Pular para o conteúdo
Publicidade

As 10 parábolas mais importantes de Jesus

Por Bíblia Online  - 

Jesus ensinou lições profundas por meio de parábolas, histórias curtas e simbólicas que comunicam verdades espirituais. Cada parábola tem um significado especial e atemporal, revelando o caráter de Deus e ensinando como viver como cristãos. Aqui estão 10 das parábolas mais marcantes e suas lições:

1. Parábola do Semeador (Mateus 13:3-9)

Kɛɗɔn Yesɔ geliyi ruu a ruubusinɛ a shanɛ,<<jawɔɔ ɗɔn yɛrɛ nɛn ɓaa zɔvi a jaa.>> Aɗagbete u si ɗɔ zɔvi zɔnɛ a jaa, wɔɔ ̃li a nyaba, janoyi arɛ a nyekirɛ shaarɛ. Gãsiyi nte aɗɔgbete tari aɗɔn, aɗɔgbete tipi ɓa bang ɓa . Tarɛ ̃ɛ̃t, aruviya ɗɔu si dɔka. Ama ɗaa naa tootɛ, a watirɛ aru gbete i gɨnri si ɓa ɓamɓa. Zɔvi gãsiyi nteli a tete kɔkkɔ, kɔkkɔ barɛ a nisi . Ama zɔvi gãsiyi ntɛli a tipi ̃vɨn, a barɛ a pɛli norɛ laa maani (100), wɔɔ laa taati (60), wɔsɔ̃n bmati atu kopi (30). Yesɔ yisi ruunɛ << shɔgbete u sho ntanɛ aɗɔn, u ntarɛ.>>

A parábola do semeador fala sobre a receptividade das pessoas à Palavra de Deus. Cada tipo de solo representa diferentes maneiras de receber e aplicar o Evangelho em nossas vidas. Somente um coração fértil e comprometido pode dar frutos espirituais abundantes.

2. O Bom Samaritano (Lucas 10:25-37)

Ruɓusinɛ ayuu shɔ Samarita ̃vɨn wɔɔ

Kɛɗɔn shɔmala nya-ãsinɛ Musa a Yesɔ ɗɔbii nɛn ɗautɔ a hɨunɛ, <<Shɔmala, n pɛlikɛ ivi n kpaa suru gbete ̃nyaɓa viya?>>

Yesɔ kasinya , <<Shɔ beenɛ ivi a Ɗa nya ruubiini viya? A taudɔɔ iviya?>>

Jau kasinya :<<A ɔrii Ubeyelapa a Ɗalapa piti a sisɨnni kpai, piti a suruni kpai, piti a kakani, a piti a ɓoroni kpai; wɔsɔ̃n a ɔrii a shɔ nyakasiri naa a ɔrii a yuu .>>

Yesɔ risinyanɛ, <<A shatɛ tɛpɛ-tɛpɛ, pɛli vimnɛ a ɔ̃ a suruni.>>

Ama shɔmala nya-ãsinɛ Musa kasinɛn tasinɛn ruuvini ɓa, kɛɗɔn Yesɔ , << N shɔ nyakasiri piya?>>

Yesɔ kasinya , <<Shɔwɔɔ siɗɔn shɛ a Urushalima u ɗɔ ɓakinɛ yɛnɛ Yariko. Kɛɗɔn kpɛsi a shɔ nyabazẽnɛyini a nyaɓa, i saurɛ i rau vi piti kpai i wau dasak i yɛrɛ a yau suru a Ɗa naa.>> Kɛɗɔn shɔ nya-waanɛ a jaa Ɗa arɛ tɛɛ ji nyaɓaukɔ, naa jautɛ a ɗɔɔ roonɛ a tɛɛ kagbete sãnyaɓa a yɛrɛ. ̃nji nankɔ, jawɔɔ arɛ shɔ laduru lawi, naa atɛ a ɗɔuni a jaurɛ, tɛɛ ̃njo kagbete a nyabaukɔ. Ama shɔ Samariya u ɗɔɔ zati yɛnɛ a nyabaukɔ, naa zɛutɛ, raa pɛliurɛ awuni. Yɛu ɗɔbii a sɔɔriu nɔrɔ a mii inabi a nteriu nɔɔ a marɛ, Kɛɗɔn tuurɛ a ̃u a gãtɔla a n-tiu ɗɔɔ susunɛ, a kɔurɛ. A dii ɓuru tuu saa gbete shɔ ɓaanɛ siliva ziti, a ã shɔ ɗɔ susunɛrɛ, nɛu zɛsiungtɔ, a geliunɛ, nɛnkɛ sɔɔnɛ nɛn yɛn sɔriu vigbete nyɔnɛ piti kpaitɔ.

