Pular para o conteúdo
Publicidade

Perdão e misericórdia

Por Bíblia Online

O perdão é o coração do evangelho. Deus nos perdoou em Cristo e nos chama a perdoar uns aos outros, assim como fomos perdoados — sem limites e sem condições.

O perdão de Deus

Deus é rico em misericórdia. Ele apaga nossas transgressões e não se lembra mais dos nossos pecados. Quem confessa, alcança perdão.

Kapau te tau vete ʻetau ngaahi angahala, ʻoku moʻoni mo angatonu ia ke fakamolemolea ʻetau ngaahi angahala, mo fakamaʻa ʻakitautolu mei he taʻemāʻoniʻoni kotoa .

Kapau te tau vete ʻetau ngaahi angahala, ʻoku moʻoni mo angatonu ia ke fakamolemolea ʻetau ngaahi angahala, mo fakamaʻa ʻakitautolu mei he taʻemāʻoniʻoni kotoa .

Ko au, ʻio ko au ia, ʻaia ʻoku tāmateʻi hoʻo ngaahi hia koeʻuhi ko au,

pea ʻe ʻikai te u manatu hoʻo ngaahi angahala.

Ko au, ʻio ko au ia, ʻaia ʻoku tāmateʻi hoʻo ngaahi hia koeʻuhi ko au,

pea ʻe ʻikai te u manatu hoʻo ngaahi angahala.

ʻOku hangē ko hono mamaʻo ʻoe potu hahake mei he potu lulunga,

ʻoku pehē hono mamaʻo ʻo ʻene ʻave ʻetau ngaahi angahala ʻiate kitautolu.

He ko koe, ʻE ʻEiki ʻoku ke angalelei, pea faʻa fakamolemole;

pea mohu ʻaloʻofa kiate kinautolu kotoa ʻoku ui kiate koe.

He ko koe, ʻE ʻEiki ʻoku ke angalelei, pea faʻa fakamolemole;

pea mohu ʻaloʻofa kiate kinautolu kotoa ʻoku ui kiate koe.

He ko koe, ʻE ʻEiki ʻoku ke angalelei, pea faʻa fakamolemole;

pea mohu ʻaloʻofa kiate kinautolu kotoa ʻoku ui kiate koe.

He te u ʻaloʻofa ki heʻenau taʻemāʻoniʻoni, pea ko ʻenau ngaahi angahala mo ʻenau hia, ʻe ʻikai te u kei manatuʻi."

Perdoar como fomos perdoados

Jesus ensinou que devemos perdoar setenta vezes sete. Se não perdoarmos aos outros, o Pai celestial também não nos perdoará.

Pea naʻe toki haʻu ai ʻa Pita kiate ia, ʻo ne pehē, "ʻEiki, ʻe liunga fiha ʻae angahala ʻa hoku tokoua kiate au mo ʻeku fakamolemole ia? Ke liunga fitu?" Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, "ʻOku ʻikai te u pehē kiate koe, Ke liunga fitu kae liunga fitungofulu lau ʻe fitu.

Pea naʻe toki haʻu ai ʻa Pita kiate ia, ʻo ne pehē, "ʻEiki, ʻe liunga fiha ʻae angahala ʻa hoku tokoua kiate au mo ʻeku fakamolemole ia? Ke liunga fitu?" Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, "ʻOku ʻikai te u pehē kiate koe, Ke liunga fitu kae liunga fitungofulu lau ʻe fitu.

Pea naʻe toki haʻu ai ʻa Pita kiate ia, ʻo ne pehē, "ʻEiki, ʻe liunga fiha ʻae angahala ʻa hoku tokoua kiate au mo ʻeku fakamolemole ia? Ke liunga fitu?" Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, "ʻOku ʻikai te u pehē kiate koe, Ke liunga fitu kae liunga fitungofulu lau ʻe fitu.

"ʻE fai pehē foki ʻe heʻeku Tamai ʻi he langi kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou taki taha fakamolemolea mei hono loto ʻae ngaahi angahala ʻo hono kāinga."

"He kapau te mou fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai, ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langi. Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai hoʻomou angahala.

"He kapau te mou fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai, ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langi. Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai hoʻomou angahala.

"He kapau te mou fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai, ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langi.

Pea fakamolemole ʻemau angahala, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻakinautolu kuo fai angahala kiate kimautolu.

"ʻOku monūʻia ʻae manavaʻofa:

he te nau maʻu ʻae ʻofa.

A prática do perdão

Perdoar é um ato de obediência e liberdade. A Escritura nos exorta a suportar uns aos outros e perdoar de coração, se alguém tiver algo contra outro.

ʻO fetoutou fekātakiʻaki pe, mo fefakamolemoleʻaki pe, ʻo kapau ʻoku ai ha taha ʻoku koviʻia ia ki ha taha: ʻo hangē ko e fakamolemole ʻe Kalaisi ʻakimoutolu, ke pehē pe ʻakimoutolu.

ʻO fetoutou fekātakiʻaki pe, mo fefakamolemoleʻaki pe, ʻo kapau ʻoku ai ha taha ʻoku koviʻia ia ki ha taha: ʻo hangē ko e fakamolemole ʻe Kalaisi ʻakimoutolu, ke pehē pe ʻakimoutolu.

ʻO fetoutou fekātakiʻaki pe, mo fefakamolemoleʻaki pe, ʻo kapau ʻoku ai ha taha ʻoku koviʻia ia ki ha taha: ʻo hangē ko e fakamolemole ʻe Kalaisi ʻakimoutolu, ke pehē pe ʻakimoutolu.

Kae feangaleleiʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ʻo manavaʻofa, ʻo fefakamolemoleʻaki ʻakimoutolu, ʻo hangē ko e fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko Kalaisi.

Kae feangaleleiʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ʻo manavaʻofa, ʻo fefakamolemoleʻaki ʻakimoutolu, ʻo hangē ko e fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko Kalaisi.

Kae feangaleleiʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ʻo manavaʻofa, ʻo fefakamolemoleʻaki ʻakimoutolu, ʻo hangē ko e fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko Kalaisi.

ʻAia ʻoku tau maʻu ai ʻae huhuʻi hono taʻataʻa, ko e fakamolemole ʻoe ngaahi angahala, ʻo fakatatau mo hono lahi ʻaupito ʻo ʻene ʻofa;

ʻAia ʻoku tau maʻu ai ʻae huhuʻi hono taʻataʻa, ko e fakamolemole ʻoe ngaahi angahala, ʻo fakatatau mo hono lahi ʻaupito ʻo ʻene ʻofa;

ʻAia kuo ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he mālohi ʻoe poʻuli, pea kuo ne hiki ʻakitautolu ki he puleʻanga ʻo hono ʻAlo ʻofaʻanga: ʻAia ʻoku tau maʻu ai ʻae huhuʻi ʻi hono taʻataʻa, ko e fakamolemole ʻoe ngaahi angahala:

Misericórdia e graça

Deus é compassivo e tardio em irar-se. A misericórdia triunfa sobre o juízo, e quem se humilha diante de Deus encontra graça abundante.

Pea mou haehae homou loto, kae ʻikai ko homou kofu pe,

pea tafoki kia Sihova, ko homou ʻOtua:

he ʻoku ne angalelei mo ʻaloʻofa,

ʻo tuotuai ki he houhau, pea ʻoku ne angaʻofa lahi,

pea ʻoku ne fakatomala ʻi he kovi.

Ko hai ha ʻOtua ʻoku hangē ko koe, ke fakamolemole ʻae hia,

pea ke laka atu ʻi he angahala ʻi he toenga ʻo hono tofiʻa?

ʻOku ʻikai te ne maʻu ʻa hono houhau ʻo taʻengata,

he ʻoku ne fiefia ʻi he ʻaloʻofa.

Ka koeʻuhi ko hoʻo angaʻofa lahi naʻe ʻikai te ke fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu, pe liʻaki ʻakinautolu; he ko e ʻOtua angalelei mo angaʻofa koe.

ʻI he kakai loto ʻofa te ke fakahā koe ko e ʻaloʻofa;

ki he tangata angatonu te ke fakahā koe ko e angatonu;

Pea kapau ʻe fakavaivai mai ʻa hoku kakai ʻoku ui ʻaki ʻa hoku huafa, pea nau lotu, mo nau kumi ki hoku fofonga, pea nau tafoki mei honau ngaahi hala kovi: pehē, te u toki fanongo mei he langi, pea te u fakamolemole ʻenau angahala, pea te u fakamoʻui ʻa honau fonua.

Pea naʻe fekau ʻe Hesekaia ki ʻIsileli kotoa mo Siuta, pea tohi ʻe ia ʻae ngaahi tohi foki ki ʻIfalemi mo Manase, koeʻuhi ke nau haʻu ki he fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ke fai ʻa e kātoanga ʻoe Lakaatu kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. He naʻe fakakaukau ʻe he tuʻi mo hono ngaahi houʻeiki, mo e fakataha kotoa ʻi Selūsalema, ke fai ʻa e kātoanga ʻoe Lakaatu ʻi hono ua ʻoe māhina. He naʻe ʻikai te nau faʻa fai ia ʻi he ngaahi ʻaho ko ia koeʻuhi naʻe teʻeki ai fakaʻosi ʻe he kau taulaʻeiki ʻae fakamaʻa ʻakinautolu ke lahi ki ai, pea naʻe teʻeki ai fakakātoa ʻakinautolu ʻe he kakai ki Selūsalema. Pea naʻe fiemālie ai ʻae tuʻi pea mo e kakai fakataha kotoa . Pea naʻa nau tuʻutuʻuni ʻae fono ke fanongonongo kalanga ʻi ʻIsileli kotoa , mei Peasipa ki Tani, koeʻuhi ke nau haʻu ke fai ʻa e kātoanga ʻoe Lakaatu kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi Selūsalema: he naʻe ʻikai te nau fai ia ʻo fuoloa ʻo hangē ko ia naʻe tohi. Pea naʻe ʻalu ʻae kau ʻave tohi mo e ngaahi tohi mei he tuʻi mo hono houʻeiki ki he potu kotoa ʻo ʻIsileli mo Siuta, ʻo hangē ko e fekau ʻae tuʻi ʻo pehē, "ʻAe ngaahi fānau ʻa ʻIsileli, mou toe tafoki kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo ʻIsileli pea ʻe tafoki mai ia kiate kimoutolu ʻoku toe, ʻakimoutolu kuo hao mei he nima ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia. Pea ʻoua naʻa mou hangē ko hoʻomou ngaahi tamai, pea hangē ko homou ngaahi kāinga, ʻaia naʻe fai angahala kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea naʻa ne tukuange ʻakinautolu ki he malaʻia, ʻo hangē ko ia ʻoku mou mamata ki ai. Pea ko eni ke ʻoua naʻa mou kia kekeva, ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi tamai, kae tukuange ʻakimoutolu kia Sihova, pea ki hono fale nofoʻanga, ʻaia naʻe fakatapui ke taʻengata: pea tauhi ʻa Sihova ko homou ʻOtua, koeʻuhi ke tafoki hono houhau lahi meiate kimoutolu. He kapau te mou toe tafoki kia Sihova, ʻe ʻilo ʻe homou ngaahi kāinga mo hoʻomou fānau ʻae angaʻofa ʻi he ʻao ʻokinautolu naʻe taki ʻo fakapōpulaʻi ʻakinautolu, ko ia te nau toe haʻu ai ki he fonua ni: he ko Sihova ko homou ʻOtua ʻoku angalelei ia mo angaʻofa, pea ʻe ʻikai te ne kalofaki hono fofonga meiate kimoutolu, ʻo kapau te mou tafoki kiate ia." Ko ia naʻe ʻalu ai ʻae kau ʻave tohi mei he kolo ki he kolo ʻi he fonua kotoa ʻo ʻIfalemi mo Manase, ʻio, ʻo aʻu atu ki Sepuloni: ka naʻa nau kata manuki kiate kinautolu, pea taukae ʻakinautolu. Ka naʻe ai ʻae niʻihi ʻi ʻAseli mo Manase, mo Sepuloni, naʻa nau fakavaivai ʻakinautolu, pea haʻu ki Selūsalema. Pea naʻe ʻi Siuta foki ʻae nima ʻoe ʻOtua ke foaki kiate kinautolu ʻae loto taha ke fai ʻae fekau ʻae tuʻi mo e houʻeiki, ʻi he folofola ʻa Sihova.

Pea naʻe fakakātoa ʻi Selūsalema ʻae fuʻu kakai lahi ke fai ʻae kātoanga ʻoe taʻefakalēvani ʻi hono ua ʻoe māhina, ko e fakataha lahi ʻaupito. Pea naʻa nau tuʻu hake ʻo fetuku ʻo liʻaki ʻae ngaahi feilaulauʻanga naʻe ʻi Selūsalema, pea nau ʻave ke mamaʻo ʻae ngaahi feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala, ʻo liʻaki ia ki he vaitafe ko Kitiloni. Pea naʻa nau toki tāmateʻi ʻa e manu ʻoe Lakaatu ʻi hono hongofulu ma ʻoe ʻaho ʻi hono ua ʻoe māhina: pea naʻe maʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai, ʻonau fakamaʻa ʻakinautolu, ʻonau ʻomi ʻae ngaahi feilaulau tutu ki he fale ʻo Sihova. Pea naʻa nau tuʻu ʻi honau potu ʻo taau mo honau anga, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Mōsese ko e tangata ʻae ʻOtua: naʻe luluku ʻe he kau taulaʻeiki ʻae toto, ʻaia naʻa nau maʻu mei he nima ʻoe kau Livai. He naʻe ʻi ai ʻae tokolahi ʻi he fakataha naʻe ʻikai fakamaʻa: ko ia naʻe ʻi he kau Livai ʻae fekau ki he tāmateʻi ʻoe ngaahi manu ʻoe Lakaatu, maʻanautolu kotoa naʻe ʻikai maʻa, ke fakatapui ʻakinautolu kia Sihova. He ko e kakai tokolahi, ʻio, ʻae tokolahi ʻo ʻIfalemi, mo Manase, mo ʻIsaka, mo Sepuloni, naʻe teʻeki ai te nau fakamaʻa ʻakinautolu, ka naʻa nau kai ʻae Lakaatu kae ʻikai hangē ko ia kuo tohi. Ka naʻe lotua ʻakinautolu ʻe Hesekaia, ʻo pehē, "ʻE Sihova lelei fakamolemolea ʻakinautolu kotoa , ʻOku teuteu honau loto ke kumi ki he ʻOtua, ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻene ngaahi tamai, ka ʻoku teʻeki ai fakamaʻa ia ʻo fakatatau ki he fakamaʻa ʻoe fale nofoʻanga." Pea naʻe tokanga ʻe Sihova kia Hesekaia, ʻo ne fakamoʻui ʻae kakai. Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli naʻe ʻi Selūsalema ʻae kātoanga ʻoe taʻefakalēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻi he fiefia lahi: pea naʻe fakaongo lelei ʻa Sihova ʻe he kau Livai mo e kau taulaʻeiki ʻi he ʻaho hokohoko pe, ʻi he hiva mo e meʻa faiva leʻo lahi kia Sihova. Pea naʻe lea fakafiemālie ʻe Hesekaia ki he kau Livai kotoa naʻe akonaki ʻi he ʻilo lelei ʻo Sihova: pea naʻa nau kai kotoa lolotonga ʻae kātoanga ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻo ʻatu ʻae ngaahi feilaulau fakalelei, ʻo fai ʻenau vete kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai. Pea naʻe alea fakataha ʻakinautolu kotoa ke toe tauhi mo e ʻaho ʻe fitu: pea naʻa nau tauhi ʻae ʻaho kehe ʻe fitu ʻi he fiefia. He naʻe foaki ʻe Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta ki he kakai fakataha ʻae fanga pulu ʻe taha afe, mo e sipi ʻe fitu afe: pea foaki ʻe he houʻeiki ki he kakai fakataha ʻae fanga pulu ʻe taha afe mo e sipi ʻe taha mano: pea naʻe fakamaʻa ʻakinautolu ʻe he kau taulaʻeiki tokolahi. Pea naʻe fiefia ʻae fakataha kotoa ʻo Siuta, fakataha mo e kau taulaʻeiki mo e kau Livai, pea mo e kakai fakataha kotoa naʻe haʻu mei he fonua ʻo ʻIsileli, ʻonau nofo ʻi Siuta. Ko ia naʻe ʻi Selūsalema ʻae fiefia lahi: he talu mei he kuonga ʻo Solomone ko e foha ʻo Tevita ko e tuʻi ʻo ʻIsileli naʻe ʻikai ha meʻa pehē ʻi Selūsalema.

