A Palavra de Deus
A Palavra de Deus é viva, eficaz e eterna. Desde 'No princípio era o Verbo' até 'O céu e a terra passarão, mas as minhas palavras não hão de passar', ela é a revelação suprema do Criador.
No princípio era o Verbo
A Palavra é Deus encarnado. No princípio era o Verbo, o Verbo estava com Deus, e o Verbo era Deus. Todas as coisas foram feitas por Ele.
Naʻe ʻi he kamataʻanga ʻae Folofola, pea naʻe ʻi he ʻOtua ʻae Folofola, pea ko e ʻOtua ʻae Folofola,
Naʻe ʻi he kamataʻanga ʻae Folofola, pea naʻe ʻi he ʻOtua ʻae Folofola, pea ko e ʻOtua ʻae Folofola,
Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano, pea nofo ia ʻiate kitautolu, (pea naʻa mau mamata ki hono nāunau, ko e nāunau ʻoe tokotaha naʻe tupu mei he Tamai,) ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.
Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano, pea nofo ia ʻiate kitautolu, (pea naʻa mau mamata ki hono nāunau, ko e nāunau ʻoe tokotaha naʻe tupu mei he Tamai,) ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.
Pea folofola ʻae ʻOtua, "Ke maama pea naʻe maama ai."
Ko e malama ia ʻo hono nāunau, mo e tatau ʻaupito ʻo ʻene ʻafio, pea ʻoku ne poupou hake ʻae meʻa kotoa pē ʻaki ʻene folofola mālohi, pea kuo hili ʻene fai ʻe ia ʻae totongi ʻi heʻetau ngaahi angahala, pea nofo hifo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe Fungani Māʻolunga;
Ko e tui ʻoku tau ʻilo ai naʻe fakatupu ʻae ngaahi maama ʻe he folofola ʻae ʻOtua, ko ia ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻilo ni naʻe ʻikai ke fakatupu ʻaki ʻae ngaahi meʻa naʻe hā mai.
Naʻe ngaohi ʻe he folofola ʻa Sihova ʻae ngaahi langi;
mo honau nāunau kotoa pē ʻe he mānava ʻo hono fofonga.
A Palavra é viva e eficaz
A Palavra de Deus é mais cortante que espada de dois gumes. Ela julga pensamentos e intenções do coração, transforma e liberta.
He ko e folofola ʻae ʻOtua ʻoku moʻui, mo mālohi, pea māsila lahi ʻi ha heletā ʻoku fakatoumata, ʻoku ʻasi ki hono vaheʻi ʻoe loto mo e laumālie, mo e ngaahi hokotanga hui mo e uho, pea ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi mahalo mo e filioʻi ʻoe loto.
He ko e folofola ʻae ʻOtua ʻoku moʻui, mo mālohi, pea māsila lahi ʻi ha heletā ʻoku fakatoumata, ʻoku ʻasi ki hono vaheʻi ʻoe loto mo e laumālie, mo e ngaahi hokotanga hui mo e uho, pea ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi mahalo mo e filioʻi ʻoe loto.
ʻOku pehē ʻe Sihova; ʻIkai ʻoku tatau ʻeku folofola mo e afi? Pea hangē ko e hamala ke tā mo laiki ʻaki ʻae maka?
Pea ʻai mo e tatā ʻoe fakamoʻui, mo e heletā ʻoe Laumālie, ʻaia ko e folofola ʻae ʻOtua:
Toda Escritura é inspirada
Toda a Escritura é inspirada por Deus e útil para ensino, correção e instrução na justiça. Ela é perfeita e imutável.
ʻOku foaki mai ʻae Tohitapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoni:
ʻOku foaki mai ʻae Tohitapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoni: Koeʻuhi ke haohaoa ʻae tangata ʻoe ʻOtua, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngaue lelei kotoa pē.
ʻOku foaki mai ʻae Tohitapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoni: Koeʻuhi ke haohaoa ʻae tangata ʻoe ʻOtua, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngaue lelei kotoa pē.
Luz para o caminho
A Palavra é lâmpada para os pés e luz para nosso caminho. Ela ilumina, orienta e protege o que nela medita dia e noite.
