Pular para o conteúdo
Publicidade

As 10 parábolas mais importantes de Jesus

Por Bíblia Online  - 

Jesus ensinou lições profundas por meio de parábolas, histórias curtas e simbólicas que comunicam verdades espirituais. Cada parábola tem um significado especial e atemporal, revelando o caráter de Deus e ensinando como viver como cristãos. Aqui estão 10 das parábolas mais marcantes e suas lições:

1. Parábola do Semeador (Mateus 13:3-9)

Mu mankumu, nde ályele mandagha malagha kundaa bo ti: «Mukunu mutsyini ápala mu oyinyahala nsia mu nseghe.

Mu matala ma ákanyahala nde nsia, ndaama a nsia yíbwi mu mukogho a nzili. Baŋmini bágyi ya bátooro yo yohono. Yinke yíbwi mu oli mameẽ, ŋaala nsie ka yíli yi alagha o. Yo yímene mu maswa, lo mu nkooro a nsie yiili ka yíli a mubighi o, mwiĩ bu abala ya buulu misumunu ka míli a midza o, mye mídzighi ya míkee. Yinke yíbwi kunsa mingaama, ya mingaama bu mikulu mísi yo mpiŋi. Yinke yíbwi mu nsie yi mbwe ya yíburu bimburu: Yini bimburu nkama (100), yinke bimburu makwumu masemene (60), ya yimõ bimburu makwumu matere (30). Munde wu li a matswi, agyughu!»

A parábola do semeador fala sobre a receptividade das pessoas à Palavra de Deus. Cada tipo de solo representa diferentes maneiras de receber e aplicar o Evangelho em nossas vidas. Somente um coração fértil e comprometido pode dar frutos espirituais abundantes.

2. O Bom Samaritano (Lucas 10:25-37)

Nkumu yi a musi Samari nga-a-mukolo wu mubwe

Muluo-mikyene mutsyini ágyi kundaa Yiisu mu osagha obwihi nde, nde átsughu ndagha ti: «Muluo! Emakye me mfaana osa mu obagha laama lii mibvu ya mibvu?» Yiisu ágwi nde mvuru yi: «Bunu-abo básono mu mikyene mi Nzaami? We bunu-a-bo li mu obaghala mye?» Baghala munde ábvuhulu bu: «Dzyi Mfumu Nzaami a we mu mukolo a we wohono, mu muwumu a we wohono, mu mpini a we yohono ya mu bitsimi bi we byehene. Ya Dzyi nganda-mbwuru ti budzyi we nyuru a weme.» Mu obo, Yiisu ályele nde ti: «We aagwi mvuru yi mbwe. Sa obo, ya we sa bagha laama.»

Lo baghala munde bu ádzyi osuo ti efwulu e nde éli mu nzili, nde áfwulu Yiisu ndiri: «Nande li nganda-mbwuru a me?» Yiisu ábvuhulu bu: «Etsughu etsyini baghala mutsyini ámara Yerusaleme ya ákakumunu ku Dzeriko. Mu nzili, bantwumu bábwirili nde, bátwulu nde mpene, bágwyini a nde mpaana, átaghaba ngaama ya bo bábulusihi nde. Ngaa a nzaami mutsyini áluru mu nzili oyo. Bu amono baghala munde, nde ábululuru o nde mu mukogho a nzili wu muke. Ŋa mbihi oŋo, mu-Lebvite áyato oŋo. Bu amono baghala munde, ndehe si áluru mu mukogho a nzili wu muke. Lo musi Samari mutsyini áluru si mu nzili oyo. Bu amono baghala munde, nyiĩ yíbagha nde. Mu obo, nde ásele ŋa bele a nde, ási nde maala ya bviini mu mambaala ya ákuru mo. Ŋa mbihi oŋo, nde ákuhubu nde ŋa yulu a syevale a nde, ábiri nde ku nzo a banzyi, ya ábughu nde. Bwihi bu buki, nde ágwolo badenali buolo, ágwi kundaa musala a nzo a banzyi, ya ályele nde ti: "Gyighili oyabughu nde, ya ŋa ayamvughuru me, me sa mvurulu we nzi yi aagyehe we mu nde ŋa yulu."»

Yiisu áfirilyele nde ndiri: «Ŋa kara li baara batere babo, nande li nganda-mbwuru a baghala munde wu ogwyini a bantwumu mpaana?» Muluo-mikyene ábvuhulu ti: «Me mbwuru munde wu aamono nde nyiĩ». Mu obo Yiisu ályele ti: «Gye, ya wehe si sa bumõ».

