As 10 parábolas mais importantes de Jesus
Jesus ensinou lições profundas por meio de parábolas, histórias curtas e simbólicas que comunicam verdades espirituais. Cada parábola tem um significado especial e atemporal, revelando o caráter de Deus e ensinando como viver como cristãos. Aqui estão 10 das parábolas mais marcantes e suas lições:
1. Parábola do Semeador (Mateus 13:3-9)
Sa̠ agba ma̠ a̠d̠izo i̠di̠ar a̠nigha̠ awa d̠a̠ ra̠sidogh ma̠a̠: "I̠nagha o! Ogbebh ma̠ ed̠ia̠n agi̠ d̠a̠ o̠si̠ d̠o̠yo̠ ka̠ ogbebh ed̠ia̠n. Sa̠ igiel bho̠ i̠na a̠kpo ikpo ed̠ia̠n bho̠ asar bho̠, sa̠ idi imel d̠a̠ eten, sa̠ i̠nu̠r bho̠ iru ra̠ ikpokpoiny id̠e i̠mado̠n. Ya̠a̠ idi sa̠ imel d̠a̠ a̠de o̠gbe̠o̠ma, esi ola̠ o̠do̠gho̠l bho̠ okud̠um d̠o̠. Sa̠ i̠rabh epa̠ ma̠ o̠su̠ ma̠ agu̠o̠ o̠do̠gho̠l bho̠ okud̠um d̠o̠ bho̠. Ya̠a̠ igiel bho̠ ogogo a̠mite bho̠, sa̠ i̠nyu̠n i̠ghaghara d̠a̠ ebula̠ agu̠o̠ i̠ki̠ka o̠ro̠ d̠o̠ bho̠. Sa̠ idi imel d̠a̠ e̠ku̠ko̠ ib̠ub̠ulom, sa̠ e̠ku̠ko̠ ib̠ub̠ulom bho̠ i̠su̠ ikpegiom ed̠ia̠n bho̠ i̠bhu̠ghu̠d̠i̠ i̠ze̠gi̠. Sa̠ idi imel d̠a̠ ob̠eb̠i a̠de, sa̠ imum imuma̠ ya̠ i̠wal e̠wala na̠ a̠d̠usubh (100) a̠bin, idi e̠rabharabh (60) a̠bin, sa̠ idi imum a̠d̠usubh na̠ d̠iobh (30) a̠bin i̠se̠. Wa̠ a̠nwuna̠ ma̠ a̠to, anagha o!"
A parábola do semeador fala sobre a receptividade das pessoas à Palavra de Deus. Cada tipo de solo representa diferentes maneiras de receber e aplicar o Evangelho em nossas vidas. Somente um coração fértil e comprometido pode dar frutos espirituais abundantes.
2. O Bom Samaritano (Lucas 10:25-37)
A̠sidogh Ob̠eb̠i O̠ni̠ Asameria̠
Odi a̠d̠a̠ma̠ odi o̠ni̠ ola̠ na̠ aku̠ro̠m d̠a̠ oloko bho̠ a̠b̠etina̠ ad̠a ma̠ A̠zizo̠s a̠kpon. Sa̠ a̠pura̠n i̠na ma̠a̠, "O̠ni̠ atu̠ghu̠me̠ni̠, ami̠ ta̠ a̠d̠ighi eka̠ ate̠i̠ a̠ghud̠um kid̠ud̠ul?"
Sa̠ A̠zizo̠s awo̠ran i̠na ma̠a̠, "U̠ge̠ ma̠ ere d̠a̠ a̠d̠ire oloko bho̠? Anwa isen i̠mu̠gho̠nyan eka̠?"
Sa̠ i̠na awo̠ran ma̠a̠, "Anwa ta̠ a̠bhin eb̠la̠ ologi d̠oyom, na̠ eb̠la̠ e̠mu̠gh d̠oyom, na̠ eb̠la̠ a̠limon d̠oyom, na̠ eb̠la̠ i̠ru̠ru̠an d̠oyom a̠tula̠n Wa̠nwuna̠ A̠zib̠a̠ d̠oyom; sa̠ anwa ta̠ a̠tula̠n i̠na o̠ni̠ wa̠ od̠i d̠a̠ aka d̠oyom bho̠ ma̠ agu̠o̠ ozu d̠oyom."
Sa̠ A̠zizo̠s awo̠ran i̠na ma̠a̠, "Anwa̠ amar awo̠ran. Gire ma̠ o̠ku̠a sa̠ anwa ta̠ a̠d̠um."
D̠a̠ agu̠o̠ i̠na na̠ abho̠ro̠gh oleriom ma̠ i̠na ab̠ab̠ala bho̠, sa̠ i̠na a̠pura̠n A̠zizo̠s ma̠a̠, "A̠nyen o̠ni̠ wa̠ d̠a̠ aka d̠a̠ ami̠ bho̠?"