Yesɔ yisi nya ruu <<Áá zɛnɛ pi ɔ̃shɔ nyakãsiri atette shɔzɛ taati miyi, aru jaa gbete shishi a shɔ nyabazẽnɛyi naa piya?>>

Shɔmala nya-ãsinɛ Musa kasinya , <<Shɔ gbete ntau raayɛ.>>

Yesɔ risiunya ,<<Yɛnɛ a pɛlijo nankɔ.>>

Essa parábola nos ensina sobre o amor ao próximo, independentemente de raça ou religião. O samaritano ajudou um desconhecido, mostrando que a verdadeira fé se revela no amor ao próximo.

3. A Ovelha Perdida (Lucas 15:4-7)

Shɔ tɔpɛnɛ shɔzɛ gbete awɔ tete nɛu mɛrɛ̃ɛ̃ aɗɔn laa maani kɛɗɔn gbete atete ni nii , pɛlikɛ pikoviya? yaa mɛrɛ̃ɛ̃ gãsiyi laa ̃ɛ̃ti au jaa kopi tu maannɛ ɓa a ɗɔɔ nya shaanɛ, u kãɗɔɔ mɛrɛ̃ɛ̃ gbete au niiyɛ setɛ kpaa ɗɔtɛ ɓaya. kpaa ɗɔnɛ, nta sisɨn purutɔ u tuu au lakɔrɔ, u n ti wɛrɛrɛ. Kɛɗɔn ɓaa ɓɛsayi nyarɛ au shɔnyakãsirini u geliyi , <<Ɔ arɛ ɔ ̃sing naa jo a yɛti puru ntanɛmni, aru n kpaa mɛrɛ̃ɛ̃ gbete niiyɛtɛ.>> Jinankɔ, n gelɔɔtɛ Ɗalapa nta yɛti puru waanɛ a kolapa aru shɔ ruuvini gbete yaa ruuvini pɛlinɛtɛ, u tɛɛ shɔzɛ laa ̃ɛ̃ti au jaa kopi tu maanɛɛ wɔsɔ-wɔsɔ gbeteyi i ji kãɓa ruuvini yaanɛ ɓa.

Deus é como o pastor que busca incessantemente uma ovelha perdida. Essa parábola revela o amor incansável de Deus pelos pecadores, celebrando a alegria no céu quando alguém se arrepende.

4. O Filho Pródigo (Lucas 15:11-32)

Ruɓusinɛ ayuu javɔshɔ gbete niiyɛ

Yesɔ ɗekɨn a shanɛni ,<<Jawɔɔ siɗɔn u javɔshɔ ziti.>> Shɔ wujaa geli ɓeye , <<N kasirɛ a ang a vivɔ gbete a ang dɔdɔrimkɔ,>> Kɛɗɔn jau vɔsi ɓɛjaayi zitiwi u vinaa .

