As 10 parábolas mais importantes de Jesus
Jesus ensinou lições profundas por meio de parábolas, histórias curtas e simbólicas que comunicam verdades espirituais. Cada parábola tem um significado especial e atemporal, revelando o caráter de Deus e ensinando como viver como cristãos. Aqui estão 10 das parábolas mais marcantes e suas lições:
1. Parábola do Semeador (Mateus 13:3-9)
Ko kubo zakazava za vagigalaidi aza pa vavakato vavapada. Ko za vavakato vei ari aza.
<<Kolenana za maka tinoni umuma za keni iparadi na kiko pa nana inuma. Totonai za kole iparadi aza ria na kiko, za kaki za qari lotu lao pa lodaka zona pa rereregena tana tinoni, ko qari tatava kamu na manugu ko qari tobiki gani betoria na gedi. Goto kaki mule za qari lotu lao pa buturuna ketakoi zake kubo pezona. Ko qarike oriavo tugu pidokodia za na kiko ria, ura zake kubo na pezo. Ba tonai za zagere gu na tapo nari za alanga vamaleiria, ura za kepore na bageredi. Goto kaki kiko mule za qari lotu lao pa gazoro varivarioka, ko za pilu vaukeria na gazoro varivarioka. Goto kaki kiko za qari lotu lao pa pezo masuruna ko qari vua valeana. Ko kaki za qari vua gogoto, kaki za qari vua vonomongavulu, goto kaki za qari vua uengavulu.
Aza za kolenana talingana za mi vainongoro valeana!>> za gua i Jisu.
A parábola do semeador fala sobre a receptividade das pessoas à Palavra de Deus. Cada tipo de solo representa diferentes maneiras de receber e aplicar o Evangelho em nossas vidas. Somente um coração fértil e comprometido pode dar frutos espirituais abundantes.
2. O Bom Samaritano (Lucas 10:25-37)
Na Vavakato Vavapadana na Tinoni Sameria Leana
Ego maka tinoni gigigalai pa Vavanau za turu lao nyorogua podekia i Jisu, ko za paranga aza, <<Tinoni varivagigalai, na za za mana roitini ara beto mana teku izongia za na toa jola?>> za gua.
Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Na za za takuti pa Vavanau? Na za za qu tiroa ao ketakoi?>> za guni.
Nari za oea na tinoni ani aza, ari za guni vei, <<Mu roquroqua na Bangara na mua Tamaza pa doruna bulomu, pa doruna mua toa, pa doruna mua neqi beto pa doruna mua roquroqu; beto mu roquroqua na tavitimu makamu aza vei qu roquroqu mule veinigo makamu za gua,>> za gua za na tinoni nari.
Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Na tuvizina za na oe tamu. Ko mu roiti vei gu aza beto za pala muna toa,>> za guni.
Ba za nyorogua tadogoro vei na nana nanaza za na tuvizina za gua za na tinoni ani, ko za maka nanaza laoa mule i Jisu, <<I zei za na tavitiqu ara?>> za gua.
Nari za vataqolia i Jisu za na nanaza tana, ari za gua vei, <<Kolenana za maka tinoni za taloi pa Jerusalema ko za rerege gore pa Jeriko. Pana korapana na nana rerege gore aza za qari raja vasiboria na tinoni raja ikikodi pa zona aza, qari ragata vagorea na nana poko beto qari ikoa nana poata, beto za qari maja vapalepalekia, beto qari loi vakole pale na tata ukena, beto za qari kenidia. Pana totozo tugu aza za gore vei ketakoi za maka iama, ko totonai za batia na tinoni za tavapalepaleka za rerege paja keninana pa maka kale zona aza. Beto na zona mutugu aza za tokai gore za maka tinoni na butubutu Livai. Tonai za gore kamua za na ia ketakoi za korapa kole za na tinoni za tavapalepaleka ko za batia, nari za rerege paja keninana pa maka kale zona mutugu. Beto maka tinoni Sameria za rerege gore vei tugu ketakoi, za lao kamua za ketakoi za kole na tinoni palepalekana. Totonai za batia za roquroqu vitivitigia ko za nyorogua tokani. Ko za lao aza ko za vuva valaoni oela beto na vaini ko za piuria za na palekana. Beto za ovulu surana vaakea pa pokotona na nana dongiki, ko za tokai ko za lao vakolea pa maka ruma ketakoi qari suvesuvere minyere ria na tinoni rerege, ko za kopuni ketakoi. Ego ko za rane na kota, za tekua aza za kori poata siliva ko za vani za na tinoni za kopuni na ruma, beto ari za poja veini, <Muna kopuni za na tinoni ani, uve? Beto vei kolenana mule za kaki za muna gona paledi ao pa kopuna aza, za pala mana soga vanigo ria tonai mana mule lame vei pani,> za guni.