A̠zizo̠s a̠mulumeni agba a̠nigha̠ i̠na ma̠a̠, "O̠ni̠ ad̠u̠a d̠a̠ A̠zeruse̠le̠m na̠ a̠sor na̠ agi̠ d̠a̠ Aze̠riko. Sa̠ i̠na a̠mel a̠d̠igh d̠a̠ agu̠o̠ i̠bi̠gh ma̠ a̠b̠igh. Sa̠ i̠fo̠i̠ny i̠na i̠ke̠gi̠o̠n ibura̠ d̠o̠yo̠, id̠ul i̠na i̠fu̠me̠ni̠, sa̠ iten i̠d̠u̠a. A̠mite ma̠ ola̠ odi okur ta̠ A̠zib̠a̠ awo̠l ani̠ d̠a̠ onin eten bho̠. Ya̠a̠ igiel bho̠ i̠na abi̠gh o̠ni̠ bho̠, sa̠ i̠na ab̠e̠i̠ eten bho̠ agbal ad̠u̠a. Onin agu̠o̠ bho̠, sa̠ o̠nyi̠ eghun ta̠ A̠livai̠, o̠lo̠ghmagu̠o̠ d̠a̠ Otu-a̠siseiny bho̠, a̠ru ra̠ abi̠gh i̠na, sa̠ i̠na ab̠e̠i̠ eten bho̠ agbal ad̠u̠a. Ya̠a̠ o̠ni̠ Asameria̠ na̠ a̠ten d̠a̠ eten bho̠ sa̠ abi̠gh i̠na, sa̠ igbirigbir o̠ni̠ bho̠ isibh i̠na. I̠na agi̠ ka̠ ate̠i̠ o̠ni̠ bho̠ sa̠ i̠na a̠bhin amu̠nu̠ na̠ a̠min a̠zuom i̠ne̠m bho̠, sa̠ a̠bhin ukpe a̠bhurugi ma̠ i̠ne̠m o̠ni̠ bho̠. Sa̠ a̠bhin i̠na agbam d̠a̠ anyu̠ e̠nam d̠o̠yo̠ wa̠ i̠na na̠ a̠d̠igh gha̠n na̠ a̠rile bho̠, sa̠ a̠bhin i̠na agi̠ ka̠ a̠d̠ighom d̠a̠ otu-esul, sa̠ a̠kponom i̠na. I̠b̠ala bho̠ sa̠ i̠na a̠mutiom i̠wal adi̠nari̠ a̠nigha̠ ma̠ okponom ma̠ otu-esul bho̠. Sa̠ i̠na a̠fugh a̠nigha̠ ma̠ okponom ma̠ otu-esul bho̠ ma̠a̠, ‘Kponome ma̠ o̠ni̠ onon a̠nigha̠ ami̠. Ami̠ na̠ agi̠ na̠ a̠ru. Ka̠ anwa irughom ipa̠n ikpoki i̠b̠aram, ami̠ ta̠ a̠mulumeni ma̠ anwa.’ "
Sa̠ A̠zizo̠s a̠pura̠n i̠na ma̠a̠, "D̠a̠ i̠sar a̠nwunom bho̠, ka̠ a̠nyen o̠ni̠ wa̠ a̠leriom ma̠a̠, o̠ni̠ wa̠ a̠mel a̠d̠igh d̠a̠ agu̠o̠ ib̠igh ma̠ a̠b̠igh bho̠, ma̠a̠ o̠ni̠ aka d̠o̠yo̠ bho̠?"
Sa̠ o̠ni̠ wa̠ aku̠ro̠m d̠a̠ oloko bho̠ awo̠ran ma̠a̠, "I̠na wa̠ a̠kpon o̠ni̠ bho̠ ma̠ igbirigbir bho̠."
Sa̠ A̠zizo̠s a̠fugh a̠nigha̠ i̠na ma̠a̠, "Gi̠e̠ ka̠ a̠gir ani̠ ma̠ o̠ku̠a."
Essa parábola nos ensina sobre o amor ao próximo, independentemente de raça ou religião. O samaritano ajudou um desconhecido, mostrando que a verdadeira fé se revela no amor ao próximo.
3. A Ovelha Perdida (Lucas 15:4-7)
"Obhin o̠tu̠o̠m ma̠ odi o̠ni̠ inyin a̠nwuna̠ ma̠ o̠lo̠gh ro̠nana ya̠ ilei i̠wal e̠wala na̠ a̠d̠usubh (100), sa̠ odi o̠nana bho̠ a̠bhe, i̠na ko o̠we̠le̠ d̠o̠ ma̠ i̠wal e̠wala na̠ d̠iobh na̠ esugho (99) ro̠nana iyed̠i d̠a̠ e̠sala bho̠, agi̠ ka̠ abho̠ro̠ghan o̠nana wa̠ a̠bhe bho̠ ke̠re̠? Igiel i̠na abi̠gh o̠nana bho̠, i̠na ta̠ a̠bhin a̠libhon ologi a̠b̠eton o̠nana bho̠ ale̠ti̠an d̠a̠ o̠kpalu̠ma d̠o̠yo̠ a̠rol a̠bhin a̠yel. Igiel i̠na na̠ a̠misi d̠a̠ otu, i̠na ta̠ a̠kokod̠i ma̠ ra̠tologha̠n d̠o̠yo̠, na̠ ogbo ya̠ na̠ erugh na̠ etua̠n i̠na bho̠ agba ma̠a̠, ‘Id̠ighe na̠ ami̠ ma̠ ebhon ologi, ezin bho̠, ami̠ na̠ abi̠gh o̠nana d̠ami̠ wa̠ a̠bhe bho̠.’ Ami̠ na̠ agba na̠ a̠nigha̠ inyin ma̠a̠, onin agu̠o̠ bho̠ ibo d̠a̠ ote̠nai̠ny d̠a̠ ebula̠ onin od̠ighi ma̠ i̠karabh o̠ni̠ ola̠ a̠tiba̠ra̠, ta̠ epu ma̠ ibo d̠a̠ ebula̠ i̠wal e̠wala na̠ d̠iobh na̠ esugho (99) a̠nwunom ya̠ na̠ e̠b̠ab̠ala bho̠.
Deus é como o pastor que busca incessantemente uma ovelha perdida. Essa parábola revela o amor incansável de Deus pelos pecadores, celebrando a alegria no céu quando alguém se arrepende.