Essa parábola nos ensina sobre o amor ao próximo, independentemente de raça ou religião. O samaritano ajudou um desconhecido, mostrando que a verdadeira fé se revela no amor ao próximo.

3. A Ovelha Perdida (Lucas 15:4-7)

«Nande ŋa kara li be kala ti nde li a bindoomo nkama (100), ya kala ti etsyini edzimini, nde ka abulusihi makwumu-wa ya wa (99) bibike ku syehe mu oyisagha emõ ekye ki eedzimini tee ŋa aayimono nde kye o? Kala ti nde mono kye, nde sa akala a esee, sa atwulu kye ŋa yulu a bisaŋama bi nde. Ya bu ayabvughuru ku nzo, nde sa ata bandughu ba nde mbili ya ba bali bitaa-taa bibye, ya sa alyele kundaa bo ti: "Ligya likala mu esee ya me, mu kuulu me aamono endoomo e me ki ali eedzimini." Me ndyele be ti mu mayulu si bumõ, kala mbwuru yini a mumõ gyiŋi mayele, sa bamono esee ki eluru ki baakamono mu baara makwumu-wa ya wa (99) ba bali bunsumu ba bagwene a nzala a ogyiŋi mayele.»

Deus é como o pastor que busca incessantemente uma ovelha perdida. Essa parábola revela o amor incansável de Deus pelos pecadores, celebrando a alegria no céu quando alguém se arrepende.

4. O Filho Pródigo (Lucas 15:11-32)

Mwana wu áadzinimi moŋono

Yiisu áfirilyele bu: «Baghala mutsyini áli a baana buolo ba babaghala. Mbwee ályele kundaa taara a nde ti: "Taara, gwa me kaba lili busini lili ndaa me". Mu obo taara ákaba bo busini bu nde. Mana bitsughu bu biluru, mwana wu baghala wu a sala átolo byehene bi áli a bye ya ágyene ku nsie yi a la. Oko nde ábyihi busini bu nde mu laama lili bisee. Bu agyehe nzi a nde yohono, nde ásyili myaã-a-myaã. Ewala ki enene égyi mu nsie oyo, ya nde ábaana okpa nzala. Mu obo, nde áyisagha esala kundaa musi nsie oyo mutsyini. Nde ágweghe nde ku ebiri mu okabulukebe bangubulu. Mu nkooro a nzala, nde ádzyi ogyughuru mu bi-odza bi bangubulu, lo ka óli a mbwuru wu aagwa nde bye o. Mu obo, nde ábaana otsimi ya obili bu: "Basala ba taara a me bwohono baakadza bu badzyi, lo me ŋa ndi mu okakpa nzala. Me sa ntemene, sa ngye kundaa taara a me, ya sa ndyele nde bu: Taara, me aansi masumu kundaa Nzaami ya kundaa we. Ka bafaana ofirita me mwana a we o, gwolo me ti mumõ ŋa kara li basala ba we." Nde átemene ya ágyene kundaa taara a nde.»

«Ŋaala nde nkini la, taara a nde, átaala nde, nyiĩ yíbagha nde. Ábara ntyini, áyibwumu nde ya ányuburu nde. Mwana ályele kundaa nde ti: "Taara a me, me aansi masumu kundaa Nzaami ya kundaa we, ka bafaana ofirita me mwana a we o". Lo taara ályele kundaa basala ba nde ti: "Lisa maswa, liyabiri me enkuru ki eluru bubwe ya lilaha nde kye. Lilaha nde mulwu mu mulyeme, ya bikoghoro mu myili. Ligya a pulu li ngoomo lili maala, lidzwa lo. Litswe lidza ya likala kunsa esee. Mu kuulu mwana a me wu áli ákpi, lo aasighili mu lipfu, áli ádzimini, lo aafirimoŋono". Ya bábaana osa kyiri.»