A kɨntiuni ji ɔ̃ɓa dɔkɔkɔni ɓa, shɔ wujaa mɛli u vinaa gãsi, a toliu saa a vi gãsiyini kpai a yaa wɛrɛrɛ. A yɛkɛ tipi kpɛlɛ-kpɛlɛ a ɗɔuni, a ɗɔwakɔ nyo sãu piti kpai a nyaɓa sɔrɔɔ a suu kpangtangyi yuu kpai. Akɨnti gbete nyo vi gbete u a wuniyɛtɛ piti. kɛɗɔn vaanwo shɛrɛ waanɛ a tipiuni ko-piɗɔpiya, siu vi ̃nyatɛ kpai. Kɛɗɔn a yɛrɛ vishonɛ a shɔzɛ gbete naa, jaa tipiu , kɛɗɔn jau ̃u naarɛ nɛu gasin ganya au jaa, A kãrɛ nɛn shaa vishaanɛ gbete ganya i shaayɛ, ama shɔwɔɔ ji ãwu viwɔɔ ɓa nɛu shaarɛ ɓa.

Akɨntini kpai naa gɨn ruumtɛ au sisɨn a shanɛ, Maye jawɛrɛ piti kpai i ɗɔgbete shaavi i yaa gãsi a tipi waanɛ ama nkɔng yɛm a ɗɔɔ vɔnɛ a nwoniǃ N yɛn yulapa n sɔɔ mayɛ ɗɔbii n geliunɛ, <<Maye n pɛli Ɗalapa ruuvinitɛ a mokɔni.>> N ji yɛɓa nɔgbete shɔu ɓannɛ mɛjau toti ɓa; ama a tunkɛ naa shɔzɛ gbete atette mɛjawɛrɛyi. Kɛɗɔn a yurɛ nyaɓa yɛnɛ ɓeye ɗɔbii

Ama siu doo aɗɔ kpɛlɛ a nyaɓa wɛrɛ ɓeye zɛurɛ; raa ɓeye , a yurɛ a ̃ti ɓɛjaa naa abi u ɗɔgbete tasiu ɔrinɛ.

Ɓɛjaa shanɛ, <<Maye, n pɛli Ɗalapa ruuvinitɛ, a mokɔni. N ji yɛɓa shɔu ɓannɛ mɛjau toti ɓa.>> Ama ɓeye ɓaa u jawɛrɛyi nyarɛ, a shanɛ, <<Radɔɔ ɗɔnǃ Ɔ n ti fãrã ̃vɨn ɔ tosiu abi. Ɔ tosiu saa jana a korãtini a dɔɔ.>> Kɛɗɔn ɔ yɛnɛ ɔ n ti gunapu gbete nutɔ ɔ yeerɛ, u musiyuu u shaarɛ u nta yɛti puru! Aru si majam vɔtɛ, ama dɔdɔrim u a suruni; si niitɛ, ama dɔdɔrim n kpautɛ. Kɛɗɔn i piti kpai i gaa yumusinɛrɛ.

Kɛɗɔn u jaa pẽniɓa u si ɓili a jaa. Aɗagbete a wɛrɛ , naa atɛ a nyaɓa wɛrɛ maani, a nta viwaanɛ a soni a sasanɛni. Kɛɗɔn a ɓaa jawɛrɛ wɔɔ nya gbete a hɨu ,<<Ivi a ɗɔɔ yɛnɛ viya?>> Jawɛrɛu kasiu nyanɛ<<Mɛzɔ̃u sɔɔ wɛrɛtɛ, meye ̃shɔ yeeriu gunapu aru sɔɔ wɛrɛtɛ a suruni.>> Ama ɓɛjaa pẽniɓa tuu sisɨn waanɛ ji to yɛti wɛrɛ ɓa; kɛɗɔn ɓeye shɛrɛ a gakiu u to yɛti wɛrɛ . Ama kasi ɓeye nya a shanɛ, <<Kɨnnɔɔ , saa piti kpai n pɛlaa vishonɛ naa jawɛrɛ, n ji ɓɛ saa nyaɓa ɓagbete niɓa.>> A ãnkɛ i vi ɓa gbete niviya? ko jàà ma a ji ang ɓa ɓagbeteni ɓa nɛn musi yuu nɛn nta yɛti puru a masayi ni ɓa! Ama mɛjam a vinaa piti kpai a suu kpangtanyi yuu, naa a wɛrɛ a yeeriu gunapu nonɛtɛ!

Ɓeye kasinya , <<Majaa, a ɓɛɛjo nkɔni a lee-lee a ɗɔzɔ, vigbete n a wuniyɛ ji a ɓɛɛko. Ama ntootɔ u musiyuu u nta yɛti puru aru mɛzɔ̃m si vɔtɛ, ama dɔdɔrim u a suruni, si niitɛ ama dɔdɔrim n kpautɛ.>>

A parábola do filho pródigo fala sobre o perdão e o amor incondicional de Deus por Seus filhos, mesmo quando se desviam.

5. A Pérola de Grande Valor (Mateus 13:45-46)

Ɗa Kpati roonɛ kolapa ̃n naa jaa lumɔɔ gbete ɗɔɔ tari mɛɛ kiriri . Naa kpaanɛ gbete u saa a yuuni, nyabarɛ u mɛli vinaa piti kpai a woo awuni.

Jesus ensina que o Reino de Deus é o bem mais precioso e devemos estar dispostos a renunciar tudo para possuí-lo.

6. O Fariseu e o Publicano (Lucas 18:9-14)

Rubusinɛ a Farasiyayi i yuu a shɔ sabɛnɛ tɛnɛ

Yesɔ sha ruɓusinɛm aru shɔ gbete i tuyi yunɛ ikɔ ɔ̃shɔgbeteyi pɛli vi ̃vɨn ama i risi shɔwɔɔ pɛtɛlɛ. Yesɔ shanɛ, Shɔwɔyi siɗɔn ziti i ɗɔ Ɗa jaa yuu ãnɛ: gbete si Shɔ Farasiya wɔɔ si shɔ sabɛnɛ tɛnɛ. Kɛɗɔn shɔ Farasiyau yurɛ gaa Ɗa gakinɛ a shanɛ, n ̃raatɛ Ɗalapa, nɔgbete mɓa naa shɔzɛ gãsiyi gbete i rari shɔ vi a kaka ɓa, mɓa shɔgbete i sha ruu ̃linɛyi ɓa, ko, mɓa kpãngtãng ɓa, mɓa naa shɔwɔɔ ɓa, n ̃raatɛ mɓa naa shɔ sabɛnɛ tɛnɛm ɓa. A lumɔ gbete n manyatɔ lee ziti, atette vi kopi gbete n kpaayɛ n ã gbetetɔ a ɓuzɨn ni.

Ama shɔ sabɛnɛ tɛnɛu shi a a ɗɔɔ kpɛlɛ, ji ɗeu nɔɔ ɓa kolapani ɓa, ama a waa naa au nɔsisɨn u tasinɛ u shɔ ruuvini yaanɛ a shanɛ, <<Ɗalapa ntang rajo, n shɔruvini!>>

Yesɔ shanɛ, <<N gelɔɔtɛ, shɔ ruuvinim sɔɔ wɛrɛ a sisɨn puru a Ɗalapa dekɨn, ɓa naa Farasiyam ɓa. Shɔgbete tuu yuunɛ shɔyɛ rooriu a tipi, ama shɔgbete roori yuunɛ shɔyɛ basiu pẽniba.>>

Essa parábola nos lembra que Deus valoriza um coração humilde e arrependido, em contraste com a arrogância espiritual. O publicano, ao reconhecer seus pecados, foi justificado diante de Deus.

7. Os Talentos (Mateus 25:14-30)

Ruɓusinɛ a Jawɛrɛ taati i ruu bi

<<Toti, Ɗa kpati roonɛ a kolapa ɔ̃ naa shom. Jawɔɔ si yurɛ nɛn zati, a ɓau jawɛrɛyi nyarɛ a ãi u vinaa a naa nɛyi zɛsintɔ.>> Kɛɗɔn a vasiyi saa, gaa a ã shɔwɔ lazɔrɔ maani (5,000), a ã shɔwɔ lazɔrɔ zitit (2,000), shɔwɔ ̃n lazɔrɔ gbete (1,000), ãi jo nɔgbete kopiya noo sãne tɔyɛ, a nyaba a yɛrɛ. Shɔgbete shɔ ãu lazɔrɔ maaniyɛ yurɛ pɛli vishone awuni a kpaa wɔsɔ̃n jo au yuu ni maani. Shɔgbete shɔ ãu lazɔrɔ zitit pɛli ̃n jo nankɔ a kpaa au yuu ni ziti. Ama shɔgbete shɔ ãu lazɔrɔ gbete nyaba , a gbã ɓɛ shɔwɛrɛ saa u a tipi.

<<A kɨntiu naa i shɔwɛrɛ atɛ ɓayi nyarɛ a hɨli aru vigbete i pɛli a saa u ni . Shɔgbete shɔ ãu saa lazɔrɔ maani n ti lazɔrɔ kopi, n shɔwɛrɛ, i shane, a ãng saa lazɔrɔ maani . kn noo , N kpaara wɔsɔ̃n tɛjo lazɔrɔ maani. >>

<< U shɔwɛrɛ risi nyarɛ , m ɓee apɛ jaa wɛrɛ ̃vɨn ǃ a tasi ̃vɨn a yuu jaa vi ̃ɛ̃; n yɛn ̃ ayuu vi ̃niɓa. Ane u nta binyatɔ̃ne a nyazɔ̃. >>

<<Shɔgbete shɔ ãu saa lazɔrɔ ziti a ̃njo. N shɔwɛrɛ, a shanɛ, a ang saa lazɔrɔ ziti; kn noo , n kpaara wɔsɔ̃n lazɔrɔ zitit.>>

<< U shɔwɛrɛ risi nyarɛ ne, m ɓee apɛ jaa wɛrɛ ̃vɨnǃ a tasi ̃vɨn a ayuu jaa vi ̃ɛ̃; ayuu vi ̃niɓa. Ane u nta binyatɔ̃ne a nyazɔ̃ǃ>> <<Kɛɗɔn shɔgbete shɔ ãu saa lazɔrɔ gbete arɛ. <n shɔwɛrɛ, >shanɛ,< apɛ shɔ -shɔ yukɔne ̃ne, a kasi vi yeene aɗɔgbete a ji ɓa ɓayɛ. Seti pɛlintɔ n yurɛ n gbã saa u a tipi. kɨnnɔɔ , nkɔ a vii yɛmi.>

<< U shɔwɛrɛ risi nya , < shɔ lanem, a pmzɛ jawɛrɛǃ a zɛtɛttɔ nɛn yee vishaa aɗɔgbete n ji ɓa ɓayɛ a toli vi ̃n aɗɔgbete n ji noo vi ɓa? Asi tun n saa a ̃sin a mbuntɛ, n sikɛ sɔne n si tɛkɛ au jaɗoka ni.

<< < ɔ saau au naa ni ɔ ã shɔgbete au ɓɛɛ lazɔrɔ kopim. Arum shɔ vinaayi shɔ pɛsiyi vi ̃njo ayuu ɓɛɛ , n ɗa shakɛ ɓang. Shɔgbete u viɓa ɗɔn ɓa, javi gbete u wuniyɛ shɔ raa kati au naa ni. Jawɛrɛ kɔlinem ɔ maau ɔ lɔkiu a ɓeli, aɗɔ kɨnri, aɗɔwakɔ sɨnn u shaa ntari. >

Nesta história, Jesus ensina sobre a responsabilidade de usar bem os dons e recursos que Deus nos confiou. A fidelidade nas pequenas coisas abre portas para bênçãos maiores.

8. O Rico e Lázaro (Lucas 16:19-31)

Shɔvinaa a Liyazaro

Shɔwɔɔ siɗɔn shɔ vinaa gbete tosi fãrã gbete u saa a yuuni, shaa vishaanɛ gbete ̃vɨn ko-pi lee-piya. Ama shɔwɔɔ si ̃n ɗɔn, shɔ raa u niinɛ Liyazaro, u nɔrɔ abi ̃̃k, shɔ n-tiu a shɔ vinaa nyaba wɛrɛ a lee-lee, liyazarɔ kasinɛn shaa vishaanɛ gbete tẽli a tipi a shɔ vinaa la-ɔ̃vishaanɛ. ko zaayi ma i arɛ i ɗɛɛtiu ̃̃.

Kɛɗɔn shɔ rau vɔrɛ, Ɗa jashonɛ lapa i tuurɛ, i ãu ɗɔɔ ɔ̃kiriri a ɗɔɔ yumusinɛ a Ibirayi ɗɔbii a kolapa. Shɔ vinaa vɔrɛ shɔ gbãurɛjo. A wɛrɛ yaa, shɔ vinaa u ɗɔɔ raɓoonɛ waanɛ, kɛɗɔn a ɗee yuu a Ibirayi aɗɔ kpɛlɛ a Liyazaroni au kagɨn. kɛɗɔn a ɓaa nya, maye Ibirayi! Ntang raajo, a sho Liyazaro u ɗii janaa a mii u ɗii ang ɗɛɛti n nta ɗɔ bàànɛ pɛjo, aru n a ɗɔɔ raɓoonɛ waanɛ a yɛti yaam!

Ama Ibirayi shanɛ, kpaasisɨn majaa, aɗagbete a si a kotipi , a si a vigbete ̃vɨn ni kpai, Liyazaro kpaa ɓɛjo vi ̃linɛ piti kpai. Ama dɔdɔrim u ɗɔgbete nta binyatɔ̃aɗɔm, a ̃nji ɗɔɔ raaɓoonɛ waanɛ. Ɓa shɔnkɔ sheeli ɓa, au tete a ɔkɔɔni too pẽniɓa aɗɔn gbete shɔ pɛliyɛ, aru u zããri shɔgbete kasi tɛɛnɛ yɛnɛ ɔ ɗɔbii ko anɛ u ɗɔbii.

Shɔ vinaau shanɛ, N gakaatɔ, maye Ibirayi, sho Liyazaro yɛnɛ mayɛ wɛrɛ, aru mazɔ̃yi aɗɔn maani, u yɛrɛ u ̃yi yuushopɛ nɔgbete ikɔ sɔɔnɛ toti a ɗɔgbete n ɗɔɔ raaɓoonɛ waanɛ a ɗɔmi.

Ibirayi shanɛ, <<Mɛzɔ̃yi i shɔ yuusho ̃aɗɔn Musa a Ɗa jashonɛyini; mɛzɔ̃yi i weshopɛ jo ai nyakɔ.>> Shɔ vinaa kasinya ,<<Ji tesi ɓa, maye Ibirayi! Ama shɔwɔɔ yunɛ sàà i ɗɔbiinɛ, i yaa ruuvini pɛlinɛtɔ.>>

Ama Ibirayi shanɛ, i ji wesho ɓa Musa nyani a Ɗa jashonɛni ɓa, ko shɔwɔɔ u yurɛ a sàà i wesho ɓau nyani ɓa.

A parábola alerta sobre as consequências de negligenciar os necessitados e viver para si mesmo. Também destaca a realidade do julgamento e da vida após a morte.

9. O Joio e o Trigo (Mateus 13:24-30)

Ruuɓusinɛ aru Wisi

Yesɔ kɔri ruuɓusine wɔsɔ̃n toti shanɛ: Ruu Ɗa kpati roone kolapa naa shɔwɔ tuu zɔvi a au jaa. Kɛɗɔn aɗagbete shɔ a nɔro, u shɔnɔpɔ̃ arɛ a ɓaa nɔɔwisi ̃njo a jauni, nyaba a yɛrɛ. Naa vi takineu batɛ shɛshi yutɛ, nɔwisim basɔ̃njo.

<<Shɔjau u jawɛrɛyi i arɛ i shanɛ, Shɔmala, aji ɓaa ɓa zɔvi ̃vɨn ɓaya? Nɔwisi a ɓɛɛ kɛpi a ɗɔpiya?>>

Shɔjau shanɛ, n shɔnɔpɔ̃ vishɔnɛ.

U jawɛrɛyi i hɨu ,<<A kasitɛ u yɛrɛ u ari wisiu a ɓiliya?>>

Risi nyanɛ <<ɓa, aru aɗagbete ɔkɛ aari wisiyi ɔ aarɛ a zeeni. Ɔ yaarɛ wisi a zeeni i ba a ɗɔzɔ see ɗaa zee yenɛ. Kɛɗɔn n yɛn geli shɔ zee yeneyi : Ɔ gaa a wisi ɔ mali a jo-jo a too a yaa; Kɛɗɔn ɔ toli zee ɔ nterin a mbuntɛ.>>

Essa história simboliza o bem e o mal coexistindo no mundo até o julgamento final, quando Deus fará a separação entre os justos e os ímpios.

10. As Dez Virgens (Mateus 25:1-13)

Ruuɓusinɛ a nyarã kopi i yuu

<<Kɛɗɔn Yesɔ ɗekɨn a shanɛ ni : Ɗa kpati roonɛ ɔ̃ naa nyarã kopiyi gbete i tuu pitila iyɛ ɗɔɔ shɔ sotɛnɛ naa tɛnɛ.>> Maani ai tete i si yuu nɔtti maani gaisiyi shɔ ruu kpɛnnɛ. Shɔgbete isi yuu nɔtti maani i tuuyi pitilarɛ ama i ji nɔɔ wɔɔ ɓa a naani ɓa. Suu gbete i ruu kpɛnnɛ̃ aɗɔnyɛ i ̃ɛ̃ nɔɔ a jakotoro lɔt gbete i ̃ɛ̃ a pitila. Shɔ sotɛnɛ ji to ɓa ̃ɛ̃ti ɓa, nyarãyi piti kpai i yɔrɛ a roo nororɛ.

<< Atette zɨmba shɔ kanyarɛ a ɓili nɛː shɔ sotɛnɛ u yɛmiǃ Ɔ anɛ ɔ tɛu naa.>>

<<Kɛɗɔn nyarã kopiyi i yulaparɛ i ̃ri pitila . Shɔgbete i yuu nɔttiyi i geli shɔgbete i kpɛnnɛ̃wi , Ɔ gakiu nɔɔ jo; u pitila nikinɛ.>>

Shɔ ruu kpɛnnɛ̃ i kasi nyanɛ<< pɛli ɓa, tɛsiu ɓa a ɔkɔɔ niɓa. Ɔ ɗɔgbete shɔ mɛli aɗɔn ɔ wɔɔ .>>

<< Nyarã yuu nɔttiyi i nyaba yɛnɛ ɗɔɔ noo wɔɔnɛ, aɗagbete i ɓa ɗɔm ɓayɛ, shɔ sotɛnɛ arɛ ai knti. Nyarã ruu kpɛnnɛ̃ maaniyi i to ɗɔɔ yumusinɛrɛ so tɛnɛrɛ a shɔ sotɛnɛ ni, shɔ ku nyejaarɛ.>>

<< Akɨntini nyarã gãsiyi i arɛ i shanɛ. Shɔmalaǃ- Shɔmalaǃ Ɔ ɓeliu nyejaa . >>

Shɔ sotɛnɛ kasiyi nyanɛ << N gelɔɔtɛ n ji zɛɔɔ nii ɓa.>>

Kɛɗɔn Yesɔ yisi nya ruu shanɛ << Ɔ ɔ̃ nɔkãkãri aru gbete ɔ ji dii u ɓa a ɗagbete n yɛn a ɓa.>>

Jesus enfatiza a necessidade de estarmos sempre preparados espiritualmente para Sua segunda vinda, pois ninguém sabe o momento exato.

As parábolas de Jesus continuam sendo fontes ricas de sabedoria e direção para a vida cristã. Ao aplicarmos esses ensinamentos, nos aproximamos mais de Deus e de Sua vontade.

Se este artigo te ajudou, faça sua parte e compartilhe a Palavra de Deus com aqueles que você ama.

Seja o primeiro