4. O Filho Pródigo (Lucas 15:11-32)
A̠sidogh obhebhia̠n o̠nyi̠ bho̠
Sa̠ A̠zizo̠s a̠rogh opa̠n a̠sidogh amar agba a̠mutiom ma̠a̠, "Odi o̠ni̠ aro̠ ma̠ ola̠ a̠nwuna̠ i̠wal anwi̠i̠ny. Sa̠ o̠gbara bho̠ a̠fugh a̠nigha̠ ma̠ o̠we̠de̠ d̠awa ma̠a̠, ‘O̠we̠de̠ d̠ami̠, ru̠gi̠ ma̠ ad̠i̠a d̠oyom ma̠ a̠nigha̠ ami̠ ma̠ a̠bin d̠ami̠.’ Sa̠ o̠we̠de̠ bho̠ aru̠gi̠ ma̠ i̠di̠ar ya̠ i̠na a̠nwuna̠ bho̠ a̠nigha̠ ma̠ i̠wal awa.
"Na̠ obia̠ d̠o̠, sa̠ o̠gbara bho̠ a̠kokod̠i ma̠ eb̠la̠ i̠di̠ar d̠o̠yo̠, sa̠ a̠bhin a̠b̠etina̠ ma̠ e̠gi̠ d̠a̠ opa̠n ebhugh ola̠ a̠gbeiny, sa̠ a̠rugh ado̠l i̠te̠i̠ a̠d̠e ma̠ eb̠la̠ e̠li̠la d̠o̠yo̠ ma̠ iyobh. Igiel bho̠ i̠na na̠ a̠d̠e ma̠ eb̠la̠ ikpoki d̠o̠yo̠ amado̠n bho̠, sa̠ o̠ko̠i̠ ed̠ia̠n a̠sor d̠a̠ eb̠la̠ ebhugh bho̠, sa̠ e̠kparama ado̠l ate̠i̠ i̠na. Ebula̠ o̠ku̠a sa̠ i̠na agi̠ ka̠ ate̠i̠ odi o̠nyi̠ eghun ebhugh bho̠, ma̠ onigha̠ o̠yo̠ ma̠ ogir. Sa̠ o̠ni̠ bho̠ a̠ruom i̠na ma̠ o̠gi̠ ka̠ okponom roporopo d̠o̠yo̠. Sa̠, o̠ko̠i̠ a̠d̠ighi i̠na ate̠i̠ esi ola̠, i̠na ra̠ a̠nwuna̠ ma̠ e̠d̠o̠gh od̠e ani̠ ed̠ia̠n ya̠ roporopo bho̠ na̠ ed̠e bho̠, ya̠a̠ o̠ni̠ ola̠ a̠nigha̠ i̠na bebina̠ abar od̠e na̠ o̠ro̠ d̠o̠.
"Igiel bho̠ i̠na ra̠ a̠loghoma̠n ozu bho̠, sa̠ i̠na ma̠a̠, ‘I̠ni̠ ma̠ rob̠a̠ra̠motu ya̠ o̠we̠de̠ d̠ami̠ ako̠ ma̠ ogir ogir onigha̠ o̠yo̠, ya̠ o̠te̠i̠ d̠o̠ ma̠ ed̠ia̠n ed̠e esughieni bho̠? Ya̠a̠ ami̠ od̠i ma̠ enen na̠ a̠mugh o̠ko̠i̠! Ami̠ ta̠ a̠ten a̠yel ka̠ ate̠i̠ o̠we̠de̠ d̠ami̠ a̠fugh a̠nigha̠ i̠na ma̠a̠: O̠we̠de̠, ami̠ na̠ a̠gir i̠karabh a̠gboloma̠ ma̠ anwa na̠ ote̠nai̠ny. Ami̠ i̠kpe̠ mu̠ ma̠ o̠ro̠ o̠nyi̠ d̠oyom. Bhine ami̠ ma̠ a̠guri ma̠ agu̠o̠ odi ob̠a̠ra̠motu ola̠ anwa i̠ko̠.’ Sa̠ i̠na a̠b̠etina̠ agi̠ ka̠ ate̠i̠ o̠we̠de̠ d̠o̠yo̠.
"I̠na od̠id̠ia̠ ma̠ esi egbeiny sa̠ o̠we̠de̠ d̠o̠yo̠ abi̠gh ka̠ i̠na na̠ a̠ru, sa̠ igbirigbir na̠ etula̠n o̠nyi̠ bho̠ isibh i̠na, sa̠ i̠na a̠ghil agi̠ ka̠ ate̠i̠ o̠nyi̠ bho̠ sa̠ a̠b̠ola̠n i̠na.
"Sa̠ o̠nyi̠ bho̠ a̠fugh a̠nigha̠ ma̠ o̠we̠de̠ d̠o̠yo̠ ma̠a̠, ‘O̠we̠de̠, ami̠ na̠ a̠gir i̠karabh a̠gboloma̠ ma̠ anwa na̠ ote̠nai̠ny. Ami̠ i̠kpe̠ mu̠ ma̠ o̠ro̠ o̠nyi̠ d̠oyom.’
"Sa̠, o̠we̠de̠ bho̠ a̠fugh a̠nigha̠ ma̠ rob̠a̠ra̠motu d̠o̠yo̠ ma̠a̠, ‘I̠nu̠re̠! Ibhine ma̠ akapa wa̠ a̠bhon a̠pu bho̠ ma̠ eburi i̠na, ma̠ e̠lo̠gh a̠gulu d̠a̠ ad̠u̠nu̠ agu̠o̠ d̠o̠yo̠, ma̠ e̠lo̠gi̠ i̠na ma̠ ragbaka. Ibhine ma̠ e̠nam e̠nu̠m bho̠ ma̠ eru ra̠ egigh, sa̠ ta̠ od̠e ma̠ e̠yal obhon ologi. Ezin bho̠, o̠nyi̠ d̠ami̠ onon a̠mugh a̠mugha̠ sa̠ a̠mula̠ a̠ru d̠a̠ a̠ghud̠um i̠se̠n; i̠na a̠bhe a̠bha̠ sa̠ na̠ o̠bi̠gh i̠na ma̠ i̠se̠n.’ Sa̠ awa i̠ke̠ ma̠ od̠e e̠yal bho̠.