Ko hoʻo folofola ko e tūhulu ia ki hoku vaʻe,
mo e maama ki hoku hala.
Ko hoʻo folofola ko e tūhulu ia ki hoku vaʻe,
mo e maama ki hoku hala.
Ko e hū loto ʻa hoʻo ngaahi folofola ʻoku foaki ai ʻae maama;
ʻoku ʻomi ʻe ia ʻae poto ki he taʻekākā.
ʻE Sihova, ʻoku tuʻumaʻu hoʻo folofola ʻi he langi ʻo lauikuonga.
ʻE fakamaʻa ʻe he tangata talavou hono hala ʻi he hā?
ʻI heʻene tokanga ki ai ʻo hangē ko hoʻo folofola.
Kuo u fufū hoʻo folofola ʻi hoku loto,
koeʻuhi ke ʻoua naʻaku angahala kiate koe.
ʻOku moʻoni hoʻo folofola mei hono kamataʻanga:
pea ʻoku tolonga ʻo taʻengata hoʻo ngaahi fakamaau māʻoniʻoni kotoa pē.
SINI.
Obedecer a Palavra
Seja praticante da Palavra e não apenas ouvinte. Jesus disse que quem ouve e pratica é como o homem sábio que edificou sobre a rocha.
Ka ke fai ʻekimoutolu ki he folofola, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongo, ʻo mou kākaaʻi ʻakimoutolu.
Ka ke fai ʻekimoutolu ki he folofola, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongo, ʻo mou kākaaʻi ʻakimoutolu.
Ka ke fai ʻekimoutolu ki he folofola, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongo, ʻo mou kākaaʻi ʻakimoutolu. He kapau ʻoku fanongo ʻe ha taha ki ne folofola, kae ʻikai fai, ʻoku tatau ia mo ha taha ʻoku ne fakasio ki he mata ʻo hono sino ʻi ha sioʻata: He ʻoku ne fakasio kiate ia, pea ʻalu, pea ngalo leva ʻiate ia pe ʻoku matamata fēfē ia.
Ko ia mou liʻaki ʻae ʻuli kotoa pē pea mo hono lahi fau ʻoe angahala, pea tali ʻi he angavaivai ʻae folofola kuo tō, ʻaia ʻoku mālohi ke fakamoʻui homou laumālie.
"Ko ia ʻoku ne fanongo ki heʻeku tala ni, pea fai ki ai, te u fakatatau ia ki he tangata poto, naʻe langa hono fale ʻi he funga maka:
Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, "Kuo tohi, ‘ʻE ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtua.’"
Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, "Kuo tohi, ‘ʻE ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtua.’"
Ka naʻe pehē ʻe ia, "ʻIo, ka ʻoku monūʻia lahi hake ʻakinautolu ʻoku nau fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua, pea fai ki ai."
Pea leaange ʻa Sisu kiate ia, ʻo pehē, "Kuo tohi, ‘ʻE ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻae ʻOtua.’"
Pea naʻa nau ofo lahi ai kotoa pē, ʻonau fepehēʻaki, "Ko e hā ʻae akonaki ni! He ʻoku ne fekau ʻi he pule mo e mālohi ki he kau laumālie ʻuli, pea ʻoku nau haʻu kituʻa."
A Palavra que permanece
Céus e terra passarão, mas as palavras de Jesus jamais passarão. A Palavra do Senhor permanece para sempre — eterna e infalível.
ʻE mole ʻae langi mo māmani, kae ʻikai mole ʻeku lea.
ʻE mole ʻae langi mo e fonua: ka ko ʻeku ngaahi lea ʻe ʻikai mole.
ʻOku fakaʻaʻau ke mōmoa ʻae mohuku,
ʻoku mae ʻae fisiʻiʻakau:
ka e tolonga ʻo taʻengata ʻae folofola ʻa hotau ʻOtua."
He ko e folofola ʻa Sihova ʻoku totonu;
pea ʻoku fai ʻene ngaahi ngāue kotoa pē ʻi he moʻoni.