«Mu matala mamo, mwana wu mukwuru áli munsa nseghe. Nde bu ayabvughuru, áyabehene ya nzo, ya nde ágyughu nkele a bikwumu ya makini. Nde áti musala mutsyini mbili ya áfwulu ndiri: "Nki ndagha yili mu okaluru mu nzo?" Musala munde ábvuhulu nde bu: "Mbwee a we aayabvughuru, ya taara a we aatumu badzwa pulu li ngoomo lili maala bu aamono nde ti nde aagyi bunsiili". Nde ákolo nkehe ya ábihi osomo mu nzo. Taara a nde ápala mu obuono nde asomo mu nzo. Lo nde ábvuhulu kundaa taara a nde bu: "Mono, bamvulu balagha me ndi mu okasalala we. Me nkini ámaambihi osa litumu li we o. Lo we nkini ámaagwa me si mwana a ntaba mu osa kyiri ya bandughu ba me o. Lo mu matala ma oyabvughuru mwana a we wu wu aamana busini bu we bwohono mu okabulutaama ya bakaha banga-a-enkwunu, we aatumu badzwa pulu li ngoomo lili maala mu nkooro a nde!" Taara ályele kundaa nde ti: "Mwana a me, we li ya me matala mwohono. Bilogho bi me byehene bili bibi ndaa we. Ali lifaana okala kunsa kyiri ya esee, mu kuulu mbwee a we áli ákpi, ya aasighili mu lipfu, nde áli ádzimini, ya aafirimoŋono."»

A parábola do filho pródigo fala sobre o perdão e o amor incondicional de Deus por Seus filhos, mesmo quando se desviam.

5. A Pérola de Grande Valor (Mateus 13:45-46)

Nkumu yi nsia

«Emfumu ki Mayulu efirifaana ti munta-nkaala wu li mu okabulusagha nsia a bolo yi mbwe. Bu amono lisia limõ lili ntala yi alagha, nde yityeghe bye byehene bi ali a bye, ya yaswumu lisia lilo.»

Jesus ensina que o Reino de Deus é o bem mais precioso e devemos estar dispostos a renunciar tudo para possuí-lo.

6. O Fariseu e o Publicano (Lucas 18:9-14)

Nkumu yi a mu-Faridzyẽ ya muntolo-mpagha

Yiisu áfirita bo nkumu yi mu ogwa maluo kundaa baara ba baakatsimi ti bo bali kunsa bunsumu ya ba baakatsaala babake. «Babaghala buolo bákumu ku nzo a Nzaami yi nene mu osamana. Mumõ áli mu-Faridzyẽ, ya wu muke áli muntolo-mpagha. Mu-Faridzyẽ átemene ya ásamana kunsa mukolo bu: "Nzaami, me mbvurulu we matuono mu kuulu me ka ndi ti baara babake o. Bo bali banga-a-pfyibi, ba bagwene a bunsumu, ba baakabvughu mbughu ya mukala bwunu we mulumu a nganda-mbwuru, ti anga muntolo-mpagha wu. Me aankankuru nswele nsa ywolo mu limiŋi, me aakangwa kaba lili kwumu mu byehene bi aakambagha me." Muntolo-mpagha áli átemene la, ya ka ábagha si bu aasiili mihi ku yulu o. Nde ákakoboro ntulu ya ákalyele ti: "Nzaami mono me nyiĩ, me ndi nga-a-masumu!" Me ndyele be, muntolo-mpagha munde ábvughuru ku nzo a nde ya Nzaami ákirili nde mbwuru wu bunsumu, lo ka mu-Faridzyẽ wu o, mu kuulu munde wu aaseŋene mu endeme, sa basurulu nde linsie, ya munde wu li linsie, sa baseene nde.»

Essa parábola nos lembra que Deus valoriza um coração humilde e arrependido, em contraste com a arrogância espiritual. O publicano, ao reconhecer seus pecados, foi justificado diante de Deus.

7. Os Talentos (Mateus 25:14-30)

Nkumu yi batalanta

«Sa okala ti anga mbwuru wu li mu okagye ku midzye, nde áti basala ba nde mbili ya ágwi bo busini bu nde. Kundaa mumõ nde ágwi batalanta bataana, kundaa wunu nde ágwi buolo, kundaa wu muke nde ágwi mumõ, bwunu a bu oli mpini a mbwuru-mbwuru, ya nde ágyene midzye. Musala wu áabagha batalanta bataana áyisalala mu bo ya ábagha bataana bakimi ŋa yulu. Bwunu obo si, wu bágwi batalanta buolo ábagha batalanta buolo bakimi. Lo munde wu bágwi talanta mumõ, áyitsimi dzunu mu nsie ya ásweghe nzi a mfumu a nde omo.