"D̠a̠ onin obhel wa̠ i̠nye̠n na̠ emite bho̠, okei o̠nyi̠ bho̠ aro̠ d̠a̠ ed̠um na̠ a̠gir ogir. Igiel bho̠ i̠na na̠ a̠mula̠ na̠ a̠yel na̠ a̠tua̠n otu d̠awa bho̠, sa̠ i̠na amu̠gho̠n okoroko a̠ma̠ti na̠ aso̠r na̠ i̠gba. Sa̠ i̠na a̠bhelegi ma̠ odi ob̠a̠ra̠motu bho̠ a̠pura̠n abar wa̠ na̠ a̠mite bho̠. Sa̠ i̠na awo̠ran ma̠a̠, ‘Umor d̠oyom na̠ a̠mula̠ a̠ru, sa̠ o̠we̠de̠ d̠oyom a̠gigh e̠nam e̠nu̠m bho̠ sa̠ na̠ o̠ghe̠re̠ghu̠o̠m. Ezin bho̠, i̠na na̠ a̠mula̠ a̠ru d̠a̠ a̠ghud̠um na̠ alu̠kpo̠ a̠luzu.’
"Sa̠ ologi ta̠ okei umor bho̠ a̠gurom sa̠ i̠na a̠gin od̠igh d̠a̠ ologi otu. Sa̠ o̠we̠de̠ d̠o̠yo̠ a̠mite agi̠ ka̠ ale̠gh i̠na. Sa̠, i̠na awo̠ran o̠we̠de̠ d̠o̠yo̠ ma̠a̠, ‘Kpone! Eb̠la̠ rala i̠nye̠n ya̠ ami̠ na̠ a̠gir a̠nigha̠ ma̠ anwa ma̠ agu̠o̠ ogoni bho̠, a̠d̠a̠ma̠ ola̠ ami̠ i̠pi̠o̠m i̠to̠to̠gi̠ d̠oyom na̠ o̠ro̠ d̠o̠. O̠ku̠a eka̠, a̠d̠a̠ma̠ ola̠ anwa inigha̠ ami̠ bebina̠ o̠nyi̠ ewel ola̠ obhin od̠igh na̠ ra̠tologha̠n d̠ami̠ od̠e e̠yal na̠ o̠ro̠ d̠o̠. Ya̠a̠, o̠nyi̠ d̠oyom onon wa̠ agi̠ ka̠ a̠d̠e ma̠ e̠li̠la d̠oyom iyobh na̠ id̠eme̠ma a̠mula̠ a̠ru bho̠, sa̠ anwa igigh e̠nam e̠nu̠m bho̠ inigha̠ i̠na!’
"Sa̠ o̠we̠de̠ d̠o̠yo̠ a̠fugh a̠nigha̠ i̠na ma̠a̠, ‘O̠nyi̠ d̠ami̠, anwa od̠i na̠ ami̠ ma̠ eb̠la̠ igiel. Kabarkabar ola̠ ami̠ inwuna̠, oloyom. Akpe̠ i̠yar od̠e e̠yal obhon ologi. Ezin bho̠, umor d̠oyom onon a̠mugh a̠mugha̠ sa̠ a̠mula̠ a̠ru d̠a̠ a̠ghud̠um, i̠na a̠bhe a̠bha̠ sa̠ na̠ o̠bi̠gh i̠na.’ "
A parábola do filho pródigo fala sobre o perdão e o amor incondicional de Deus por Seus filhos, mesmo quando se desviam.
5. A Pérola de Grande Valor (Mateus 13:45-46)
"O̠lo̠gho̠m i̠se̠, irileghom ote̠nai̠ny agu̠b̠an o̠ni̠ a̠b̠ua̠ ola̠ na̠ ad̠u̠a ma̠ esi na̠ a̠ten esi na̠ abho̠ro̠ghan ib̠eb̠i i̠b̠o̠lo̠. Sa̠ ka̠ abi̠gh odi o̠b̠o̠lo̠ obom a̠b̠ua̠, sa̠ agi̠ ka̠ a̠wol eb̠la̠ i̠di̠ar ya̠ i̠na a̠nwuna̠ bho̠, sa̠ a̠bhin a̠gho ma̠ o̠b̠o̠lo̠ bho̠.
Jesus ensina que o Reino de Deus é o bem mais precioso e devemos estar dispostos a renunciar tudo para possuí-lo.
6. O Fariseu e o Publicano (Lucas 18:9-14)
A̠sidogh o̠ni̠ Afarisi bho̠ na̠ ogun ma̠ otua̠-ebhugh bho̠
A̠zizo̠s ab̠ar na̠ a̠sidogh onon a̠rogh a̠nigha̠ ma̠ ogbo ya̠ id̠umom d̠a̠ rologi d̠awa ma̠ awa na̠ e̠b̠ab̠ala bho̠, sa̠ na̠ ekpon ipa̠n a̠nwunom na̠ e̠do̠ti̠me̠ni̠ bho̠ ma̠a̠: "I̠wal a̠nwunom iten i̠gi̠ d̠a̠ Otu ta̠ A̠zib̠a̠ ma̠ osiseiny a̠siseiny. Odi, Afarisi; ya̠a̠ o̠ni̠ uwed̠i, ogun ma̠ otua̠-ebhugh. Afarisi bho̠ a̠b̠etina̠ amara sa̠ a̠siseiny o̠ko̠no̠n: ‘A̠zib̠a̠, anwa a̠d̠ighi ami̠ o̠ro̠ d̠o̠ ma̠ agu̠o̠ ipa̠n a̠nwunom. Ami̠ bo̠ ma̠ agu̠o̠ i̠bi̠gh ma̠ a̠b̠igh, na̠ id̠ighi ma̠ i̠karabh, na̠ id̠e ma̠ e̠ma, bo̠d̠o̠ ma̠ agu̠o̠ ogun ma̠ otua̠-ebhugh onon nyen. Ami̠ na̠ a̠ne ma̠ o̠ko̠i̠ i̠wal igiel d̠a̠ ologi od̠ua̠l ra̠d̠a̠ma̠, sa̠ ami̠ na̠ a̠nigha̠ gha̠n A̠zib̠a̠ ma̠ odi a̠bin atu̠gi̠-a̠d̠iobh bho̠, d̠a̠ i̠di̠ar ya̠ ami̠ inwuna̠ bho̠.’