He ko e folofola ʻa Sihova ʻoku totonu;
pea ʻoku fai ʻene ngaahi ngāue kotoa pē ʻi he moʻoni.
"ʻOku maʻa ʻae folofola kotoa pē ʻae ʻOtua:
pea ko e ungaʻanga ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
He ʻoku foaki ʻe Sihova ʻae poto:
ʻoku haʻu mei hono fofonga ʻae ʻilo mo e fakakaukau.
He ʻoku foaki ʻe Sihova ʻae poto:
ʻoku haʻu mei hono fofonga ʻae ʻilo mo e fakakaukau.
O poder da Palavra
A Palavra transforma, sara e liberta. Quem permanece na Palavra de Jesus conhece a verdade, e a verdade o liberta.
Pea pehē ai ʻe Sisu ki he kau Siu naʻe tui kiate ia, "Kapau te mou nofomaʻu ʻi heʻeku lea, pea ko ʻeku kau ākonga moʻoni ʻakimoutolu;
Pea pehē ai ʻe Sisu ki he kau Siu naʻe tui kiate ia, "Kapau te mou nofomaʻu ʻi heʻeku lea, pea ko ʻeku kau ākonga moʻoni ʻakimoutolu; Pea te mou ʻilo ʻae moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻakimoutolu ʻe he moʻoni."
Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Kapau ʻe fai ʻe ha tangata ki heʻeku lea, ʻe ʻikai ʻaupito mamata ia ki he mate."
"Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku fanongo ki heʻeku lea, ʻo tui kiate ia naʻa ne fekau au, ʻoku ʻiate ia ʻae moʻui taʻengata, pea ʻe ʻikai fakamalaʻia ia; ka kuo hao mei he mate ki he moʻui.
Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, "Kapau ʻoku ʻofa ha tangata kiate au, te ne fai ʻeku lea: pea ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamai kiate ia, pea te mā omi kiate ia, ʻo nofomaʻu mo ia.
Kuo mou maʻa eni, ʻi he lea kuo u lea kiate kimoutolu.
Fakatapui ʻakinautolu ʻi hoʻo moʻoni: ko hoʻo folofola ko e moʻoni ia.
Ko ia ʻi he hili ʻene tuʻu hake mei he mate, naʻe manatu ʻene kau ākonga, naʻa ne lea ʻaki eni kiate kinautolu; pea ne nau tui ki he tohi, mo ia naʻe lea ʻaki ʻe Sisu.
Pea tui ʻae tokolahi kehe ko e meʻa ʻi heʻene lea ʻaʻana;
Ko ia ʻoku tui kiate au, ʻo hangē ko ia kuo fakahā ʻi he tohi, ‘ʻE tafe mei hono loto ʻae ngaahi vai moʻui.’"
Meditar na Palavra
A meditação na Palavra traz prosperidade e bom sucesso. Ela é fonte de sabedoria, consolo e orientação para toda a vida.
Ko e tohi ni ʻoe fono ke ʻoua naʻa mahuʻi ia mei ho ngutu: ka ke fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhi ke ke tokanga ʻo fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi ai: he ko ia te ke ngaohi ke monūʻia ai ho hala, pea ke toki fai fakapotopoto ai.
Pea naʻe ʻiloa hoʻo ngaahi lea,
pea ko ʻeku meʻakai ia;
pea ko hoʻo folofola ko e fiemālie pea mo e fakafiefia ki hoku loto:
he kuo ui au ʻi ho huafa,
ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau.
Koeʻuhi kapau te ke fakahā ʻaki ho ngutu ʻae ʻEiki ko Sisu, pea ke tui ʻi ho loto kuo fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua mei he mate, ʻe fakamoʻui koe. He ʻoku tui ʻae tangata ʻaki ʻae loto ki he fakatonuhia; pea ʻoku fakahā ʻaki ʻae ngutu ʻae fakamoʻui.
Te u fakamālō ki he ʻOtua ʻi heʻene folofola;
ʻoku ou falala ki he ʻOtua;
ʻe ʻikai te u manavahē ki he meʻa ʻe faʻa fai ʻe he kakai kiate au.
