngun e leydi ndin dogi mo, ɗin ronki heɓude ka wona. Mi yi’i kadi mayɓe ɓen, tawi ɓen no darii yeeso nden jullere laamu, ɗun non ko gila e fanɗuɓe haa e njanɗuɓe. Onsay defte udditaa. Ɓawto ɗun, deftere goo kadi udditaa, tawi nden ko deftere ngurndan ɗan. Ɓen mayɓe ɲaawiraa kuuɗe maɓɓe windiiɗe ɗen e ɗen defte. Baharu on jonniti mayɓe wonnooɓe e makko ɓen. Mayde nden e jahannama kadi jonniti mayɓe wonnooɓe e mun ɓen, mo kala e ɓen ɲaawiraa kuuɗe mun ɗen. Onsay mayde nden e jahannama bugaa ka weendu yiite, ko ndun weendu yiite woni mayde ɗimmere nden. Kala mo innde mun windanooki e nder deftere ngurndan nden, bugaa ka nder weendu yiite.
Iisaa wi’i: «Miɗo ara ko ɓooyaa, mi arda e njoddi mo kala embere kuuɗe mun.
Iisaa wi’i: «Miɗo ara ko ɓooyaa, mi arda e njoddi mo kala embere kuuɗe mun. Awa kadi ko min woni Halfeere aranere nden e sakkitorde nden, ko min woni Arano on e Sakkitoro on, ko min woni Fuɗɗoode nden e Rawnoode nden.
Preparação para o juízo
Deus estabeleceu um dia para julgar o mundo com justiça. Arrependei-vos, porque o juízo se aproxima e cada palavra será pesada.
Ko fii o happii ɲalaande nde o ɲaawirta aduna on peewal, rewrude e on neɗɗo mo o toɗɗii, ɗun ko on mo o waɗirani fow seedee timmuɗo immintingol mo e hakkunde mayɓe ɓen.»
Awa mi andinii on, ɲande ɲaawoore nden yimɓe ɓen hasborte kala konguɗi mehi ɗi ɓe wowlaynoo. Ko fii ko konguɗi maa ɗin ɲaawirteɗaa feewuɗo maa bonɗo.»
Fii Ɲaawoore Sakkitorde nden
«Tuma *Ɓii-Aaden on ardoyi e mangural mun ngal, wondude e malaa’ikaaɓe ɓen fow, o jooɗoyto ka jullere makko laamu darjinnde. Onsay leƴƴi ɗin fow mottindirte yeeso makko. O sendindira yimɓe ɓen, wano ngaynaako sendindirirta baali e be’i. O waɗira baali ɗin ka sengo makko ɲaamo, be’i ɗin ka sengo makko nano.
Fii Ɲaawoore Sakkitorde nden
«Tuma *Ɓii-Aaden on ardoyi e mangural mun ngal, wondude e malaa’ikaaɓe ɓen fow, o jooɗoyto ka jullere makko laamu darjinnde. Onsay leƴƴi ɗin fow mottindirte yeeso makko. O sendindira yimɓe ɓen, wano ngaynaako sendindirirta baali e be’i. O waɗira baali ɗin ka sengo makko ɲaamo, be’i ɗin ka sengo makko nano.
«Onsay Lanɗo on wi’ay wonirɓe ka sengo mun ɲaamo ɓen: ‹Aree, yo ɓe Ben an barkini! Hendoɗon ndondi laamateeri eɓɓananoondi on ndin gila ka fuɗɗoode aduna on. Ko fii mi weelano, okkorɗon mi ko mi ɲaama, mi ɗonɗano, okkorɗon mi ko mi yara, mi wonno koɗo, wernuɗon mi, mi holi, holtinɗon mi, mi ɲawi, dankiɗon mi, mi sokaa, ndaaruɗon mi.›
«Onsay feewuɓe ɓen jaaboyto mo, wi’a: ‹Joomi, ko honde tuma men yi’u-maa hiɗa weelaa, men okkor-maa ko ɲaamaa, maa ka ɗonɗaɗaa, men okkor-maa ko yaraa? E ko honde tuma men yi’u-maa ko a koɗo, men wernu-maa, e ka holuɗaa, men holtin-maa? E ko honde tuma men yi’u-maa hiɗa nawni, maa hiɗa sokii, men yahi e maa?› Onsay Lanɗo on jaaboto ɓe, wi’a: ‹Ka haqiiqa mi andinii on, nde tawnoo on waɗanii ɗun ɓurɗo fanɗude e musiɓɓe an ɓen, tawi ko min waɗanɗon ɗun.›
«Ɓawto ɗun o wi’a wontirɓe ka nano makko ɓen: ‹Pottitee lan, yo huɗaaɓe, yahee ka yiite poomayankeewe eɓɓanaange Ibuliisa e malaa’ikaaɓe mun. Ko fii mi weelano, on okkoraano lan ko mi ɲaama, mi ɗonɗaa, on okkoraali lan mi yara, mi woni koɗo, on wernaali lan, mi holi, on holtinaali lan, mi nawni, mi sokaa, on ndaaraali lan!›
«Onsay kamɓe kadi ɓe jaaboyto, ɓe wi’a: ‹Joomi, ko honde tuma men yi’u-maa hiɗa weelaa, maa hiɗa ɗonɗaa, maa ko a koɗo, maa hiɗa holi, maa hiɗa nawni, maa e kaso, men wallaali ma?›
«Onsay o jaaboyto ɓe, o wi’a: ‹Ka haqiiqa mi andinii on, nde tawnoo on waɗanaali ɗun goɗɗo e ɓee ɓurɓe fanɗude, tawi ko min woni on waɗanaali ɗun!› Ɓen non nawrete ka lette poomayankeeje. Kono feewuɓe ɓen nawrete ka *ngurndan poomayankejan.»