Ego, ko pa roverove tamu za i zei ari kue tinoni ari za vei na tavitina za na tinoni qari ngangangulia ria na tinoni raja ikikodi?>> za gua i Jisu.
Nari ari za gua vei za na tinoni aza, <<Aza gu na tinoni za roquroqu tokani,>> za gua.
Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ego, ko ao ba mu lao, ko mu roiti vei tugu aza,>> za gua i Jisu.
Essa parábola nos ensina sobre o amor ao próximo, independentemente de raça ou religião. O samaritano ajudou um desconhecido, mostrando que a verdadeira fé se revela no amor ao próximo.
3. A Ovelha Perdida (Lucas 15:4-7)
<<Vei maka gamu za bi izongia maka gogoto nana sipi ko tonai maka ria na sipi ari za bi muma, nari na za mina roitini aza? Na tinoni aza za loi vasuvereria pa qega ari ka siangavulu ka sia sipi, beto za lao nyaqoa aza za muma tinganai ko za batia tu. Totonai za batia za qera vitivitigi, ko za sugaria pa varana. Beto za sugara muleni pa nana ruma, za kuku varivarikamudi ria na nana baere beto na tavitina, ko ari za gudi vei, <Mae gamu ko mu somana qeraqera tavitiziu! Ura koviria qa tori batia tu ara aza na qua sipi mumana,> za gua.
Ma pojadigamu ara za maka moqaza podeke putaputa vei zara za na qeraqera pa noka za votuni na gabala mulena maka tinoni selana za mina jolani na qeraqera za votuni ari ka siangavulu sia tinoni tuvizidi nake padadi ko mari gabala mule,>> za gua i Jisu.
Deus é como o pastor que busca incessantemente uma ovelha perdida. Essa parábola revela o amor incansável de Deus pelos pecadores, celebrando a alegria no céu quando alguém se arrepende.
4. O Filho Pródigo (Lucas 15:11-32)
Ari Kori Koburu Mumadi
<<Kolenana za maka tinoni kori na tuna marene. Ko na tuna marene pa ligu ari za guni vei na tamadi, <Tamaqu, mu vaniziu gu koviria za aza na iaqu pa mua izizongo,> za gua. Nari za okoto pikata vadi na tamadi tadi ari kori tuna marene ria na nana izizongo.
Ego za jola gu ka viza rane, nari za na tuna pa ligu za vanamaria doru nana zakazava za izongoria beto za taloi keni pa guguzu zouna aza. Ketakoi za lao vanyanyala paledi aza pa toa ikikeredi ria doru nana poata. Totonai za vabetoria aza ria doru vei za izongoria, za kamu pa guguzu aza za maka songe lavata, ko za kepore maka za bi boka toani aza. Ko za lao tepa roiti tana maka tinoni pa guguzu aza, nari za garunia na tinoni aza ko za lao kopu vani na nana borogo. Za varivasevi ko za kole dogodogoro nyonyoroguadi tugu aza ria na ganigani tadiria na borogo, ba kepore maka tinoni bi iani ganigani.
Ko totonai za roqu kamua aza za na roquroqu tavagigala, nari ari za gua vei, <Kei, ria doru nabulu tana tamaqu ba za pugele nyonyoa na gedi ganigani goto na za qa uke talea ko qa suvere varivasevi burana pani ara! Leana, ma siqarai gu mule lao tana tamaqu ara, ko ari mana vavaja vei: Tamaqu, qa sela ara pa moena na Tamaza pa noka beto pa moemu ao. Koviria nake padaqu ko muna kukuniziu na tumu ara, goto mu veiniziu gu ria na mua tinoni roiti mana gua,> za gua. Ko za soqolo turu ko za taloi mule lao tana tamana aza.
Ba totonai za oqoro tata kamua na ruma aza za dogoro vaia na tamana, ko za roquroqu vitivitigia aza, ko za abutu lao borua beto za aoa za na tuna.
Nari ari za gua vei za na tuna, <Tamaqu, qa sela ara pa moena na Tamaza pa noka beto pa moemu ao. Koviria nake padaqu ko muna kukuniziu na tumu ara,> za gua.