Pea ko e ʻOtua,
ʻoku haohaoa hono hala:
ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻae folofola ʻa Sihova:
ko e fakaū ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
Pea kuo ke foaki foki kiate au ʻae fakaū ʻo hoʻo fakamoʻui:
pea kuo poupou hake au ʻe ho nima toʻomataʻu,
pea ʻi hoʻo angamalū kuo ke hakeakiʻi au.
Kuo ke fakaʻataʻatā hoku ʻaluʻanga ʻi lalo ʻiate au,
ko ia naʻe ʻikai hekea ai hoku vaʻe.
Ko hai ha tangata ʻoku holi ke moʻui,
ʻo manako ki he ngaahi ʻaho lahi, koeʻuhi ke ne mamata ai ki he lelei?
Taʻofi ho ʻelelo mei he kovi,
mo ho loungutu mei he lea kākā.
Pea naʻa ne fakavaivaiʻi koe, ʻo ne tuku koe ke ke fiekaia, pea naʻa ne fafanga ʻaki koe ʻae mana, ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻilo, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe hoʻo ngaahi tamai; koeʻuhi ke ne fakahā kiate koe ʻoku ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻoku moʻui ʻae tangata ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sihova.
Pea mou holi lahi, ʻo hangē ko e fānau toki fāʻeleʻi, ki he huʻahuhu taʻekākā ʻoe folofola, koeʻuhi ke mou tupu ai:
Ko ia kapau ʻoku ʻia Kalaisi ha fiemālie, kapau ʻoku ai ha fiemālie ʻi he ʻofa, kapau ʻoku ai ha feohi ʻoe Laumālie, kapau ʻoku ai ha ʻofa ongongofua mo ha loto ʻofa, Mou fakakakato ʻeku fiefia, ke mou felototatau pe, ʻo maʻu ʻae ʻofa pe taha, ke mou ʻulungāanga taha pe, mo uouangataha pe. ʻOua naʻa fai ha meʻa ʻe taha ʻi he fakakikihi, pe ʻi he manako ki he fakamālō launoa; ka ʻi he loto angavaivai ke fetoutou femahalo lelei ʻaki hake taki taha ki hono kāinga ʻiate ia. Ke ʻoua naʻa taki taha tokanga ki heʻene ngaahi meʻa ʻaʻana pe, kae taki taha tokanga foki ki he ngaahi meʻa ʻae niʻihi. Ke ʻiate kimoutolu ʻae loto ni, ʻaia foki naʻe ʻia Kalaisi Sisu: Ko ia, ʻi heʻene ʻi he tatau mo e ʻOtua, naʻe ʻikai pehē ʻe ia ko ha faʻaoa ke na taha mo e ʻOtua: Ka naʻa ne fakamasivesivaʻi ʻe ia ia ʻo ne toʻo kiate ia ʻae tatau mo e tamaioʻeiki, pea fanauʻi ia ʻi he tatau ʻoe tangata: Pea kuo ʻilo ia ʻi he tatau ʻoe tangata, naʻa ne fakamoʻulaloaʻi ia, pea talangofua ki he mate, ʻio, ʻae mate ʻi he ʻakau. Pea ko ia kuo hakeakiʻi ai ia ʻe he ʻOtua ʻo lahi ʻaupito, ʻo ne foaki kiate ia ʻae huafa ʻoku māʻolunga taha pe ʻi he hingoa kotoa pē: Koeʻuhi ke tuʻulutui ki he huafa ʻo Sisu ʻae tui ʻo ia kotoa pē ʻoku ʻi he langi mo māmani, mo e lalo māmani; Pea ke fakahā ʻe he ʻelelo kotoa pē ko e ʻEiki ʻa Sisu Kalaisi, ke ongoongolelei ai ʻae ʻOtua ko e Tamai. Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻo hangē ko hoʻomou talangofua maʻuaipē, ʻo ʻikai ʻi hoku ʻao pe, kae lahi ʻaupito eni ʻi heʻeku mamaʻo, mou ngāue ke lavaʻi hoʻomou moʻui ʻamoutolu ʻi he manavahē mo e tetetete. He ko e ʻOtua ia ʻoku ne ngāue ʻiate kimoutolu ʻi hono finangalo lelei ke mou loto mo fai ki ai. Fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻo taʻelāunga mo e taʻefakakikihi: Koeʻuhi ke mou taʻehalaia mo taʻekovi, ko e fānau taʻevalokiʻia ʻae ʻOtua, ʻi he lotolotonga ʻoe kakai anga pikopiko mo fefeka, ʻakinautolu ʻoku mou ulo atu ki ai, ʻo hangē ko e ngaahi maama ʻo māmani; ʻO takiloa atu ʻae lea ʻoe moʻui; koeʻuhi ke u fiefia ʻi he ʻaho ʻo Kalaisi, ʻi he ʻikai teu lele noa pē, pe ngāue taʻeʻaonga. ʻIo, pea kapau ʻe felingiʻaki au mo e feilaulau mo e ngāue ʻa hoʻomou tui, ʻoku ou fiefia, mo nekeneka, fakataha mo kimoutolu kotoa pē. Pea ʻi he meʻa pe ko ia foki ke mou fiefia, mo nekeneka fakataha mo au. Ka ʻoku ou falala ki he ʻEiki ko Sisu, ke toe siʻi, peau fekau atu ʻa Timote kiate kimoutolu, koeʻuhi ke u fiemālie lelei, ʻo kau ka ʻilo pe ʻoku mou fēfē. He ʻoku ʻikai ʻiate au ha taha ʻoku na loto tatau mo ia, ke tokanga moʻoni kiate kimoutolu. He ʻoku kumi kotoa pē ʻae ngaahi meʻa ʻanautolu, kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻa Kalaisi Sisu. Ka ʻoku mou ʻilo ʻae fakamoʻoni ʻoʻona, koeʻuhi, ʻo hangē ko e foha mo e tamai, kuo pehē ʻene ngāue mo au ʻi he ongoongolelei. Ko ia ʻoku ou ʻamanaki ke fekau atu leva ia, ʻo kau ka ʻilo pe ko e hā ʻe fai kiate au. Ka ʻoku ou falala ki he ʻEiki ʻe vave foki ʻeku ʻalu atu ʻaʻaku. Ka naʻaku mahalo, ʻe lelei ʻeku fekau atu kiate kimoutolu ʻa Epafalotaito, ko hoku tokoua, mo e kaunga ngāue, mo e kaunga tau, ka ko hoʻomou faifekau, pea ko ia naʻa ne tauhi ki heʻeku ngaahi masiva. He naʻe manatu lahi ia kiate kimoutolu kotoa pē, pea naʻe mātuʻaki mamahi, ko e meʻa ʻi hoʻomou fanongo naʻe mahaki ia. He ko e moʻoni naʻe mahaki ia ʻo mei mate: ka naʻe ʻaloʻofa ʻae ʻOtua kiate ia; ka naʻe ʻikai kiate ia pe, ka kiate au foki, telia naʻaku maʻu ʻae mamahi ki he mamahi. Ko ia ne u fekau toʻotoʻo ai ia, koeʻuhi, ka mou ka toe mamata kiate ia, ke mou fiefia, pea ke siʻi hifo ai ʻeku mamahi. Ko ia ke maʻu ia ʻi he ʻEiki ʻi he fiefia kotoa pe; pea mou fakaʻapaʻapa ki he kakai pehē: He koeʻuhi ko e meʻa ʻi he ngāue ʻa Kalaisi, naʻe ofi ai ia ki he mate, ʻo ʻikai mamae ia ki heʻene moʻui, ka ne tongia ʻakimoutolu ʻi he tauhi kiate au.
Palavras de vida
As palavras de Deus são espírito e vida. Quem fala deve falar como oráculos de Deus, com verdade, sabedoria e edificação.
ʻOku ai ʻaia ʻoka lea ʻoku hangē ko e tui ʻaki ha heletā:
ka ko e meʻa fakamoʻui ʻae ʻelelo ʻoe poto.
Ko e māfasia ʻi he loto ʻoe tangata ʻoku mapelu ai ia:
ka ʻoku fakafiefiaʻi ia ʻe he lea lelei.