Segurança em Cristo
Quem crê no Filho tem a vida eterna e não entra em juízo. O amor de Deus é nosso refúgio diante do juízo vindouro.
«Ko fii hakkee ko Alla yiɗi aduna on, o yeɗii mo Ɓiɗɗo makko bajjo on, fii kala gomɗinɗo mo wota halko, kono yo ontigi heɓu ngurndan poomayankejan.
«Ko fii hakkee ko Alla yiɗi aduna on, o yeɗii mo Ɓiɗɗo makko bajjo on, fii kala gomɗinɗo mo wota halko, kono yo ontigi heɓu ngurndan poomayankejan. Ko fii Allaahu on addaali Ɓiɗɗo makko on e oo aduna fii ɲaawugol aduna on, kono ko fii yo aduna on dandire sabu makko. On gomɗinɗo mo ɲaawetaake, kono on mo gomɗinaali mo ɲaawaama wuren, ɓayru o gomɗinaali innde Ɓiɗɗo Bajjo Alla on. Awa e hino ɲaawoore nden: ndaygu ngun arii ka aduna, kono yimɓe ɓen yiɗii niwre nden ɓuri ndaygu ngun, ɓay kuuɗe maɓɓe ɗen ko bonɗe.
E hin-le miɗo wowlande on goonga, no moƴƴani on ka mi yaha. Ko fii si mi yahaali, Ballo on arataa e mon. Kono si mi yahii, mi nulay mo e mon. Tuma o aroyi, o weeɓitanay aduna on fii junuubu e peewal e ɲaawoore: ka baŋŋe junuubu, ko ɓay hari ɓe hoolaaki lan, ka baŋŋe peewal, ko ɓay miɗo yaarude ka Baabaajo on, awa kadi on yiitataa lan han kadi, ka baŋŋe ɲaawoore, ko ɓay lanɗo oo aduna ɲaawaama.
Awa, enen en andii, en gomɗinii giggol ngol Alla yiɗi en ngol.
Alla ko giggol. Kala on wonduɗo e giggol, haray himo humondiri e Alla, Alla kadi no humondiri e makko. Ko nii giggol ngol timmiri e men, fii no heɓiren hoolaare ɲande ɲaawoore nden. Wano o woniri non kanko, enen kadi ko non wonirɗen e oo aduna. Kulol alaa e nder giggol, kono giggol timmungol raɗoto kulol, ɓay kulol no tijjii donkineede. Awa kadi, kala on huluɗo, haray giggol ngol timmaa e makko.
Ko fii en fow en darnete ka yeeso ɲaawirde *Almasiihu on, fii no o jonnitira mo kala njoddi kuuɗe mun ɗe o waɗunoo ka aduna, woni ko ko moƴƴi, woni ko ko boni.
Ko ɗun fow feeɲoyta ɲande Alla ɲaawoyta miijooji ɓerɗe yimɓe suuɗiiɗi ɗin, o ɲaawiroya ɗi Iisaa Almasiihu on, wano Kibaaru Moƴƴo mo mi yottini on holliri non.
Nde tawnoo no maranaa yimɓe ɓen maayugol nde wootere pet, ɓawto ɗun ɲaawoore nden waɗa, ko wano non Almasiihu on ittiri hoore mun sadaka nde wootere pet fii ronditagol junuubaaji yimɓe ɗuuɗuɓe. Awa, o artoyay kadi, hara hinaa fii ronditagol junuubaaji, kono ko fii dandugol ɓen habbornooɓe mo kisiyee.
Ko fii e nder saa’ihun nii:
«Haanuɗo arude on aray, neeɓataa.
Feewuɗo an on non wuuriray gomɗinal.
Kono si o yiltitike,
wonkii an kin weltanoytaako mo.»
Enen-le hinaa en yiltorooɓe ɓaawo fii hayrugol, kono ko en gomɗinɓe fii dandegol.
Awa, wota en ɗaanor wa ɓeya, kono wattanen yiila, wonen hakkilanɓe. Ɗaanotooɓe ɓen ɗaanoto jemma, mandilooɓe ɓen ko jemma mandilirta. Kono enen yimɓe ɲalorma ɓen, wonen hakkilanɓe, ɓornoɗen hiwitorgo gomɗinal ngal e giggol ngol, hippoɗen kunnawal tama’u kisiyee on. Ko fii Alla muuyanaali en tikkere makko nden, kono ko fii no heɓiren kisiyee rewrude e Iisaa Almasiihu Joomi men on,
Este artigo te tocou? Faça uma oração!
+581 estão orando agora.
Junte-se à corrente de oração.