As 10 parábolas mais importantes de Jesus
Jesus ensinou lições profundas por meio de parábolas, histórias curtas e simbólicas que comunicam verdades espirituais. Cada parábola tem um significado especial e atemporal, revelando o caráter de Deus e ensinando como viver como cristãos. Aqui estão 10 das parábolas mais marcantes e suas lições:
1. Parábola do Semeador (Mateus 13:3-9)
Nghanɛ o gbɔdzɛ kwuba yi ama mi itaodzɛ gbɛɛ: <<Inggisɛ okwɔ tasɛ oka fwe etɔ mgban. Dafi o le fwe etɔ nɛ, angbeka yangwuta mi ofɛ, man ingwunɔ ba wa kyi salu gye. Angbeka yangwuta mi imbe akwutsɛ, mi imbe ngwi ekyɛ le kwuba ba. I lumbye vla, ikyekyɛ ekyɛ she mi ele ba. Kpaa ngwi onɔ wa tsɛ nɛ, ungwogye ntona ndzili, ikyekyɛ a taakpa ba. Etɔ angbeka yangwuta mi ato, ato she yi ama nu ma gbufyo. Etɔ angbeka kpɔɔ di yangwuta mi ekyɛ osuse wa owawa ngha ongwu a teyi kya ma akpe ideli, ngwuseta naadi osudiwyo. Inggisɛ ndzɛ yi adɔ yɔ, no fwo.>>
A parábola do semeador fala sobre a receptividade das pessoas à Palavra de Deus. Cada tipo de solo representa diferentes maneiras de receber e aplicar o Evangelho em nossas vidas. Somente um coração fértil e comprometido pode dar frutos espirituais abundantes.
2. O Bom Samaritano (Lucas 10:25-37)
Utsa mgbi inggisɛ iSamaria osuse ngwu ya inggisɛ oka abɔ
Onɔɔlɔlɔ ma inggisɛ oye ola mgbi iMose saan kyatunto ombadi iYesu, o gbɛɛ, <<Otsetse, li alungwɔ ngwi ani ka kyɔ se ngwi ani ka tu oshishe igyegwu?>>
IYesu nyan gbɛɛ <<Ola mgbi iMose gbɔsinɛ? Abu li gbɔn sinɛ?>>
O si nu uka gbɛɛ, <<Afɛ lɔ gbɛɛ: <Otsɛ Imgbasho no kpa abu itukwu yi itukwu mgbi abu duu yi oshishe mgbi abu duu yi mfye mgbi abu duu yi oyeeye mgbi abu duu>; di, <Inggisɛ nwatse dɔ abu kpa abu itukwu dafi ewabu mani.> >>
IYesu nyan gbɛɛ, <<O gbɔ ayin; lu ka kyɔ ngha ta o ka dzɛ oshishe.>>
Kpaa dafi o mina otso oye-ye mgban nɛ, o byi iYesu gbɛɛ <<Li emɛ li inggisɛ owatse dɔ ani?>>
IYesu si nyan gbɛɛ: <<Inggisɛ iJuda oka kyɛ mi iJerosalin le kɛ iJeriko, o ka kaka abɔ emumyi ama ofofɛ. A gbon ibe di kyon angwuto mi ewo kye dulu dzanta lakɛ ofɛ le fyikwu. I wa yɛɛ gbɛɛ inggisɛ ofifɛ mgbi Imgbasho oka wa le nyɛ ofɛ na kpɔɔ, o di inggisɛ na ta, o nyɛ enggengga lu. Inggisɛ iLevi nli kyidɔ mi ozu okwakye mgbi emi iJuda kpaa kyɔ ngha, ngwi o di inggisɛ na nɛ, ongwu kpaa nyɛ enggengga lu. Nghaduu inggisɛ iSamaria oka nli ingyoga le kɛ agaba, o wa to imbe ngwi inggisɛ na ladzɛ, ngwi o din nɛ, elela kyɔn won kpakpa. O kɛ kwɛkwɛ yan, o san ifwa mi ewo kye otse yawon ele. O kyon dɔkɛ itaklimyi mgban kyon lu ozu ingyoga ka gbeka byun saan. Tegblifan nɛ, o dulu udza nmɛ okpa idɔ egbe efa sini kye nu inggisɛ odi mi imbe ingyoga nani, o nyan gbɛɛ: <Bwen saan, ni ani yɛ, ungwɔ ngwi abu mbe mi ikyon duu ni ngha ngha kpaa, n ka yilen kpaa abu.> >>
IYesu byita gbɛɛ, <<Mi idzidzɛ inggisɛ eta ntona li emɛ li inggisɛ owatse dɔ inggisɛ ongwu nkaka abɔ emumyi na?>>
Inggisɛ oye ola na nun uka gbɛɛ, <<Li inggisɛ ongwu ndin elela nani.>>
IYesu nyan gbɛɛ, <<Lu ka kyɔ ngha.>>
Essa parábola nos ensina sobre o amor ao próximo, independentemente de raça ou religião. O samaritano ajudou um desconhecido, mostrando que a verdadeira fé se revela no amor ao próximo.
3. A Ovelha Perdida (Lucas 15:4-7)
<<Ni inggisɛ oka mbi ema dzɛ yi mmala nghi ideli onyi ma onyi byulu mi efu, li ekyɛ ngwi o ka kyɔ? O ka dzata ngwusenɛ dɔn iwyo diwyegyanɛ ntona mi imbe ododa lu ka pita onyi nbyulu na nghataa se non tuun baa? Onɔ ngwi o ka tuun ma, o ka tsatsa kye dɔkɛ olubɔ le lu udɛ. Non wa to udɛ, o ka kwu emi okan bɛyi ama nwotsuudɛ dɔn ela gbɛɛ, <Tsatsa yi ani na; ikyekyɛ ani ka tu mmala nbyulu ma wa.> N nya ema gbɛɛ mi itɔ ofɛ nɛ kpɔɔ atsa ka dzɛ esho kwuba mi ikye inggisɛ alobube onyi nkyata luba mbi Imgbasho ngha inggisɛ ama osaan ngwusenɛ dɔn iwyo diwyegyanɛ ngwu mina okyata ba ntonani.
Deus é como o pastor que busca incessantemente uma ovelha perdida. Essa parábola revela o amor incansável de Deus pelos pecadores, celebrando a alegria no céu quando alguém se arrepende.
4. O Filho Pródigo (Lucas 15:11-32)
Utsa mgbi ongwɛ nbyulu
IYesu di kiyayi gbɛɛ: <<Inggisɛ oka nose dzɛ yi engwengyulɔ nghi efa. Ongwu ongbungbɛ nya otsɔn gbɛɛ, <Otsani, kye okwudɛ ndzɛ mi ikye mgbi ani ma nu ani.> Nɛ otsɔn si kye ghalu okwudɛ nu engwaan efa ntonani.
<<Egbe nyɛ gwee ta, ongwan ongwu ongbungbɛ si kye gbelu alungwɔ mgban. O kyato lu ɛsɛ mbombo mi imbe na ma, o kye mbelu awuya mgban duu mi oshishe ayayi. Onɔ ngwi o kye mbelu alungwɔ duu nɛ, okɔtɔndzi enbwa kaka ɛsɛ na duu, man o yɛɛ abubɔ yi unkonyi ogyeegye ba. Nɛ o kɛ oka kyɔ inggisɛ oka idɔ mi ɛsɛ nani, inggisɛ na kyon dɛsɔ lu okwɔ mgban oka kye inɛ byun obyia. O mina gbɛɛ ongwu ki gye ungwogye ngwi obyia ntona le gye mani, kpaa inggisɛ nun unkonyi non gye ba.
<<Mi onɔ ngwi o wa yile itukwu bɛsɛ nɛ, o gbɔ yi ewon gbɛɛ, <Mi udɛ, ama okyɔ otsani idɔ kpaa a dzɛ yi ungwogye ogyeegye gyɔloma, ma mmɛnɛ ani le kwulu enbwa! N ka yɛ lu udɛ mbi otsani ka nyan gbɛɛ: Otsɛn, ani kyɔ Imgbasho obube yi abu. Nghanɛ ani mɛ gyɔ ngwi a ka kwu ani gbɛɛ ongwabu wuba; nu ani yɛɛ dafi emi idɔ mgbi abu mani.> Man o kyato yɛ lu mbi otsɔn.
<<Nghaduu ngwi o ka kyɛ mbombo mani, otsɔn din ta elela kyɔn won; o tsinya ka tsɛkwulu ongwan, si kwokyi ondu yan.
<<Ongwan si nyan gbɛɛ, <Otsɛn, ani kyɔ Imgbasho obube yi abu, nghanɛ ani mɛ ngwi a ka kwu ani di ongwabu wuba.>
<<Kpaa otsɔn kwu ongbidɔ mgban ela gbɛɛ, <Vla! Ka kye angwuto ntishi ngha mi ozu kye wa won. Kye ongwashi won ongwufabɔ yi okpafɔ won afɔ. Lu ka kye andɛfɛ mnda ongyulɔ wa ngwɔlu ni eyi gye di tsatsa. Ikyena ongwani nɛ kwulu kpaa onɛnɛ o dzɛ oshishe; o byulu kpaa onɛnɛ a din.> Ta a wita oga.
<<Mi onɔ na, ongwan ongwu ongyukwo nose dzɛ okwɔ. Ngwi o yɛ wa to ondu udɛ nɛ, o fwo ungwɔ ogboogbo yi ifwe. Nghanɛ o si kwu ongbidɔ oka ela byun gbɛɛ, <Li alungwɔ le kiyayi?> O nun uka gbɛɛ, <Ongwunabu yidɔ luba udɛ, otsabu kye ngwɔlu andɛfɛ mnda ikyekyɛ o yɛ ise.>
<<Ongwunɔn ongwu ongyukwo si kyitingga kpakpa gbɛɛ ongwu ka kaka udɛ wuba. Otsɔn tasɛ wa tɛkyɛ nun gbɛɛ non kaka. Kpaa o nu otsɔn uka gbɛɛ, <Di! Onova ntonɛ duu ani kyɔ abu idɔ dafi ofyɛɛ mani, ma akponyi kpaa ani ngha abu adɔ ye ba. Nghaduu abu nu ani ongwɛ mndɔ kpaa gbɛɛ nin kyɔ oga yi emi okɛɛn ba! Kpaa onɔ ngwi ongwabu nɛ kye mbelu ungwɔ mgbi abu duu yi owagbai engyaa yɛ luba udɛ nɛ, abu ngwɔn andɛfɛ mnda!>
<<Otsɔn si nun uka gbɛɛ, <Ongwani, abu dzɛ yi ani alonɔ duu, ma alungwɔ ngwi ani dzɛyan duu li mgbi abu. Nghaduu dzɛ mbisɔ ngwi eyi ka gye oga di tsatsa, ikyekyɛ ongwunabu kwulu, kpaa onɛnɛ o dzɛ oshishe; o byulu kpaa onɛnɛ a din.> >>
A parábola do filho pródigo fala sobre o perdão e o amor incondicional de Deus por Seus filhos, mesmo quando se desviam.
5. A Pérola de Grande Valor (Mateus 13:45-46)
<<Esutɔ ongwi esho di dzɛ dafi inggisɛ okyummya le pita itagwude ama osuse mani. Ngwi o ka di ongwi ndzɛ yi oyabɔ kpakpa nɛta, o lu ka salu ungwɔ mgban duu gbe gya yile udza ma ka gyalu itagwude nani.
Jesus ensina que o Reino de Deus é o bem mais precioso e devemos estar dispostos a renunciar tudo para possuí-lo.
6. O Fariseu e o Publicano (Lucas 18:9-14)
Utsa mgbi inggisɛ iFarasi yi inggisɛ ogbɛ udza ifyɛɛ
IYesu diyɛ gbɔ utsa nɛ nya ama ndzɛ yi abɔ otsigɛgɛ gbɛɛ ama le saan yuoma, di kye angbeka wuuta ba ma gbɛɛ <<Inggisɛ efa kɛ ozu okwukwo osunu Imgbasho mi iJerosalin oka bibɔ. Onyi li inggisɛ iFarasi, oka li inggisɛ ogbɛ udza ifyɛɛ. Inggisɛ iFarasi na kwuzunto le bibɔ mi ikye ewon gbɛɛ: <Imgbasho, ani ta abu angba ikyegbɛɛ ani dzɛ dafi inggisɛ angbeka ba; dafi ama ofofɛ yi emi ali ibwubwe yi emi amah hona dafi inggisɛ ogbɛ udza ifyɛɛ nɛ ba. Ani li tukwondu akpe efa mi ikyidu onyi, ani di li nu Imgbasho onyi mi ikye iwyo mi alungwɔ ngwi ani tu duu.>
<<Kpaa inggisɛ ogbɛ udza ifyɛɛ na dzɛkɛ fyata, o yagba kyile inɛ esho kpaa ba, o kye abɔ mgban bɛkɛ igɛgɛ si gbɛɛ, <Imgbasho, di ani elela, ani li inggisɛ alobube.>
<<N nya ema gbɛɛ inggisɛ nɛ lu udɛ mgban yi emyɛmyɛ mi inɛ Imgbasho ngha inggisɛ oka nani. Bana ali inggisɛ ta nkyile ewon esho a ka yilen esɛ, ongwu ndi yile ewon esɛ a ka kyilen esho.>>
Essa parábola nos lembra que Deus valoriza um coração humilde e arrependido, em contraste com a arrogância espiritual. O publicano, ao reconhecer seus pecados, foi justificado diante de Deus.
7. Os Talentos (Mateus 25:14-30)
Utsa mgbi iwai awuya
<<Dika dzɛ dafi inggisɛ nle kɛ agaba, kwu engbidɔ mgban ela gbe okye mgban wo ma abɔ. O nu onyi ma igbe efa yi isule iwyo, oka igbe onyi, oka ma o nun isule iwyo, ali inggisɛ duu dafi mmyɛ mgban mɛ mani. Ta o si lu agaba mgban. Inggisɛ ngbɛ igbe efa yi isule iwyo ma lu akponyi ka kye mgban fashabɔ diyɛ tu igbe efa yi isule iwyo mbwokɛ ele. Li ngha yɛyɛ ngwi ongwu ndzɛ yi igbe onyi na kpaa diyɛ tu onyi mbwokɛ ele aali. Nghaduu ongwu ngbɛ isule iwyo na, ngwi o lu ma jo ka tishɛ mi esɛ kye udza mgbi ongyukwo mgban da mi ele. Onɔ wa kɛ gblɔgɔdɔ nɛ ongyukwo mgbi engbidɔ ntona yɛ wa kyɔ okwakye yi ama mi odzɛ mmya mani. Inggisɛ ngbɛ igbe efa yi isule iwyo na di kye igbe efa yi isule iwyo mbwokɛ ele wa gbɛɛ, <Ongyukwo, abu nu ani oyɛyɛ yi igbe efa yi isule iwyo. Dii, n tu igbe efa yi isule iwyo mbwo ikyen aana.> <<Ongyukwo mgban gbɔ nyan gbɛɛ, <N nuu abɔ, ongbidɔ osuse oyɛyɛ! Ngwi abu tso oyɛyɛ mi ungwɔ ogwee nɛ, n ka nu abu gbinɛbyi ani ungwɔ kwuba. Ba wa tsatsa yi ongyukwo mgbi abu!> <<Inggisɛ ngwu o nun igbe onyi na kpaa ba. O gbɛɛ, <Ongyukwo, Abu nu ani oyɛyɛ yi igbe onyi; dii, n tu onyi mbwokɛ ele aana.> <<Ongyukwo mgban nyan gbɛɛ, <N nuu abɔ, ongbidɔ osuse oyɛyɛ! Ngwi abu tso oyɛyɛ mi ungwɔ ogwee nɛ; n ka nu abu gbinɛbyi ani ungwɔ kwuba. Ba wa tsatsa yi ongyukwo mgbi abu!> <<Ta inggisɛ ongwu ngbɛ isule iwyo na ba. O gbɛɛ, <Ongyukwo, ani teyi ye dafi abu li inggisɛ ofyumfye ali mani, abu li shɛ mi imbe ngwi abu kya ba di li gbe ngwikwo mi imbe ngwi abu fwe etɔ ba mani. Nghanɛ ani mio tasɛ lu ka kye awuya mgbi abu da mi esɛ. Dii, ungwɔɔ dzani.> <<Ongyukwo mgban nun uka gbɛɛ, <Abu ongbidɔ ntimbali di wo ewewa nɛ! Ngwi abu plɛ ye gbɛɛ ani li shɛ mi imbe ngwi ani kya ba, di li gbe ngwikwo mi imbe ngwi ani fwe etɔ ba nɛ, i tishi se waali, abu ki kye ani udza da mi ozu awuya, ikyegbɛɛ nin wa yɛ yɔ, n ki dulu udza mgbɛn yi eni owaawa. << <Gbɛlu isule iwyo na mbon na di yilen nu ongwu ndzɛ yi igbe efa yi isule iwyo nani. Lubana ali inggisɛ nsulun yɔ a ka mbwon ele, o dika sulun dzii. Ali inggisɛ nsulun bayɔ, ungwɔ ngwi o sulun ma kpaa a ka kyi gbɛlun ele. Di kye ayayi ongbidɔ na ngwuta lu esɛ, mi iifu, imbe ngwi ikwu otseetse yi aba ogyeegye ka dzɛ mani.>
Nesta história, Jesus ensina sobre a responsabilidade de usar bem os dons e recursos que Deus nos confiou. A fidelidade nas pequenas coisas abre portas para bênçãos maiores.
8. O Rico e Lázaro (Lucas 16:19-31)
Utsa mgbi inggisɛ udza bɛyi iLadzaru
<<Inggisɛ udza oka nose dzɛ nli wo angwuto omuma shinishini di tishi ndlɛndlɛ, o di dzɛ mi oshishe omyɛɛ-myɛɛ alegbe-alegbe. Mi onufoka mgban a li kye inggisɛ obibɔ ba wa lakɛ, o saasu ewo a li kwun di iLadzaru, o li mina ogye ambulu ungwogye ama nli ngwuta mi adinyatsɛ ogye ungwogye mgbi inggisɛ udza nani. Obwe li ba wa kpanan ifwa.
<<Ta inggisɛ obibɔ na wa kwulu, engyesɔ emi esho kyon lu mi iyayi Abrahan. Inggisɛ udza na kpaa wa kwulu, a kyon ndzi. O lu udola (ihade) ka dzɛ mi isɔ kpakpa, o kyile inɛ esho si di Abrahan mbombo, iLadzaru sɔdzɛ yan. O kwun ela kɛ gbɛɛ, <Abrahan Otsɛn, di ani elela dɔ iLadzaru esɔ no kye ongwufabɔ bakɛ eni wa yulu ani idɛ, bana n dzɛ mi isɔ okwulewo mi ola nɛni!>
<<Nghaduu Abrahan nyan gbɛɛ, <Ongwani, wɛ mi onɔ ngwi abu dzɛ oshishe, abu tu ungwɔ ama osuse-osuse, nghaduu iLadzaru tu ungwɔ ama obube, nghaduu onɛnɛ o sɔ kpan, kpaa abu yɔ dzɛ mi isɔ kpaakpaa. Ongyɛɛngyɛ mgbi ungwɔnɛ duu, ikplishɛ ladzɛ mi idzidzɛ mgbi eyi, ongwi inggisɛ oka ka fa kɛ mbi oka gbɛ ba.>
<<Ta inggisɛ udza na nu uka gbɛɛ, <N tɛkyɛ nu abu, Abrahan otsɛn, dɔ iLadzaru esɔ kɛ udɛ otsani, bana ani dzɛ yi engwunani mgbi ifu engyulɔ nghi eda toma. No kɛ ka kwo ma adɔ ikye onu ma ka ba imbe isɔ owulewo nɛ ba.>
<<Abrahan nu uka gbɛɛ, <Emi engwunabu dzɛ yi ola mgbi iMose bɛyi afɛ mgbi ama ogbɛɛsɛ okwo ma adɔ, nu ma fwo ma.>
<<Inggisɛ udza na gbɛɛ, <Ei, otsani Abrahan, nana ta ka mɛ ba. Kpaa ni inggisɛ oka kyato mbi emi ikwukwɔ yɛ kɛ mboma ta a ka kyatitukwu mi ali ibwubwe mgbi ama.>
<<Abrahan gbɔ yan gbɛɛ, <Kini a fwo ola mgbi iMose bɛyi afɛ mgbi ama ogbɛɛsɛ bayɔ, ni inggisɛ oka kyɛɛ mbi emi ikwukwɔ kpaa a ka nu itukwu mi ele ba.> >>
A parábola alerta sobre as consequências de negligenciar os necessitados e viver para si mesmo. Também destaca a realidade do julgamento e da vida após a morte.
9. O Joio e o Trigo (Mateus 13:24-30)
Utsa mgbi etɔ obube
IYesu nya ma utsa oka gbɛɛ, <<Esutɔ ongwi esho dzɛ dafi inggisɛ nkye etɔ osuse ka kya mi okwɔ mgban. Kpaa mi onɔ ngwi ali inggisɛ duu nuna mata, ongyikyili mgban ba wa kya etɔ obube mi ifu ekwu, si yɛ lu. Mi onɔ ngwi ekwu na she dile fwɛ nɛta, etɔ obube ntona kpaa fwɛ.
<<Engbidɔ mgbi otsungwɔ okwɔ na ba mbon wa gbɛɛ, <Ongyukwo, li etɔ osuse ngwi abu kya mi okwɔ mgbi abu baa? Li mi ole ngwi etɔ obube ntona kyɛ se ba?>
<<O nu uka gbɛɛ, <Li ongyikyili kyungwɔnɛni.>
<<Engbidɔ ntona si byun gbɛɛ, <I mina abu ni eyi ka kyi kwɔlu maa?>
<<O gbɛɛ, <Ei, ikyekyɛ ni ema le kwɔ etɔ obube ntona, ema ka kwɔlu ekwu tablikyi yi ama. Dzata ma duu nu ma she yi ewoma nghataa ba mi onɔ oshɛ-shɛ. Mi onɔ na se ani ka nya ama oshɛ etɔ gbɛɛ, <Teyi kyi gbelu etɔ obube ntona kyi bwalu mi indinde gbe toola; di kyi gbelu ekwu ntona kwakye gbe wa wo ani kɛ oba.> >>
Essa história simboliza o bem e o mal coexistindo no mundo até o julgamento final, quando Deus fará a separação entre os justos e os ímpios.
10. As Dez Virgens (Mateus 25:1-13)
Utsa ibidrua iwyo
Mi onɔ na esutɔ ongwi esho ka dzɛ dafi ibidrua engwengyaa iwyo ama nkye ipitila mgbi ama kɛ oka kpatsɛ obongyaa ofufɛ mani. Eda mboma li imbuu eda diyɛ kwiinɛ. Imbuu ntona gbe ipitila mgbi ama byi kpaa engyie yɔ a byi ba. Kpaa ama okwiinɛ ntona gbe ipitila bɛyi engyie mi ikpɔkpɔ byi. Obongyaa ofufɛ mbe onɔ obaaba kwuba, man a ndɛ sile mwuna. <<Mi idzidzɛ otu nɛta a wita ogbaakwɔ gbɛɛ, obongyaa ofufɛ kaka wa! Tɔ wa kpatsan na!> Nɛman ibidrua ntona duu kyato una kyile ipitila mgbi ama esho. Emi ikwangha ntona nya ama oyodzɛ gbɛɛ, <Mwa engyie mgbi ema gwee nu eyi na; di ipitila mgbi eyi le myunu.>
A gbɛɛ, << <Ei, kaba ka mɛ eyi yi ema ba. Tatase kɛ mbi ama okye engyie gya ka gya mgbi ema na.>
<<Kpaa dafi a kale kɛɛkɛ ofɛ oka gya engyie nɛta, obongyaa ofufɛ si kaka. Ibidrua ama nwewo ntona si kaka ifun mi imbe oga eba okwokyiikwokyi ma yan. Man a si yile ofɛ tukwu. <<Onɔ gwee ta angbeka ntona kpaa yidɔ. A gbɛɛ, <Ongyukwo! Ongyukwo!> Kwulu eyi ofɛ!> <<Nghaduu o nu uka gbɛɛ, <N nya ema otsitsi, ani ye ema ba.> <<Nghanɛ ngyo le fɛ na, ikyena ema ye egbe hona onɔ ba.
Jesus enfatiza a necessidade de estarmos sempre preparados espiritualmente para Sua segunda vinda, pois ninguém sabe o momento exato.
As parábolas de Jesus continuam sendo fontes ricas de sabedoria e direção para a vida cristã. Ao aplicarmos esses ensinamentos, nos aproximamos mais de Deus e de Sua vontade.
Se este artigo te ajudou, faça sua parte e compartilhe a Palavra de Deus com aqueles que você ama.