Matala malagha bu maluru, mfumu a basala áyabvughuru. Ya nde áfwulu bo bunu-a-bo básalala nzi a nde. Munde wu bágwi batalanta bataana áyasele ya ásuo batalanta bataana bakimi ya ályele ndiri: "Mfumu, we áli aagwi me batalanta bataana, mono batalanta bataana bakimi ba aafirimbagha me." Mfumu a nde ályele kundaa nde ndiri: "Bubwe! We li musala wu mubwe ya wu a bunsumu. We aasuo bunsumu mu bi bisala, me sa ngwa we litumu mu bi bibvulu mupfunu. Gya, ya kala mu esee ya mfumu a we." Ŋa mbihi, munde wu bágwi batalanta buolo áyasele ya ályele ti: "Mfumu, we áli aagwi me batalanta buolo, mono batalanta buolo bakimi ba aambagha me." Mfumu a nde ályele kundaa nde ndiri: "Bubwe! We li musala wu mubwe ya wu a bunsumu. We aasuo bunsumu bu we mu bi bisala, me sa ngwa we litumu mu bi bibvulu mupfunu. Gya, ya kala mu esee ya mfumu a we." Ŋa masini, wu bágwi talanta mumõ bu ayasele si, nde ályele ti: "Mfumu, me nsoolo ti we li mbwuru nga-a-mukolo mpini, we aakatolo mburu ŋa ebini kiili ka oli we aakunu o, we aakakwu mburu ŋa ebini kiili ka we aanyahala o. Mu nzalamweẽ, me áayindzyighi talanta a we ku nsini a nsie. Gwolo talanta a we!" Lo mfumu a nde ábvuhulu kundaa nde ti: "We li musala wu mubi ya mubolo! We gyighili osoolo ti me aakantolo mburu ŋa ebini kiili ka oli me aankunu o, ya me aakankwu mburu ŋa ebini kiili ka me aanyahala o. Nkini áli we aatwulu nzi a me ku banke, mu kuulu ŋa aayamvughuru me, me ngwolo yo ya ndaana ŋa yulu. Ligwolo nde talanta wu ali a nde ya ligwa nde kundaa munde wu li a batalanta kwumu. Mu kuulu, kundaa munde wu li a elogho, sa bafirigwa nde bi bibvulu, ya nde sa akala a bye bi bilagha. Lo, kundaa munde wuulu ka ali a elogho o, sa bamaha nde si okala enda-ndaama ki ali a nde. Musala wu gwene a mupfunu wu, litsili nde kunsa mpyibi yi a ku mbala, oko ku ookala bilili ya odza myini."»

Nesta história, Jesus ensina sobre a responsabilidade de usar bem os dons e recursos que Deus nos confiou. A fidelidade nas pequenas coisas abre portas para bênçãos maiores.

8. O Rico e Lázaro (Lucas 16:19-31)

Esini ya Ladzare

«Áli oli a baghala mutsyini wu esini. Nde ákalaha biko bi bibwe ya bibi ntala. Nswe etsughu nde ákasa malagha. Óli si ya muwele mutsyini wuulu áli ágyoŋomo ŋa muŋma a ekagha e nzo a esini, nkwumu a nde áli Ladzare, ya nyuru a nde áli yílwulu mu biboõ. Ya nde ákadzyi otolo yini a mpfi-mpfihini a bi-odza yi áakabwa ku nsie a tabele li esini ekye. Ya bambwa si bákayalyere biboõ bi nde.

Muwele ákpi ya bangye-yulu bábiri nde kundaa Abarahame. Esini si ékpi ya bádzyighi kye. Ya ku nsie a ba bákpi, nde ákamono kimini li lilagha. Bu asiili mihi, átaala Abarahame ku la, ya Ladzare ŋa nkara a nde. Nde ákehe engubu ndiri: "Abarahame, taara me, mono me nyiĩ, ya gweghe Ladzare atsubu mbunu a mulyele a nde mu madza ya abwoho me nzalisogho, mu kuulu me ndi mu okamono kimini lilagha munsa mbaa yi."

Abarahame ábvuhulu nde ti: "Mwana a me, libili mweẽ ti we áali a busini bulagha mu bumweẽ bu we, ya Ladzare áli kunsa kimini. Mu matala ma, bali mu obuono nde kunu, lo we li mu omono kimini. Gyahaba ti, mu matala ma oli ya mbie yi nene ŋa kara li bihi-a-be. Mpaala baara ba badzyi omara kunu mu ogya kundaa be ka baleene o, ya ba bali kundaa be ka baleene si osaghaba yo mu ogya kunu o."

Esini élyele ndiri: "Taara, me mbuono we, gweghe Ladzare agye ku nzo a taara a me, mu kuulu me ndi a bambwee bataana. Nde agye ayilyele bo mpaala bo si banyaã ogya ku ebini kii kimini ki."