"Ya̠a̠, ogun ma̠ otua̠-ebhugh bho̠ amara ma̠ esi egbeiny. I̠na na̠ one d̠o̠ ma̠ ob̠eka̠ okpon d̠a̠ ote̠nai̠ny nyen; Kpe̠le̠me̠ni̠ i̠na a̠bhuma̠ ma̠ ekpa̠kpa̠gh d̠o̠yo̠ a̠fugh ma̠a̠, ‘E A̠zib̠a̠! Kpone ami̠ ma̠ igbirigbir, ezin bho̠ ami̠ od̠ighi ma̠ i̠karabh.’
"Ami̠ na̠ agba na̠ a̠nigha̠ inyin ma̠a̠, A̠zib̠a̠ ada ma̠ a̠siseiny od̠ighi ma̠ i̠karabh onon a̠bhin, sa̠ i̠na a̠yel agu̠o̠ ob̠eb̠i o̠ni̠, ya̠a̠ Afarisi bho̠ d̠o̠. Ezin bho̠, eb̠la̠ ogbo ya̠ i̠bu̠ghu̠me̠ni̠ ma̠ a̠ruzu d̠awa bho̠ ta̠ o̠ki̠ri̠me̠ni̠; sa̠ ogbo ya̠ i̠ki̠ri̠me̠ni̠ ma̠ a̠ruzu d̠awa bho̠ sa̠ ta̠ o̠bu̠ghu̠me̠ni̠."
Essa parábola nos lembra que Deus valoriza um coração humilde e arrependido, em contraste com a arrogância espiritual. O publicano, ao reconhecer seus pecados, foi justificado diante de Deus.
7. Os Talentos (Mateus 25:14-30)
A̠sidogh i̠sar Rob̠a̠ra̠motu bho̠
"Irileghom ote̠nai̠ny od̠i ma̠ agu̠o̠ o̠ni̠ ola̠ na̠ a̠ru ra̠ ob̠etina̠ e̠gi̠, sa̠ i̠na a̠kokod̠i ma̠ rob̠a̠ra̠motu d̠o̠yo̠, sa̠ aru̠gi̠ awa ma̠ i̠di̠ar d̠o̠yo̠ ma̠ okponom. Sa̠ i̠na a̠nigha̠ ma̠ odi ogho e̠kpa ikpoki, sa̠ a̠nigha̠ ma̠ odi i̠wal, sa̠ odi onin, o̠ni̠ i̠se̠ ma̠ agu̠o̠ e̠mi̠ bho̠ a̠lei bho̠, sa̠ i̠na a̠b̠etina̠ epa̠ ma̠ e̠gi̠ bho̠. O̠ni̠ wa̠ ada ma̠ ogho e̠kpa ikpoki obhel obha̠, sa̠ a̠bhin a̠b̠ua̠ ma̠ a̠b̠ua̠, sa̠ ate̠i̠ asu̠o̠ ogho ab̠aram. Onin agu̠o̠ bho̠, wa̠ i̠wal bho̠ eka̠, ate̠i̠ asu̠o̠ i̠wal ab̠aram. Ya̠a̠, wa̠ unigha̠ ma̠ onin bho̠, agi̠ ka̠ a̠gbo d̠a̠ a̠de awo̠gi̠ ma̠ okpoki ta̠ wa̠nwuna̠ d̠o̠yo̠.
"Owewegh obhel a̠ten, sa̠ wa̠nwuna̠ ma̠ rob̠a̠ra̠motu bho̠ a̠ru ma̠ oselegi o̠wal ogir d̠awa. Sa̠ ob̠a̠ra̠motu wa̠ unigha̠ ma̠ ogho e̠kpa ikpoki ab̠ar na̠ ipa̠n ogho e̠kpa a̠ru, sa̠ agba ma̠a̠, ‘Wa̠nwuna̠, anwa inigha̠ ami̠ ogho e̠kpa ikpoki, bi̠ghe̠, ami̠ i̠te̠i̠ asu̠o̠ ipa̠n ogho e̠kpa.’
"Sa̠ wa̠nwuna̠ do̠yo̠ awo̠ran i̠na ma̠a̠, ‘Anwa a̠gir, anwa a̠ga̠i ob̠a̠ra̠motu! Anwa ibhin onyen ologi a̠gir d̠a̠ i̠ki̠kara i̠di̠ar ya̠ ami̠ inigha̠ nyam bho̠, ebula̠ o̠ku̠a, i̠se̠n ami̠ na̠ aso̠n anwa ma̠ orileghom i̠di̠ar ya̠ ib̠uiy ipu ma̠ i̠nye̠n. Ke̠ ma̠ i̠se̠n a̠d̠e ma̠ e̠no̠gho̠man ta̠ wa̠nwuna̠ nyam.’