Ba za kuku tekuria na tamana ria na nana nabulu, <Mu siqasiqarai! Tekua na poko batabata leanana ko mu vazaeni, beto mu vasolapani na ringi na karukarusuna, beto mu vazaeni tugu na sadolo na nenena, beto za mu lao kubolia na tuni bulumakau nyobonyobokona, ko tavavolo qeraqerani! Ura na tuqu ani za tori uke tu, ba koviria za toa mule; za tori muma tu aza, ba koviria za tabata ligu!> za gua. Ko qari podalai roitini ria za na vavolo qeraqera.
Ego totonai za korapa tu pa inuma za na tuna marene pa moa. Ko totonai za mule ko za tata kamu pa ruma, za nongoria za na mikemike beto na pekapeka. Nari za kuku tekua aza za maka nabulu ko za nanazia, <Na za za korapa taroiti pani, qokolo!> za guni.
Nari ari za gua vei za na nabulu, <Na taimu marene za koni mule kamu ko na tamamu za kubolia na tuni bulumakau nyobonyobokona ko qari vavolo qeraqera, ura za mule kamu valeana aza,> za guni.
Ba za tagigiri za na tuna pa moa, ko za dainana luge pa ruma. Nari za votu za na tamana ko za mamana tokatokai ko mi luge za guni. Ba za oea za na tamana, <Dogoro! Na kubo jola aoro ari za qa kole pinauzu vanigo ara ao beto qake izongo maja podekia tugu ara za maka mua garunu. Ba na za mae qu tori vaniziu tu ara? Bi maka qoti peki gu bu vaniziu ko ba tekuteku tavitiria ria na qua baere, ba kepore zozoto tugu! Goto na tumu zana za keni vamanyao betoria tadiria na tugele ria na mua zakazava, ba tonai za mule kamu za qu kubolo vani tu na tuni bulumakau nyobonyobokona ao!> za gua aza.
Nari ari za guni vei na tamana aza, <Tuqu, ao za na suveremu gu taqu doru totozo, ko dorudi vei qa izongoria ara za na mua gu ao. Ba za leana tugu za taqe roiti ganigani ko taqe qeraqera gita, ura na taimu ani za tori uke tu, ba koviria za toa mule; za tori muma tu aza, ba koviria za tabata soga!> za gua.>>
A parábola do filho pródigo fala sobre o perdão e o amor incondicional de Deus por Seus filhos, mesmo quando se desviam.
5. A Pérola de Grande Valor (Mateus 13:45-46)
Na Vavakato Vavapadana na Patu Poreveveina Jola
<<Na binangara pa noka za vei mutugu maka tinoni za nyaqo ukukeria na patu leleadi na poreveveidi. Ko tonai za batia maka aza za batabata lea jola, nari za lao ko za vavai betodi ria doru nana zakazava ko za vaitekua na nana za na patu batabata lea jola ani,>> za gua i Jisu.
Jesus ensina que o Reino de Deus é o bem mais precioso e devemos estar dispostos a renunciar tudo para possuí-lo.
6. O Fariseu e o Publicano (Lucas 18:9-14)
Na Vavakato Vavapadadi na Parese beto na Tinoni Tekuteku Takisi
Beto za pojadi mule i Jisu ria kaki qari range muledi na dia toa tuvizidi beto qari dogoro vagoreria ria na goto tinoni za na vavakato vavapada ani, ari za gua vei, <<Koledia za kori tinoni qari zae varavara pa kakabarena zelepade, maka za na Parese goto maka na tinoni tekuteku takisi. Na Parese za turu kalekale makana beto ari za varavara lao vei tana makana, <Tamaza, qa paranga leana ara tamu, ura qake vei ria doru goto tinoni ara. Qake ikiko, nake tinoni ikikerequ, beto qake barabarata, beto qake vevei na tinoni tekuteku takisi pa maka kalequ nari ara. Ara za kori totozo pa maka vuiki qa gilagila tabutabu ganigani, beto qa valao vanigo maka pa manoga pa dorudi na qua zakazava qa tekuria,> za gua aza.
Goto na tinoni tekuteku takisi za turu pa zouna tu ko za pangaga enga zae pa noka, goto za kole popoaria pa nana takulanga za na raqoraqona, beto ari za varavara vei, <Tamaza, mu roquroquziu beto mu taleozoniziu, ura ara za na tinoni sela!> za gua aza.
Ma pojadigamu ara: na tinoni tekuteku takisi tu ani, nake Parese, za taleozo ko za tuvizi pa dogodogoro tana Tamaza beto za mule laonana pa nana ruma aza. Ura na tinoni za vavalavata muleni makana za mina tavagore, ba na tinoni za vapekai muleni makana za mina tavalavata,>> za gua i Jisu.
Essa parábola nos lembra que Deus valoriza um coração humilde e arrependido, em contraste com a arrogância espiritual. O publicano, ao reconhecer seus pecados, foi justificado diante de Deus.
7. Os Talentos (Mateus 25:14-30)
Na Vavakato Vavapadapadadi ari kue Nabulu
<<Ura pana totozo aza za na binangara pa noka za ari mina vei. Kolenana za maka tinoni za taloi keni pa maka nana rererege. Tonai za oqoro keni za kukuria ria na nana nabulu ko za okoto ia vadi na nana zakazava ko mari kopu vani za gudi. Ko tana maka za vani ka lima baeke poata, tana maka za vani kori baeke poata, beto tana maka mule za vani maka baeke poata. Ria doru za okoto vadi na padana na dia boka beto za taloi keni pa nana rererege.
Ego na nabulu aza za tekua ka lima baeke poata za aza tugu za tekua za keni gu varoitia za na poata, ko na vuana za tekua za ka lima baeke poata mutugu. Aza na tinoni za tekua kori baeke poata ba za vei tugu, ko na vuana za tekua za kori baeke poata mutugu. Goto aza na tinoni za tekua maka baeke poata, za za keni gelia na pezo ko za golomo vapaea za na poata tana nana bangara.
Ego za zovai tu beto za gabala mule kamu za na bangara tadi ari kue nabulu ari ko mi dogoria ae qari varoiti veini ria ari ria na nana poata za gua. Na nabulu za tekua ka lima baeke poata za luge lao, ko za kaqama laoni aza ka lima baeke poata beto ka lima baeke poata mule na vuana. Beto za paranga aza, <Bangara, ka lima baeke poata za qu vaniziu ao. Dogoro! Qa vavuai ko ka lima baeke poata mule za qa tamo laoni ara tonai,> za gua.
Nari za parangia na bangara aza, <Leana jola. Na nabulu leleamu beto na tarangemu ao. Qu tarange pa kopuna ka viza poata ari ao, ko koviria mana vakopunigo kubo zakazava ara ao. Mae lame ko mu somanani na qeraqera tana mua bangara,> za guni.
Beto za luge lao gu mule aza na tinoni za tekuria kori baeke poata, ko ari za guni vei, <Bangara, kori baike poata za qu vaniziu ao. Dogoro! Qa vavuai ko kori baeke poata mule za qa tamo laoni ara,> za gua aza.
Nari za parangia na bangara aza, <Leana jola. Na nabulu leleamu beto na tarangemu ao. Qu tarange pa kopuna ka viza poata ao, ko koviria mana vakopunigo kubo zakazava ara ao. Mae lame ko mu somanani na qeraqera tana mua bangara,> za guni.
Beto za luge liguligu lao za na nabulu za tekua maka baeke poata, ko za paranga, <Bangara, qa gilagilaiqua ara za maka tinoni tapatamu ao. Ura ao qu boka ababu ketakoi quke umuma, beto qu aqaqono varikamu ketakoi quke vavuvuzia maka kiko. Ko qa matagutuqua ara, ko qa keni geli golomo vapaea pa pezo za na mua poata. Ko, dogoro, ani aza na mua,> za guni.
Nari za oea na nana bangara, ari za guni vei, <Na nabulu ikikeremu beto na ududapelumu ao! Beko qu tori gilagilaimua tugu ao za ara qa ababu ketakoi qake umuma beto qa aqaqono varikamu ketakoi qake vavuvuzia maka kiko. Ko za vei za vei buke nyorogua varoitia ao aza, za bu valugea gu pa banga za na qua poata. Ko bu vei ao za totonai ba mule kamu za ba kamu tekua za na qua poata taviti vuana.
Ego ko, ka viza nabulu, mu tekua za na poata tana tinoni ani, ko mu valao vani aza na tinoni za izongia manogaputa baeke poata. Ura na tinoni za kolenana za mina taia mutugu ko mina pugele nyonyoa na nana. Goto na tinoni za kepore nana za mina tateku pale za aza vei iapeki za izongia aza. Mu tekua za na nabulu kepore maka za bi vapodoa ani, ko mu gona votu laoni pa peguru rorodomona. Ketakoi mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi ria na tinoni,> za gudi,>> za gua i Jisu.
Nesta história, Jesus ensina sobre a responsabilidade de usar bem os dons e recursos que Deus nos confiou. A fidelidade nas pequenas coisas abre portas para bênçãos maiores.
8. O Rico e Lázaro (Lucas 16:19-31)
Na Tinoni Izizongo beto i Lazarasi
<<Ego kolenana za maka tinoni izizongo za pokodi na poko batabata leadi na poreveveidi beto za suvere ko za tekuteku valeanagana doru rane. Ko za kolenana mutugu za maka tinoni varivarivasevina na izongona i Lazarasi, za tubutubu beto doru tinina, ko qari lalao loia ria pa atakamana tana tinoni izizongo aza. Ko za kole nyonyoro ganiria na vuvuvuzu ganigani qari lolotu pa tevolo tana tinoni izizongo aza ba zake boka, goto ria na sie tu za qari lao kole memeai na tubuna.
Ego tonai za uke za na tinoni varivarivasevina, za qari kamu titai ria na mateana aza, ko za lao nyumu kekeria i Ebarahami aza ko za somana tekuteku pa vavolo pa noka. Na tinoni izizongo ba za uke tugu, ko za tagolomo aza. Totonai za kole suvere vitigi pa heli nari za enga zae nari za batia i Ebarahami pa zouna tu beto i Lazarasi za korapa pa keketaina. Nari za kuku viviva aza, ari za gua vei, <Kei, Ebarahami, tamaqu! Mu roquroqu tokaniziu. Mu garunia i Lazarasi ko mi totuni pa pie za na karukarusuna gu, ko mi lame valomozia na meaqu, ura qa varivasevi na vitigi ara pa iku ani!> za gua.
Nari ari za gua vei i Ebarahami, <Tuqu, mu roquroqua mae aza totonai na toamu ao. Qu izongo betoria ao ria na zakazava leleadi, goto i Lazarasi za suvere varivasevi za totonai. Ba koviria za suvere qeraqera aza, goto ao za qu suvere vitigi. Ko nake zakazava ria gu makadi za! Goto maka oqili loluna na revatana jola tugu vei za kole pa varikorapaida gita, ko ria mari nyorogua karovo ko mari lao ketakoi tadigamu mari gua za marike boka, beto ko ria mari nyorogua karovo lame pana tadigami pani mari gua za marike boka,> za gua.
Nari ari za gua vei za na tinoni izizongo, <Ego mina vei za, kei Ebarahami tamaqu, qa tepa vitivitigigo ara ao ko mu garunu laoni gu pa ruma tana tamaqu i Lazarasi zana! Ka lima ria na taiqu marene qari korapa ketakoi. Mu pojani i Lazarasi ko mi lao poja vaneqineqidi, keta mari lame pa ia za kolea na vitigi pani,> za gua.
Nari za paranga i Ebarahami, <Na kutikuti ti Mosese beto ko tadiria na tinoni korokorotai za qari korapa koledia, ko mari vainongoro lao gu tadiria ria,> za gua aza.
Nari ari za gua vei za na tinoni izizongo, <Dai, Ebarahami, tamaqu! Vei mina toa mule tu pa uke za maka tinoni ko mina mule lao vavakato vadi za pala mari nongoria, ko mari gabala loiria ria na dia sela,> za gua aza.
Nari ari za gua vei i Ebarahami, <Vei marike nyorogua nongoria ria za na kutikuti ti Mosese beto tadiria na tinoni korokorotai, nari za vei mina toa mule tugu pa uke za maka tinoni ko mina mule lao, ba pala mari daidia tugu vazozoto!> za gua,>> za gua i Jisu.
A parábola alerta sobre as consequências de negligenciar os necessitados e viver para si mesmo. Também destaca a realidade do julgamento e da vida após a morte.
9. O Joio e o Trigo (Mateus 13:24-30)
Na Vavakato Vavapadana na Buruburu ikeredi
Ego za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gudi vei, <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei tonai za keni vavuvuzia na kiko leana pa nana inuma za maka tinoni. Ba maka bongi totonai qari korapa puta beto ria doru tinoni za kamu za maka nana kana, ko za vavuvuzu vavarisomanai laodi na kiko ikikeredi za ketakoi za tori tavavuvuzu tu za na kiko leadi, beto ko za turu ko za keninana. Tonai qari pidoko za na umuma ko qari podalai vua, nari za qari tabata pikata ria na buruburu ikikeredi qari toa varisomanai.