Ko e ngutu ʻoe tangata māʻoniʻoni ko e matavai ʻoe moʻui:
ka ʻoku tāpuni ʻaki ʻae fakamālohi ʻae ngutu ʻoe angakovi.
ʻOku tekeʻi atu ʻae houhau ʻe he tali fakavaivai:
ka ʻoku fakatupu ʻae ʻita ʻi he lea fakamamahi.
ʻE fakamākona ʻae kete ʻoe tangata ʻaki ʻae fua ʻo hono ngutu:
pea ʻe fakafonu ia ʻaki ʻaia ʻoku tupu mei hono loungutu.
ʻOku ʻi he ʻelelo ʻae pule ki he mate mo e moʻui:
pea ko kinautolu ʻoku ʻofa ki ai te nau kai ʻa hono fua.
Ka ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻalu atu ʻi he ngutu, ʻoku haʻu mei he loto: pea ko ia ia ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata. He ʻoku haʻu mei he loto ʻae mahalo kovi, mo e fakapō, mo e tono fefine, mo e feʻauaki, mo e kaihaʻa, mo e fakamoʻoni loi, mo e lea kovi:
"Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko e lea kovi kotoa pē ʻoku lea ʻaki ʻe he kakai, ʻe fakamaau ai ʻakinautolu ʻi he ʻaho fakamaau. Koeʻuhi ʻe fakatonuhiaʻi koe ʻe hoʻo ngaahi lea, pea ʻe fakahalaiaʻi koe ʻe hoʻo ngaahi lea."
ʻAe hako ʻoe ngata fekai! ʻE fēfeeʻi hoʻomou faʻa lea lelei, ka ʻoku mou kovi pe? He ʻoku lea ʻae ngutu mei he meʻa lahi ʻoku ʻi he loto.
He ʻoku tau tūkia kotoa pē ʻi he ngaahi meʻa kehekehe. Kapau ʻe ʻikai tūkia ha taha ʻi he lea, ko e tangata haohaoa ia, pea ʻoku faʻa fai ʻe ia ke taʻofi ki he sino kotoa.
Vakai, ʻoku tau ʻai ʻae meʻa taʻofi ki he ngutu ʻoe fanga hoosi, koeʻuhi ke nau paongofua kiate kitautolu; pea ʻoku tau puleʻi ʻaki ia honau sino kotoa. Vakai foki ki he ngaahi vaka he neongo ʻoku lalahi, pea fakangaholo ʻe he ngaahi matangi mālohi, ka ʻoku faʻa feliliuʻaki ia ʻae foheʻuli siʻi, ʻo faʻiteliha ʻae tangata ʻoku fakaʻuli. ʻOku pehē foki ki he ʻelelo, ko e kupu siʻi, ka ʻoku ne polepole ki he ngaahi meʻa lahi. Vakai ki hono lahi ʻoe vao ʻakau kuo tutu ʻaki ʻae afi siʻi! Pea ko e afi ʻae ʻelelo, ko e maama angahala: ʻoku pehē ʻae ʻelelo ʻi heʻene ʻi hotau ngaahi kupuʻi sino, ʻoku ne ʻuliʻi ʻae sino kotoa, ʻoku ne fakavela ʻae anga fakakakano; pea kuo tutu ia mei heli. He naʻe fakalalata ʻi muʻa, pea ʻoku kei fakalalata ʻe he kakai, ʻae manu fekai kehekehe kotoa pē, mo e fanga manupuna, mo e ngaahi meʻa totolo, pea mo e ngaahi meʻa ʻi he tahi: Ka ʻoku ʻikai faʻa fakalalata ʻe ha tangata ʻae ʻelelo; ko e kovi taʻefaʻataʻofi ʻaia, ʻoku pito ʻi he kona fakamate.
Ko ia, ʻoku mei he fanongo ʻae tui, mo e fanongo mei he folofola ʻae ʻOtua. Ka ʻoku ou pehē, "ʻIkai kuo nau fanongo? ʻIo ko e moʻoni kuo aʻu atu ʻenau fakaongo ki he fonua kotoa pē, pea mo e nau lea ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani."