Pular para o conteúdo
Publicidade

As 10 parábolas mais importantes de Jesus

Por Bíblia Online  - 

Jesus ensinou lições profundas por meio de parábolas, histórias curtas e simbólicas que comunicam verdades espirituais. Cada parábola tem um significado especial e atemporal, revelando o caráter de Deus e ensinando como viver como cristãos. Aqui estão 10 das parábolas mais marcantes e suas lições:

1. Parábola do Semeador (Mateus 13:3-9)

Ko kubo sakasava sa sa vagigalainiria isa pa vavakato vavapada. Ko sa vavavakato vei pira sisa.

<<Koleona sa kai tinoni umuma sa riu iparainiria na kiko pa ona inuma. Totonai sa kole iparainiria isa sira na kiko, sa kaki sa qai vukele lao pa lodaka soana pa rereregena tana tinoni, ko qai tatava kamu na manugu ko qai tobiki gani betoria na gadia. Goto kaki mule sa qai vukele lao pa bubuturu ketakoi sake kubo pesona. Ko qaike ruavo tugu pidokodia sa na kiko ira, ura sake kubo na peso. Ba tonai sa sagere gu na tapo poni sa sa alanga vamaleiria, ura sa kepore na bageredi. Goto kaki kiko mule sa qai vukele lao pa gasoro vavaioka, ko sa pilu vamateria na gasoro vavaioka. Goto kaki kiko sa qai vukele lao pa peso masuruna ko qai vua vatale. Ko kaki sa qai vua gogoto, kaki sa qai vua vonomongavulu, goto kaki sa qai vua uengavulu.

Isa sa koleona talingina sa mi vainongoro vatale!>> sau si Jisu.

A parábola do semeador fala sobre a receptividade das pessoas à Palavra de Deus. Cada tipo de solo representa diferentes maneiras de receber e aplicar o Evangelho em nossas vidas. Somente um coração fértil e comprometido pode dar frutos espirituais abundantes.

2. O Bom Samaritano (Lucas 10:25-37)

Na Vavakato Vavapadana na Tinoni Sameria Jongana

Ego kai tinoni gigigalai pa Vavanau sa sa turu lao nyogua podekia si Jisu, ko sa paranga sisa, <<Tinoni vaivagigalai, na sa sa mana roitinia ara beto mana teku isongia sa na toa jola?>> sau.

Poni pira saunia i Jisu sisa, <<Na sa sa sa takuti pa Vavanau? Na sa sa qu tiroa ao ketakoi?>> saunia.

Poni sa oea na tinoni api sisa, pira saunia, <<Mu roroqua na Bangara na mua Tamasa pa doruna bulomu, pa doruna mua toa, pa doruna mua neqi beto pa doruna mua roroqu; beto mu roroqua na tavitimu mekamu isa vei qu roroqu mule veinigo mekamu sau,>> sau sa na tinoni poni.

Poni pira saunia i Jisu sisa, <<Na tuvisina sa na oe tamu. Ko mu roiti vei gu isa beto sa kode muna toa,>> saunia.

Ba sa nyogua tadoro vei na ona nanasa sa na tuvisina sau sa na tinoni api, ko sa kai nanasa laoa mule si Jisu, <<I sei sa na tavitiqu ara?>> sau.

Poni sa vataqolia i Jisu sa na nanasa tana, pira sau, <<Koleona sa kai tinoni sa taloa pa Jerusalema ko sa rerege gore pa Jeriko. Pana korapana na ona rerege gore isa sa qai raja vasiboria na tinoni raja ikikodi pa soana sisa, qai ragata vagorea na ona poko beto qai ikoa nona poata, beto sa qai maja vapapalekai, beto qai loa vakole pale na tata matena, beto sa qai riudia. Pana totoso tugu isa sa gore vei ketakoi sa kai iama, ko totonai sa batia na tinoni sa tavapapaleka sa sa rerege paja riuona pa kai kale soana sisa. Beto na soana mutugu isa sa tonia gore sa kai tinoni na bubutu Livai. Tonai sa gore kamua sa na ia ketakoi sa korapa kole sa na tinoni sa tavapapaleka ko sa batia, poni sa rerege paja riuona pa kai kale soana mutugu. Beto kai tinoni Sameria sa rerege gore vei tugu ketakoi, sa sa lao kamua sa ketakoi sa kole na tinoni papalekana. Totonai sa batia sa sa roroqu vivitigia ko sa nyogua tokania. Ko sa lao isa ko sa vuva valaoni oela beto na vaini ko sa piuria sa na palekana. Beto sa ovulu surana vamakelia pa pokotona na ona dongiki, ko sa tonia ko sa lao vakolea pa kai ruma ketakoi qai susuvere minere ira na tinoni rerege, ko sa kopunia ketakoi. Pa liguna sa bongi ko sa rane neqa, sa sa tekua isa sa karu poata siliva ko sa vania sa na tinoni sa kopunia na ruma, beto pira sa poja veinia, <Muna kopunia sa na tinoni api, uve? Beto vei koleona mule sa kaki sa muna gona paleria ao pa kopuna isa, sa kode mana bei vanigo sira tonai mana mule lame vei lani,> saunia.

Ego, ko pa rorove tamu sa i sei ira kue tinoni pira sa sa vei na tavitina sa na tinoni qai ngangangulia ira na tinoni raja ikikodi?>> sau si Jisu.

Poni pira sau sa na tinoni isa, <<Isa gu na tinoni sa roroqu tokania,>> sau.

Poni pira saunia i Jisu sisa, <<Ego, ko ao ba mu lao, ko mu roiti vei tugu isa,>> sau si Jisu.

Essa parábola nos ensina sobre o amor ao próximo, independentemente de raça ou religião. O samaritano ajudou um desconhecido, mostrando que a verdadeira fé se revela no amor ao próximo.

3. A Ovelha Perdida (Lucas 15:4-7)

<<Vei kame agou sa bi isongia kai gogoto ona sipi ko tonai kame ira na sipi pira sa bi muma, poni na sa mina roitinia sisa? Na tinoni isa sa loa vasuvereria pa qega sira ka siangavulu ka sia sipi, beto sa lao nyaqoa sisa sa muma tinganai ko sa batia tu. Totonai sa batia sa sa qera vivitigi, ko sa kovaria pa varana. Beto sa sugara mulenia pa nona ruma, sa kuku vavaikamuniria sira na ona baere beto na tavitina, ko pira sauniria, <Mei agou ko mu somana qeqera tavitisiu! Ura kopira qa tei batia tu ara sisa na qua sipi mumana,> sau.

Ma pojanigou ara sa kai muqisi podeke puputa vei inara sa na qeqera pa noka sa votunia na gabala mulena kai tinoni selana sa mina jolania na qeqera sa votunia ira ka siangavulu sia tinoni tuvisidi nake padadi ko mai gabala mule,>> sau si Jisu.

Deus é como o pastor que busca incessantemente uma ovelha perdida. Essa parábola revela o amor incansável de Deus pelos pecadores, celebrando a alegria no céu quando alguém se arrepende.

4. O Filho Pródigo (Lucas 15:11-32)

Ira Karu Koburu Mumadi

<<Koleona sa kai tinoni karu na tuna marene. Ko na tuna marene pa ligu sa pira saunia na tamadi, <Tamaqu, mu vanisiu gu kopira sa isa na iaqu pa mua isisongo,> sau. Poni sa okoto pikata vaniria na tamadi tadira karu tuna marene sira na ona isisongo.

Ego sa jola gu ka vivisa rane sa sa vavainiria na koburu marene pa ligu api sira doru ona sakasava, ko sa tekuniria na poata, beto sa sa taloa riu pa kai gugusu pa souna. Ketakoi sa lao vanyanyala paleria isa pa toa ikikeredi sira doru ona poata. Totonai sa vabetoria isa sira doru vei sa isongoria, sa sa kamu pa gugusu isa sa kai songe lavata, ko sa kepore kai sa bi boka toania sisa. Ko sa lao tepa roiti tana kai tinoni pa gugusu isa, poni sa garunia na tinoni isa ko sa lao kopu vania na ona borogo. Sa vaivasevi ko sa kole dodoro nyonyoroguaniria tugu isa sira na gagani tadira na borogo, ba kepore kai tinoni bi iani gagani.

Ko totonai sa roqu kamua isa sa na roroqu tavagigala, poni pira sau, <Kei, ira doru nabulu tana tamaqu kisa ba sa pugele nyonyoa na gadi gagani goto na sa qa mate talea ko qa suvere vaivasevi burana lani ara! Jongana, ma sisiqarai gu mule lao tana tamaqu ara, ko pira mana vavaja vei: Tamaqu, qa sela sara pa moena na Tamasa pa noka beto pa moemu ao. Kopira nake padaqu ko muna kukunisiu na tumu sara, goto mu veinisiu gu ira na mua tinoni roiti managu,> sau. Ko sa gasa turu ko sa taloa mule lao tana tamana sisa.

Ba totonai sa oqoro tata kamua na ruma isa sa sa dogoro vaia na tamana, ko sa roroqu vivitigia sisa, ko sa abutu lao borua beto sa aoa sa na tuna.

Poni sa pira sau sa na tuna, <Tamaqu, qa sela sara pa moena na Tamasa pa noka beto pa moemu ao. Kopira nake padaqu ko muna kukunisiu na tumu sara,> sau.

Ba sa kuku tekuria na tamana sira na ona nabulu, <Mu sisiqarai! Tekua na poko babata jongana ko mu vasaenia, beto mu vasolapania na ringi na kakarusuna, beto mu vasaenia tugu na sadolo na nenena, beto sa mu lao kubolia na tuni bulumakau nyonyobokona, ko ta vavolo qeqerania! Ura na tuqu api sa sa tei mate tu, ba kopira sa toa mule; sa tei muma tu sisa, ba kopira sa tabata ligu!> sau. Ko qai podalai roitinia ira sa na vavolo qeqera.

Ego totonai sa korapa tu pa inuma sa na tuna marene pa moa. Ko totonai sa mule ko sa tata kamu pa ruma, sa sa nongoria sa na mimike beto na pepeka. Poni sa kuku tekua isa sa kai nabulu ko sa nanasia, <Na sa sa podo lani, qokolo!> saunia.

Poni pira sau sa na nabulu, <Na tasimu sa sa koni mule kamu ko na tamamu sa sa kubolia na tuni bulumakau nyonyobokona ko qai vavolo qeqera, ura sa mule kamu vatale sisa,> saunia.

Ba sa tagigiri sa na tuna pa moa, ko sa daiona tome pa ruma. Poni sa votu sa na tamana ko sa mamana totokai ko mi tome saunia. Ba sa oea sa na tamana, <Doro! Na kubo jola aoro pira sa qa kole pinausu vanigo ara sao beto qake isongo maja podekia tugu ara sa kai mua garunu. Ba na sa mai qu tei vanisiu tu sara? Bi kai qoti ikete gu bu vanisiu ko ba teteku tavitiria ira na qua baere, ba kepore vavagila tugu! Goto na tumu inana sa sa riu vamanyao betoria tadira na tugele sira na mua sakasava, ba tonai sa mule kamu sa qu kubolo vania tu na tuni bulumakau nyonyobokona ao!> sau sisa.

Poni pira saunia na tamana sisa, <Tuqu, ao sa na suveremu gu taqu doru totoso, ko dorudi vei qa isongoria ara sa na mua gu ao. Ba sa jongana tugu sa taqe roiti gagani ko taqe qeqera gita, ura na tasimu api sa sa tei mate tu, ba kopira sa toa mule; sa tei muma tu sisa, ba kopira sa tabata ligu!> sau.>>

A parábola do filho pródigo fala sobre o perdão e o amor incondicional de Deus por Seus filhos, mesmo quando se desviam.

5. A Pérola de Grande Valor (Mateus 13:45-46)

Na Vavakato Vavapadana na Patu Poreveveina Jola

<<Na binangara pa noka sa sa vei mutugu kai tinoni sa nyaqo mamateria na patu jojongadi na poreveveidi. Ko tonai sa batia kame isa sa babata jonga jola, poni sa sa lao ko sa vavai betoniria sira doru ona sakasava ko sa vaitekua na ona sa na patu babata jonga jola api,>> sau si Jisu.

Jesus ensina que o Reino de Deus é o bem mais precioso e devemos estar dispostos a renunciar tudo para possuí-lo.

6. O Fariseu e o Publicano (Lucas 18:9-14)

Na Vavakato Vavapadadi na Parese beto na Tinoni Teteku Takisi

Beto sa pojaniria mule i Jisu ira kaki qai range muleniria na dia toa tuvisidi beto qai dodoro vagoreria ira na goto tinoni sa na vavakato vavapada api, pira sau, <<Koledia sa karu tinoni qai sae vavara pa kakabarena zelepade, kame sa na Parese goto kame na tinoni teteku takisi. Na Parese sa sa turu vakaloi mekana beto pira sa vavara lao vei tana mekana, <Tamasa, qa paranga jongana sara tamu, ura qake vei ira doru goto tinoni sara. Qake ikiko, nake tinoni ikikerequ, beto qake babarata, beto qake vevei na tinoni teteku takisi pa kai kalequ poni sara. Ara sa karu totoso pa kai vuiki qa gigila tatabu gagani, beto qa valao vanigo kame pa manoga pa dorudi na qua sakasava qa tekuria,> sau sisa.

Goto na tinoni teteku takisi sa sa turu pa souna tu ko sa pangaga enga sae pa noka, goto sa kole popoaria pa ona takulanga sa na raraqona, beto pira sa vavara vei, <Tamasa, mu roroqusiu beto mu taleosonisiu, ura ara sa na tinoni sela!> sau sisa.

Ma pojanigou ara: na tino teteku takisi tu api, nake Parese, sa sa taleoso ko sa tuvisi pa dodoro tana Tamasa beto sa sa mule laona pa ona ruma sisa. Ura na tinoni sa vavalavata mulenia mekana sa mina tavagore, ba na tinoni sa vaikete mulenia mekana sa mina tavalavata,>> sau si Jisu.

Essa parábola nos lembra que Deus valoriza um coração humilde e arrependido, em contraste com a arrogância espiritual. O publicano, ao reconhecer seus pecados, foi justificado diante de Deus.

7. Os Talentos (Mateus 25:14-30)

Na Vavakato Vavapadadi ira kue Nabulu

<<Ura pana totoso isa sa na binangara pa noka sa pira mina vei. Koleona sa kai tinoni sa taloa riu pa kai ona rererege. Tonai sa oqoro riu sa sa kukuria sira na ona nabulu ko sa okoto ia vaniria na ona sakasava ko mai kopu vania sauniria. Ko tana kame sa sa vania ka lima baiki poata, tana kame sa vania karu baiki poata, beto tana kame mule sa vania kai baiki poata. Ira doru sa okoto vaniria na padana na dia boboka beto sa sa taloa riu pa ona rererege.

Ego na nabulu isa sa tekua ka lima baiki poata sa isa tugu sa tekua sa sa riu gu varoitia sa na poata, ko na vuana sa tekua sa ka lima baiki poata mutugu. Isa na tinoni sa tekua karu baiki poata ba sa vei tugu, ko na vuana sa tekua sa karu baiki poata mutugu. Goto isa na tinoni sa tekua kai baiki poata, sa sa riu gelia na peso ko sa golomo vapaea sa na poata tana ona bangara.

Ego sa sovai tu beto sa gabala mule kamu sa na bangara tadira kue nabulu pira ko mi doria ai qai varoiti veinia ira pira sira na ona poata sau. Na nabulu sa tekua ka lima baiki poata sa tome lao, ko sa kaqama laonia isa ka lima baiki poata beto ka lima baiki poata mule na vuana. Beto sa paranga sisa, <Bangara, ka lima baiki poata sa qu vanisiu ao. Doro! Qa vavuai ko ka lima baiki poata mule sa qa tamo laonia ara,> sau.

Poni sa parangia na bangara sisa, <Jongana jola. Na nabulu jongamu beto na tarangemu sao. Qu tarange pa kopuna ka vivisa poata pira sao, ko kopira mana vakopunigo kubo sakasava ara sao. Mei lame ko mu somanania na qeqera tana mua bangara,> saunia.

Beto sa sa tome lao gu mule sisa na tinoni sa tekuria karu baiki poata, ko pira saunia, <Bangara, karu baiki poata sa qu vanisiu ao. Doro! Qa vavuai ko karu baiki poata mule sa qa tamo laonia ara,> sau sisa.

Poni sa parangia na bangara sisa, <Jongana jola. Na nabulu jongamu beto na tarangemu sao. Qu tarange pa kopuna ka vivisa poata sao, ko kopira mana vakopunigo kubo sakasava ara sao. Mei lame ko mu somanania na qeqera tana mua bangara,> saunia.

Beto sa tome liligu lao sa na nabulu sa tekua kai baiki poata, ko sa paranga, <Bangara, qa gigilaiqua ara sa kai tinoni tapatamu sao. Ura ao qu boka ababu ketakoi quke umuma, beto qu aqaqono vaikamu ketakoi quke vavuvusia kai kiko. Ko qa matagutuqua sara, ko qa riu geli golomo vapaea pa peso sa na mua poata. Ko, doro, api sa isa na mua,> saunia.

Poni sa oea na ona bangara, pira saunia, <Na nabulu ikikeremu beto na ududapelumu sao! Beko qu tei gigilaimua tugu ao sa ara qa ababu ketakoi qake umuma beto qa aqaqono vaikamu ketakoi qake vavuvusia kai kiko. Ko sa vei sa vei buke nyorogua varoitia ao sisa, sa bu vatomea gu pa banga sa na qua poata. Ko bu vei ao sa totonai ba mule kamu sa ba kamu tekua sa na qua poata taviti vuana.

Ego ko, ka visa nabulu, mu tekua sa na poata tana tinoni api, ko mu valao vania isa na tinoni sa isongia manogaputa baiki poata. Ura na tinoni sa poreona sa mina taia mutugu ko mina pugele nyonyo na ona. Goto na tinoni sa kepore ona sa mina tateku pale sa isa vei iqona sa isongia isa. Mu tekua sa na nabulu kepore kai sa bi vapodoa api, ko mu gona votu laonia pa peguru rorodomona. Ketakoi mai lukana uui beto mina ngingisi tu na livodi sira na tinoni,> sauniria,>> sau si Jisu.

Nesta história, Jesus ensina sobre a responsabilidade de usar bem os dons e recursos que Deus nos confiou. A fidelidade nas pequenas coisas abre portas para bênçãos maiores.

8. O Rico e Lázaro (Lucas 16:19-31)

Na Tinoni Isisongo beto i Lazarasi

<<Ego koleona sa kai tinoni isisongo sa pokoniria na poko babata jongadi na poreveveidi beto sa suvere ko sa teteku vatatalegana doru rane. Ko sa koleona mutugu sa kai tinoni vavaivasevina sa tutubu beto doru tinina, na isongona i Lazarasi, ko qai lalao loai ira pa atakamana tana tinoni isisongo sisa. Ko sa kole nyonyo ganiria na vuvuvusu gagani qai vuvukele pa tevolo tana tinoni isisongo sisa ba sake boka, goto ira na sie tu sa qai lao kole memeai na tubuna.

Ego tonai sa mate sa na tinoni vavaivasevina, sa qai kamu tonia ira na mateana sisa, ko sa lao toqo kekeria i Ebarahami sisa ko sa somana teteku pa vavolo pa noka. Ko na tinoni isisongo ba sa mate tugu, sa tagolomo sisa. Totonai sa kole suvere vitigi pa heli poni sa enga sae poni sa batia i Ebarahami pa souna tu beto i Lazarasi sa korapa pa keketaina. Poni sa kuku viviva sisa, pira sau, <Kei, Ebarahami, tamaqu! Mu roroqu tokanisiu. Mu garunia i Lazarasi ko mi totunia pa pie sa na kakarusuna gu, ko mi lame valomosia na meaqu, ura qa vaivasevi na vitigi sara pa iku api!> sau.

Poni pira sau si Ebarahami, <Tuqu, mu roroqua mai sisa totonai na toamu ao. Qu isongo betoria ao sira na sakasava jojongadi, goto i Lazarasi sa sa suvere vaivasevi sa totonai. Ba kopira sa suvere qeqera sisa, goto ao sa qu suvere vitigi. Ko nake sakasava ira gu mekadi sa! Goto kai oqili loluna na revatana jola tugu vei sa sa kole pa vaikorapaida gita, ko ira mai nyogua karovo ko mai lao ketakoi tamugou marigu sa maike boka, beto ko ira mai nyogua karovo lame pa tamigei lani marigu sa maike boka,> sau.

Poni pira sau sa na tinoni isisongo, <Ego mina vei sa, kei Ebarahami tamaqu, qa tepa vivitigigo ara sao ko mu garunu laonia gu pa ruma tana tamaqu si Lazarasi ina! Ka lima sira na tasiqu marene qai korapa ketakoi. Mu pojania i Lazarasi ko mi lao poja vaneneqiniria, kita mai lame pa ia sa kolea na vitigi lani,> sau.

Poni sa paranga si Ebarahami, <Na kukuti ti Mosese beto ko tadira na tinoni kokorotai sa qai korapa koledia, ko mai vainongoro lao gu tadira sira,> sau sisa.

Poni pira sau sa na tinoni isisongo, <Dai, Ebarahami, tamaqu! Vei mina toa mule tu pa mate sa kai tinoni ko mina mule lao vavakato vaniria sa kode mai nongoria, ko mai gabala loaria sira na dia sela,> sau sisa.

Poni pira sau si Ebarahami, <Vei maike nyorogua nongoria ira sa na kukuti tai Mosese beto tadira na tinoni kokorotai, poni sa vei mina toa mule tugu pa mate sa kai tinoni ko mina mule lao, ba kode mai daidia tugu vasosoto!> sau,>> sau si Jisu.

A parábola alerta sobre as consequências de negligenciar os necessitados e viver para si mesmo. Também destaca a realidade do julgamento e da vida após a morte.

9. O Joio e o Trigo (Mateus 13:24-30)

Na Vavakato Vavapadana Na Buburu Ikeredi

Ego sa vavakatonia mule i Jisu tadira sa kai vavakato vavapada, pira sauniria, <<Na binangara pa noka sa sa kai muqisi podeke vei tonai sa riu vavuvusia na kiko jongana pa ona inuma sa kai tinoni. Ba kai bongi totonai qai korapa puta beto sira doru tinoni sa sa kamu sa kai ona kana, ko sa vavuvusu vavaisomanai laoniria na kiko ikikeredi sa ketakoi sa tei tavavuvusu tu sa na kiko jongadi, beto ko sa turu ko sa riuona. Tonai qai pidoko sa na umuma ko qai podalai vua, poni sa qai tabata pikata sira na buburu ikeredi qai toa vaisomanai.

Poni qai lao tana tinoni poreona inuma sira na pinausu, ko pira qarigu, <Bangara, beko na kiko jongadi gu sa qu vavuvusuria ao pa mua inuma, oko? Ko pai na koko lame veidi sira na buburu ikeredi qai toa pa inuma?> qarigu sira.

Poni sa oe lao sisa, <Na kana sa sa roiti vei api,> sau sisa.

Poni qai paranga sira na pinausu, <Ko ai vei qu nyoguanigei ko me riu sosobulu paleria sira na buburu ikeredi?> qarigu.

Ba sa paranga sa na tinoni poreona inuma, <Dai, ura vei muna sobulu paleria agou kopira, sa kode muna sobulu kale tavitiniria kaki umuma jongadi. Goto loaria ko mai mekarai toa vaikamudia tinganai mina kamua na totoso ababu. Totonai tu mina kamua na totoso ababu, sa kode mana garunuria ara sira na tinoni ababu, ko mai sobulu momoe paleria sira na buburu ikeredi, beto mai piu vavaikamuniria ko mai vato paleria pa niku. Beto sa mai kotu vaikamuniria sira na vua matua jongadi ko mai vakoleria pa qua ruma vavakole gaganina,> sau,>> sau si Jisu.

Essa história simboliza o bem e o mal coexistindo no mundo até o julgamento final, quando Deus fará a separação entre os justos e os ímpios.

10. As Dez Virgens (Mateus 25:1-13)

Na Vavakato Vavapadadi ira ka Manogaputa Rereko

<<Pana totoso isa sa na binangara pa noka sa kode pira mina vei. Koledia sira ka manogaputa rereko koregadi qai okoto pogosoria na dia juke ko mai lao gosoria sa na tinoni mina vaialava tonai mina lame ko mina tekua na maqotana qarigu. Ira ka lima sa na duduvilidi goto ira ka lima sa na tavagigaladi. Ira ka lima duduvilidi qaike pogoso vatananiria na oela sa na dia juke. Goto ira na tavagigaladi sa qai pogosoria na dia juke beto qai okoto toto pogoso vatananiria pa dia tototodi sa na oela. Ego sa vavabongi na kamuna sa na tinoni vaialava, ko qai doki ko qai puta beto sira doru.

Ko sa tei vaikorapai bongi tu neqa, sa sa tanongoro sa na kuku, <Vainongoro! Api sa na tinoni vaialava! Mu votu lame gosoria!> qarigu.

Poni qai okoto sasuru dorava beto sira ka manogaputa rereko koregadi ko qai okoto piju vatoaria sa na dia juke. Beto sa ira ka lima rereko duduvilidi pira qai paranga laoria sira ka lima tavagigaladi, pira qarigu, <Muna vanigei tu kaki miu oela, ura iapeki gu mina pidili gagapu na mei juke sagei,> qarigu.

Ba qai oe lao sira na tavagigaladi, <Dai, ura nake padada gita doru sira na mei oela pira. Goto mu mule lao vai beimiu tadira qai vavai oela,> qarigu sira.

Ego ko pa ligudi tu qai korapa riu nyaqo oela ira ka lima rereko duduvilidi pira, sa sa kamu gu sa na tinoni vaialava. Ko ira ka lima rereko tavagigaladi qai tei vatana vakoledia tu sa qai tome lao tavitia isa pa vavolo vaialava. Ko qai tome beto ira sa sa tapatei gu sa na atakamana.

Ko liligu tu beto sa qai kamu sira ka lima rereko koregadi duduvilidi. Ko qai kamu kole kukuku, pira qarigu, <Bangara! Bangara! Mu revanga vanigei!> qarigu.

Ba sa oe laoria na tinoni vaialava sira, <Ma poja sosotonigou ara sagou: qake isongo gigilagou ara sagou,> sauniria na tinoni vaialava.

Ko sa vei sa mu suvere gegele, ura quke gigilai agou sa na ranena beto na totoso tonai mina lame na Tuna na Tinoni,>> sau si Jisu.

Jesus enfatiza a necessidade de estarmos sempre preparados espiritualmente para Sua segunda vinda, pois ninguém sabe o momento exato.

As parábolas de Jesus continuam sendo fontes ricas de sabedoria e direção para a vida cristã. Ao aplicarmos esses ensinamentos, nos aproximamos mais de Deus e de Sua vontade.

Se este artigo te ajudou, faça sua parte e compartilhe a Palavra de Deus com aqueles que você ama.

Seja o primeiro