"Sa̠ wa̠ unigha̠ i̠wal e̠kpa ikpoki eka̠ a̠ru ra̠ agba ma̠a̠, ‘Wa̠nwuna̠, anwa inigha̠ ami̠ i̠wal e̠kpa ikpoki, bi̠ghe̠, ami̠ i̠te̠i̠ asu̠o̠ ipa̠n i̠wal e̠kpa.’
"Sa̠ wa̠nwuna̠ do̠yo̠ awo̠ran i̠na ma̠a̠, ‘Anwa amar a̠gir, anwa a̠ga̠i ob̠a̠ra̠motu! Anwa ibhin onyen ologi a̠gir d̠a̠ i̠ki̠kara i̠di̠ar ya̠ ami̠ inigha̠ nyam bho̠, ebula̠ o̠ku̠a, i̠se̠n ami̠ na̠ aso̠n anwa ma̠ orileghom i̠di̠ar ya̠ ib̠uiy ipu ma̠ i̠nye̠n. Ke̠ ma̠ i̠se̠n a̠d̠e ma̠ e̠no̠gho̠man ta̠ wa̠nwuna̠ nyam.’
"Sa̠ wa̠ unigha̠ ma̠ onin e̠kpa ikpoki bho̠ eka̠ a̠ru ra̠ a̠fugh ma̠a̠, ‘Wa̠nwuna̠, ami̠ amar a̠loghom anwa, anwa na̠ okpon d̠o̠ ma̠ o̠ni̠ ma̠ igbirigbir, anwa na̠ a̠b̠u ma̠ esi ola̠ anwa ogbebh d̠o̠, sa̠ anwa na̠ a̠kokod̠i ma̠ i̠di̠ar ya̠ anwa okpo d̠o̠ asar. Ebula̠ o̠ku̠a sa̠ ami̠ ighil a̠rugugu, sa̠ ami̠ i̠gi̠ ka̠ i̠wo̠gi̠ ma̠ ikpoki d̠oyom d̠a̠ a̠de. Kpone, i̠do̠ ma̠ ikpoki d̠oyom.’
"Sa̠ wa̠nwuna̠ do̠yo̠ awo̠ran i̠na ma̠a̠, ‘Anwa o̠gbo̠ro̠gbo̠r obhobho i̠kpo̠ ob̠a̠ra̠motu. Anwa a̠loghom ma̠ ami̠ na̠ a̠b̠u ma̠ esi ola̠ ami̠ ogbebh d̠o̠, sa̠ ami̠ na̠ a̠kokod̠i ma̠ i̠di̠ar ya̠ ami̠ okpo d̠o̠ asar. Ku̠gba ma̠ o̠ku̠a, sa̠ akpe̠ nyam o̠lo̠gh okpoki d̠ami̠ d̠a̠ otu-ikpoki bho̠, b̠o̠ka̠ igiel ami̠ iru, ami̠ ate̠i̠ ikpoki d̠ami̠ na̠ asu̠o̠ ya̠ ka̠ i̠mar bho̠.
" ‘Ebula̠ o̠ku̠a, ibhine ma̠ ikpoki bho̠ d̠a̠ agu̠o̠ d̠o̠yo̠ ma̠ enigha̠ i̠na wa̠ ate̠i̠ d̠iobh ami̠na bho̠. Ezin bho̠, o̠ni̠ wa̠ ate̠i̠ ya̠ ib̠uiy bho̠, ta̠ onigha̠ ma̠ o̠gbam; ya̠a̠, i̠na o̠ni̠ wa̠ o̠te̠i̠ d̠o̠ bho̠, bebina̠ o̠nyi̠ki̠kara ya̠ i̠na ate̠i̠ bho̠ eka̠, ta̠ o̠wo̠r obhin. Sa̠ a̠ruom ma̠ oze ma̠ ob̠a̠ra̠motu wa̠ omutiom d̠o̠ ma̠ asu̠o̠ bho̠, od̠ighom d̠a̠ obom azi̠m; i̠se̠ bha̠ esi ed̠i na̠ o̠ghi̠r ib̠ub̠ura̠ od̠i.’
Nesta história, Jesus ensina sobre a responsabilidade de usar bem os dons e recursos que Deus nos confiou. A fidelidade nas pequenas coisas abre portas para bênçãos maiores.
8. O Rico e Lázaro (Lucas 16:19-31)
A̠sidogh o̠li̠la o̠ni̠ bho̠ na̠ Alazaro̠s
"Odi o̠li̠la o̠ni̠ aro̠ ma̠ ola̠ a̠bhin ib̠eb̠i a̠rukpe ododo na̠ asi̠ni̠ni̠n a̠bura̠ gha̠n ibura̠ d̠o̠yo̠, sa̠ a̠duduga̠na̠ a̠d̠e ma̠ e̠li̠la ka̠d̠a̠ma̠ ka̠d̠a̠ma̠. Odi onyigoiny o̠ni̠ ola̠ ubhelegi ma̠ Alazaro̠s eka̠ aro̠, ola̠ re̠b̠e̠ imuzo d̠a̠ ozu bho̠, ola̠ ubhin gha̠n uru d̠a̠ o̠nu̠ ogigo o̠li̠la bho̠. Sa̠ ibhir i̠na ma̠ okpokpo i̠pe̠re̠pe̠r ed̠ia̠n ya̠ na̠ emeleghu d̠a̠ akpata-od̠e o̠li̠la bho̠ od̠e. A̠sib̠ogho eka̠ e̠gi̠ ghan ka̠ e̠lai̠ re̠b̠e̠ d̠o̠yo̠.
"Ekunuguma̠ bho̠, sa̠ onyigoiny bho̠ a̠mugh, sa̠ itileduom ta̠ A̠zib̠a̠ irileghom i̠na ka̠ id̠ighom d̠a̠ agba ta̠ Ebraham. O̠li̠la bho̠ eka̠ sa̠ a̠mugh, sa̠ ud̠i i̠na, sa̠ e̠mu̠gh d̠o̠yo̠ agi̠ d̠a̠ e̠ma imumugh. D̠a̠ esa̠d̠io ibom ali̠gam a̠ruzu ya̠ i̠te̠i̠ i̠na bho̠, sa̠ i̠na a̠kpon d̠a̠ anyu̠ abi̠gh Ebraham esi egbeiny na̠ Alazaro̠s d̠a̠ aka d̠o̠yo̠. Sa̠ o̠li̠la bho̠ a̠kele ma̠ Ebraham ma̠a̠, ‘E O̠we̠de̠ Ebraham, kpone ami̠ ma̠ igbirigbir, ma̠ a̠ruom Alazaro̠s ato̠ri̠ ma̠ ad̠u̠nu̠ agu̠o̠ d̠o̠yo̠ d̠a̠ amu̠m ra̠ a̠b̠okumeni ma̠ a̠nem d̠ami̠. Ezin bho̠, ami̠ od̠i d̠a̠ obom ali̠gam a̠luzu d̠a̠ ologi e̠banya onon.’
"Ya̠a̠ Ebraham awo̠ran ma̠a̠, ‘O̠nyi̠ ru̠ru̠ane̠ ma̠a̠, d̠a̠ a̠ghud̠um d̠oyom d̠a̠ e̠mara̠nwunom, anwa i̠te̠i̠ ib̠eb̠i i̠di̠ar, ya̠a̠ Alazaro̠s ate̠i̠ i̠karabh sa̠ a̠gbika̠ ma̠ egbika̠. Ya̠a̠ i̠se̠n, i̠na od̠i d̠a̠ e̠no̠gho̠man enen, ya̠a̠ anwa od̠i d̠a̠ ali̠gam a̠luzu na̠ a̠gbika̠. O̠ku̠a ku̠ku̠m d̠o̠, obom okud̠umkud̠um oghololo od̠i d̠a̠ esa̠d̠io d̠inyin na̠ d̠i̠yar, b̠o̠ka̠ ogbo ya̠ na̠ ebhir o̠d̠u̠a d̠inyin o̠b̠e̠i̠y oru d̠i̠yar irue; o̠ni̠ ko orue d̠o̠ ad̠u̠a ma̠ ebha̠ d̠inyin ab̠e̠i̠ a̠ru ma̠ enen d̠i̠yar.’
"Sa̠ o̠li̠la bho̠ awo̠ran ma̠a̠, ‘Siseiny O̠we̠de̠ Ebraham, ruome ma̠ Alazaro̠s agi̠ ka̠ ate̠i̠ eghun-otu o̠we̠de̠ d̠ami̠, ezin bho̠ ami̠ inwuna̠ ogho a̠rumor. I̠na agi̠ ka̠ anyagh ra̠to d̠awa, b̠o̠ka̠ awa eka̠ iru d̠a̠ esi onon wa̠ ibom ali̠gam a̠ruzu od̠i bho̠.’
"Sa̠ Ebraham awo̠ran ma̠a̠, ‘A̠mozizi na̠ a̠riwil bho̠ od̠i na̠ awa. Awa e̠nagha ma̠ a̠kikiom d̠awa.’
"Sa̠ o̠li̠la bho̠ awo̠ran ma̠a̠, ‘E̠nyi̠, E o̠we̠de̠ Ebraham! Ku̠gba ma̠ o̠ni̠ ad̠u̠a ma̠ enen d̠a̠ e̠ma imumugh agi̠ ka̠ ate̠i̠ awa, awa ta̠ ed̠umom etiba̠ra̠ d̠a̠ i̠karabh.’
"Sa̠ Ebraham awo̠ran i̠na ma̠a̠, ‘Ku̠gba ma̠ awa i̠nagha d̠o̠ ma̠ A̠mozizi na̠ a̠riwil bho̠, o̠ni̠ a̠b̠etina̠ eka̠ d̠a̠ omugh agi̠ ka̠ ate̠i̠ awa, awa ko od̠umom d̠o̠.’ "
A parábola alerta sobre as consequências de negligenciar os necessitados e viver para si mesmo. Também destaca a realidade do julgamento e da vida após a morte.
9. O Joio e o Trigo (Mateus 13:24-30)
A̠sidogh Ib̠utula d̠a̠ O̠si̠ bho̠
Sa̠ i̠na a̠rogh opa̠n a̠sidogh a̠fugh ma̠a̠: "Irileghom ote̠nai̠ny agu̠b̠an o̠ni̠ ola̠ a̠gbebh ib̠eb̠i ikpo ed̠ia̠n d̠a̠ o̠si̠ d̠o̠yo̠. Ya̠a̠ igiel bho̠ a̠nwunom bho̠ na̠ ekod̠u bho̠, sa̠ o̠ni̠ o̠lo̠gi̠an a̠d̠ien d̠o̠yo̠ agi̠ ka̠ alo̠gi̠o̠gho̠m ib̠utula d̠a̠ esa̠d̠io i̠bu̠kpa bho̠ sa̠ a̠ten ad̠u̠a. Sa̠ igiel i̠mu̠nu̠mu̠n i̠bu̠kpa bho̠ i̠rabh imite bho̠, sa̠ ib̠utula bho̠ eka̠ i̠rabh imite.
"Sa̠ aru̠bana bho̠ i̠gi̠ ka̠ i̠te̠i̠ wa̠nwuna̠ ma̠ o̠si̠ bho̠ ifugh ma̠a̠, ‘We̠mu̠, wokuma̠ ugbebh ib̠eb̠i ikpo i̠bu̠kpa d̠a̠ o̠si̠ d̠oyom? O̠ku̠a ka̠ ib̠utula i̠wo̠l d̠a̠ a̠ken emite?’
"Sa̠ i̠na awo̠ran awa ma̠a̠, ‘O̠ni̠ o̠lo̠gi̠an a̠d̠ien a̠gir o̠ku̠a.’
"Sa̠ aru̠bana bho̠ ipura̠n i̠na ma̠a̠, ‘I̠yar o̠gi̠ ka̠ ob̠ugion o̠si̠ghe̠gi̠ ke̠re̠?’
"Sa̠ i̠na awo̠ran ma̠a̠, ‘E̠e̠nyi̠, bo̠ka̠ inyin u̠b̠aram na̠ i̠bu̠kpa bho̠ ob̠ugion na̠ ib̠utula bho̠. Ima̠ra̠ i̠wal a̠yi e̠su̠ emum itu. Sa̠ d̠a̠ igiel ob̠u ed̠ia̠n bho̠, ami̠ ta̠ a̠ruom ogbo ob̠u ed̠ia̠n bho̠, ma̠ ed̠ia̠ eb̠ugion ib̠utula bho̠ ma̠ agu̠o̠ ola̠ to okokod̠i o̠gho̠ro̠gi̠ o̠bhu̠gi̠ orobh. Ya̠a̠ ta̠ okokod̠i ma̠ i̠bu̠kpa bho̠ okpol d̠a̠ esi eko d̠ami̠.’ "
Essa história simboliza o bem e o mal coexistindo no mundo até o julgamento final, quando Deus fará a separação entre os justos e os ímpios.
10. As Dez Virgens (Mateus 25:1-13)
A̠sidogh a̠d̠iobh Re̠kar Anwi̠i̠nyan bho̠
"O̠ku̠a bha̠, ta̠ obhin irileghom ote̠nai̠ny o̠tu̠o̠m d̠iobh re̠kar anwi̠i̠nyan ya̠ ibhin rato̠di̠ d̠awa imite ma̠ agu̠o̠ ola̠ o̠gi̠ ka̠ o̠bi̠ghan o̠ni̠ erogh bho̠. Ogho d̠a̠ o̠lo̠gh d̠awa bha̠ rema̠, ya̠a̠ ogho bha̠ iloghodi̠ar. Obhel bho̠ rema̠ bho̠ ibhin rato̠di̠ d̠awa bho̠, ibhin ani̠ d̠o̠ ma̠ amu̠nu̠ oliv e̠b̠aram. Ya̠a̠, iloghodi̠ar bho̠ ibhin amu̠nu̠ oliv d̠a̠ rakana e̠b̠aram na̠ ya̠ od̠i d̠a̠ ato̠di̠ d̠awa bho̠. Sa̠ agu̠o̠ o̠ni̠ erogh bho̠ na̠ a̠bia̠ ma̠ oru bho̠, sa̠ eb̠la̠ awa iduka̠ sa̠ adi̠la ibhinom awa.
"I̠se̠, d̠a̠ egum a̠d̠io, sa̠ awa i̠mu̠gho̠n izul ma̠a̠: ‘O̠ni̠ erogh bho̠ na̠ a̠ru ra̠ a̠misi! Imite ma̠ eru ra̠ e̠bi̠ghan i̠na!’
"Ebula̠ o̠ku̠a, sa̠ eb̠la̠ re̠kar anwi̠i̠nyan bho̠ i̠su̠ma, sa̠ i̠pi̠ki̠ ma̠ rato̠di̠ d̠awa ibu̠ghu̠me̠ni̠. Sa̠ rema̠ bho̠ ifugh inigha̠ ma̠ iloghodi̠ar bho̠ ma̠a̠, ‘Inigha̠ i̠yar idi amu̠nu̠ oliv d̠inyin; ato̠di̠ d̠i̠yar na̠ ed̠im.’
"Ya̠a̠, iloghodi̠ar bho̠ i̠wo̠ran ma̠a̠ ‘E̠nyi̠, ita̠ i̠yar eka̠ ko olei d̠o̠ i̠yar. Kpe̠le̠me̠ni̠, inyin na̠ agu̠o̠ i̠gi̠e̠ d̠a̠ ogbo ya̠ na̠ ewol bho̠ ka̠ egho ma̠ iya̠ inyin.’ Sa̠ agu̠o̠ awa i̠d̠u̠a ka̠ ogho bho̠, sa̠ o̠ni̠ erogh bho̠ a̠ru. Sa̠ ogbo ya̠ ikokod̠ia̠n bho̠ i̠tu̠o̠no̠m i̠na id̠igh d̠a̠ o̠d̠e̠ erogh bho̠, sa̠ u̠du̠ ma̠ otu bho̠.
"A̠tepa̠, sa̠ re̠kar anwi̠i̠nyan iyed̠i iru nyen, sa̠ ifugh ma̠a̠, ‘Wa̠nwuna̠, Wa̠nwuna̠, gurone ma̠ a̠d̠ighom i̠yar!’
"Ya̠a̠, i̠na awo̠ran awa ma̠a̠, ‘Ya̠ga̠i, ami̠ na̠ agba na̠ a̠nigha̠ inyin ma̠a̠, ami̠ iloghom d̠o̠ inyin.’
"O̠ku̠a a̠d̠ighi be̠le̠ni̠, igone, ezin bho̠ inyin uloghom d̠o̠ ma̠ a̠d̠a̠ma̠ bho̠, bo̠d̠o̠ obhel bho̠.
Jesus enfatiza a necessidade de estarmos sempre preparados espiritualmente para Sua segunda vinda, pois ninguém sabe o momento exato.
As parábolas de Jesus continuam sendo fontes ricas de sabedoria e direção para a vida cristã. Ao aplicarmos esses ensinamentos, nos aproximamos mais de Deus e de Sua vontade.
Se este artigo te ajudou, faça sua parte e compartilhe a Palavra de Deus com aqueles que você ama.