Abarahame ábvuhulu nde bu: "Bo bali a Moyidze ya mibighili. Bafaana ogyughu bo!"

Ya esini ébvuhulu nde ndiri: "Pele, taara Abarahame. Kala ti mbwuru wu ákpi gyene kundaa bo, bo sa bagyiŋi mayele."

Lo Abarahame ábvuhulu kundaa nde bu: "Kala ti bo ka bagyughu Moyidze ya mibighili o, si okala ti mbwuru wu ákpi sighili mu lipfu, bo akala ka bagyughu nde si o."»

A parábola alerta sobre as consequências de negligenciar os necessitados e viver para si mesmo. Também destaca a realidade do julgamento e da vida após a morte.

9. O Joio e o Trigo (Mateus 13:24-30)

Nkumu yi a esagha ki ebi

Yiisu áfirita bo nkumu nkimi. Nde ti: «Emfumu ki Mayulu efaana ya mbwuru wu aakunu nsia yimbwe mu nseghe a nde. Mu matala maala baara baagyoŋomo ensama, mutaara a nde gyi, kunu nsia a esagha ki ebi ŋa kara li bele ya gyene. Bele limene ya liburu binsia, esagha ki ebi si epala. Basala ba mfumu nga-a-nzo bagyi ya balyele kundaa nde ndiri: "Mfumu, bunu, we ka oli nsia yimbwe aakanu mu nseghe a we o? Bu esagha ki ebi ki kunu-ako eefi?" Nde bvuhulu kundaa bo ti: "Me mutaara aasi obo." Basala balyele kundaa nde ti: "Bunu, we dzyi ti bihi liyitumunu esagha ekye?" Nde lyele kundaa bo ti: "Pele! Mara bu litolo esagha ki ebi, be litumunu si bele nzili ya kye. Linyaã bye binsa byele bikulu tee ku baatolo bimburu. Ya mu matala ma baatolo, me sa ndyele kundaa ba baatolo ti: Limatswama otolo bisagha bi bibi, likuru bye mu biko ya litsughu bye mbaa. Ŋa nseele be likwu bele kunsa etaghala e me."»

Essa história simboliza o bem e o mal coexistindo no mundo até o julgamento final, quando Deus fará a separação entre os justos e os ímpios.

10. As Dez Virgens (Mateus 25:1-13)

Nkumu yi batughu kwumu

«Emfumu ki mayulu efaana a batughu baba nkyini kwumu, baala bu bagwolo miindi mi bo, bápala mu oyibwana mulumu. Bataana mu bo báli biwulu, ya bataana babake báli ya mayele. Batughu baba biwulu, bu bagwolo miindi, ka bágwolo maala o. Lo batughu baba mayele bágwolo miindi mi bo ya maala mu mana a mambwara. Mulumu bu ágwene obaagya, bo bwohono bátuo ensama ya bágyoŋomo tolo. Mu kara-a-kara li mpyibi, engubu ébwi: "Mulumu ndeghe! Lipala liyibwana a nde." Mu obo batughu bwohono básighili ya bábwi ogyighili miindi mi bo. Batughu baba biwulu bályele kundaa batughu baba mayele ti: "Ligwa bihi mana ndaama a maala ma be, mu kuulu miindi mi bihi mili mu okagye ku odzimi." Lo babo baba mayele bábvuhulu kundaa bo ti: "Pele! Mo ka makughu mu bihi ya mu be o. Ligye kundaa minta-nkaala ya liswumu maala mama ndaa beme." Mu matala ma bágyene bo ku oyiswumu maala, mulumu áyato, ya batughu ba báli yeelee básomo munsa nzo a kyiri kii mabala, ya bákuru muŋma a nzo. Ŋa mbihi oŋo, batughu bataana babake bágyi, ya bákalyele ti: "Mfumu, mfumu, dzubulu bihi nzo!" Lo nde ábvuhulu ti: "Mu engaŋma me ndyele kundaa be ti, me ka nsoolo be o."»

«Me mu obo, likahala mihi, mu kuulu be ka lisoolo o, ngu okala etsughu, ngu okala matala.»

Jesus enfatiza a necessidade de estarmos sempre preparados espiritualmente para Sua segunda vinda, pois ninguém sabe o momento exato.

As parábolas de Jesus continuam sendo fontes ricas de sabedoria e direção para a vida cristã. Ao aplicarmos esses ensinamentos, nos aproximamos mais de Deus e de Sua vontade.

Se este artigo te ajudou, faça sua parte e compartilhe a Palavra de Deus com aqueles que você ama.

Seja o primeiro