Nari qari lao tana tinoni porenana inuma ria na pinauzu, ko ari qari gua vei, <Bangara, beko na kiko leadi gu za qu vavuvuzuria ao pa mua inuma, uve? Ko pae na koko lame veidi ria na buruburu ikikeredi qari toa pa inuma?> qari gua ria.
Nari za oe lao aza, <Na kana za roiti vei ani,> za gua aza.
Nari qari paranga ria na pinauzu, <Ko ae vei qu nyoroguadigami ko mami keni sobusobulu paledi ria na buruburu ikikeredi?> qari gua.
Ba za paranga za na tinoni porenana inuma, <Dai, ura vei muna sobulu paledi gamu koviria, za pala muna sobulu kale tavitidi kaki umuma leadi. Goto loiria ko mari makarai toa varikamudia tinganai mina kamua na totozo ababu. Totonai tu mina kamua na totozo ababu, za pala mana garunuria ara ria na tinoni ababu, ko mari sobulu momoe paledi ria na buruburu ikikeredi, beto mari piu varivarikamudi ko mari vato paledi pa iku. Beto za mari tubo varikamudi ria na vua matua leadi ko mari vakoleria pa qua ruma vavakole ganiganina,> za gua,>> za gua i Jisu.
Essa história simboliza o bem e o mal coexistindo no mundo até o julgamento final, quando Deus fará a separação entre os justos e os ímpios.
10. As Dez Virgens (Mateus 25:1-13)
Na Vavakato Vavapadadi ari ka Manogaputa Reko
<<Pana totozo aza za na binangara pa noka za pala ari mina vei. Koledia ari ka manogaputa reko koregadi qari okoto pogozoria na dia juke ko mari lao gozoria za na tinoni mina varielava tonai mina lame ko mina tekua na maqotana qari gua. Ari ka lima za na duviduvilidi goto ari ka lima za na tavagigaladi. Ari ka lima duviduvilidi qarike pogozo vatanadi na oela za na dia juke. Goto ria na tavagigaladi za qari pogozoria na dia juke beto qari okoto toto pogozo vatanadi pa dia tototodi za na oela. Ego za vavabongi na kamuna za na tinoni varielava, ko qari doki ko qari puta beto ria doru.
Ko za tori varikorapai bongi tu na kota, za tanongoro za na kuku, <Vainongoro! Ani za na tinoni varielava! Mu votu lame gozoria!> qari gua.
Nari qari okoto sasuru iqolo beto ari ka manogaputa reko koregadi ko qari okoto piju vatoria za na dia juke. Beto za ari ka lima reko duviduvilidi qari paranga laoria ari ka lima tavagigaladi, ari qari gua vei, <Muna vadigami tu kaki miu oela, ura iapeki gu mina pidili gapugapu na mami juke gami,> qari gua.
Ba qari oe lao ria na tavagigaladi, <Dai, ura nake padada gita doru ria na mami oela ari. Goto mu mule lao vai sogamiu tadiria qari vavai oela,> qari gua ria.
Ego ko pa ligudi tu qari korapa keni nyaqo oela ari ka lima reko duviduvilidi ari, za kamu gu za na tinoni varielava. Ko ari ka lima reko tavagigaladi qari tori vatana vakoledia tu za qari luge lao tavitia aza pa vavolo varielava. Ko qari luge beto ria za tapate gu za na atakamana.
Ko liguligu tu beto za qari kamu ari ka lima reko koregadi duviduvilidi. Ko qari kamu kole kukuku, ari qari gua, <Bangara! Bangara! Mu revanga vadigami!> qari gua.
Ba za oe laoria na tinoni varielava ria, <Ma poja zozotodigamu ara za gamu: qake izongo gilagilagamu ara za gamu,> za gudi na tinoni varielava.
Ko za vei za mu suvere gelegele, ura gamuke gilagilai gamu za na ranena beto na totozo tonai mina lame na Tuna na Tinoni,>> za gua i Jisu.
Jesus enfatiza a necessidade de estarmos sempre preparados espiritualmente para Sua segunda vinda, pois ninguém sabe o momento exato.
As parábolas de Jesus continuam sendo fontes ricas de sabedoria e direção para a vida cristã. Ao aplicarmos esses ensinamentos, nos aproximamos mais de Deus e de Sua vontade.
Se este artigo te ajudou, faça sua parte e compartilhe a Palavra de Deus com aqueles que você ama.