Pea naʻe toki tuʻu hake ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai ʻonau tāpuakiʻi ʻae kakai: pea naʻe ongoʻi honau leʻo, pea naʻe aʻu atu ʻenau lotu ki hono ʻafioʻanga māʻoniʻoni, ʻi he langi.

Arrependimento e perdão

O arrependimento genuíno abre as portas do perdão. Deus convida todos ao arrependimento e promete perdoar completamente quem volta a Ele.

Pea toki pehē ʻe Pita kiate kinautolu, "Fakatomala, pea mou taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sisu Kalaisi, ke fakamolemole ai ʻae angahala, pea te mou maʻu mo e foaki ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni.

Ko ia ke mou fakatomala, pea liliu, ke fakamolemole ai hoʻomou angahala, koeʻuhi ke hoko mai ʻae ngaahi ʻaho ʻoe fakamoʻui mei he ʻao ʻoe ʻEiki;

Ko ia ke ʻilo ʻekimoutolu, ʻae kau tangata ko e kāinga, ʻoku malangaʻaki kiate kimoutolu ʻi he tangata ni ʻae fakamolemole ʻoe angahala: Pea ko e meʻa ʻiate ia, ko kinautolu kotoa ʻoku tui, ʻoku fakatonuhiaʻi mei he meʻa kotoa , ʻaia naʻe ʻikai faʻa fakatonuhia mei ai ʻe he fono ʻa Mōsese.

Pea naʻe ʻikai fie ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi kuonga ʻoe vale ni, ka ʻoku ne fekau eni ki he kakai kotoa , ʻi he potu kotoa , ke nau fakatomala:

Naʻaku vete ʻeku angahala kiate koe,

pea naʻe ʻikai te u fufū ʻeku hia.

Naʻaku pehē, te u vete ʻeku ngaahi talangataʻa kia Sihova:

pea naʻa ke fakamolemole ʻae hia ʻo ʻeku angahala. Sila.

ʻE ʻikai monūʻia ia ʻaia ʻoku ʻufiʻufi ʻene ngaahi angahala:

ka ko ia ʻoku vete ia mo liʻaki ʻe maʻu ʻe ia ʻae ʻaloʻofa.

Tuku ke liʻaki ʻe he angahala hono hala,

mo e tangata taʻemāʻoniʻoni ʻene ngaahi mahalo:

pea tuku ke ne foki kia Sihova, pea te ne ʻaloʻofa kiate ia;

pea ki hotau ʻOtua, he te ne fakamolemole ʻo lahi ʻaupito.

Tuku ke liʻaki ʻe he angahala hono hala,

mo e tangata taʻemāʻoniʻoni ʻene ngaahi mahalo:

pea tuku ke ne foki kia Sihova, pea te ne ʻaloʻofa kiate ia;

pea ki hotau ʻOtua, he te ne fakamolemole ʻo lahi ʻaupito.

Perdão nos relacionamentos

Se teu irmão pecar contra ti, repreende-o; se se arrepender, perdoa-lhe. Não guarde ressentimento — liberte-se pelo perdão.

Mou vakai kiate kimoutolu: "Kapau ʻe fai angahala kiate koe ʻe ho kāinga, valoki ia; pea kapau ʻe fakatomala, fakamolemole ia. Pea kapau ʻe fai angahala ʻe ia kiate koe ʻo liunga fitu ʻi ha ʻaho, kae tafoki ia kiate koe ʻo liunga fitu ʻi ha ʻaho, mo pehē ʻe ia, ʻOku ou fakatomala;ke ke fakamolemole ia."

"ʻOua ʻe fakamaau,

pea ʻe ʻikai fakamaauʻi ʻakimoutolu:

ʻoua naʻa fakahalaia,

pea ʻe ʻikai fakahalaia ʻakimoutolu:

mou fakamolemole,

pea ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu:

"ʻOua ʻe fakamaau,

pea ʻe ʻikai fakamaauʻi ʻakimoutolu:

ʻoua naʻa fakahalaia,

pea ʻe ʻikai fakahalaia ʻakimoutolu:

mou fakamolemole,

pea ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu:

"ʻOua ʻe fakamaau,

pea ʻe ʻikai fakamaauʻi ʻakimoutolu:

ʻoua naʻa fakahalaia,

pea ʻe ʻikai fakahalaia ʻakimoutolu:

mou fakamolemole,

pea ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu:

Pea toki pehē ʻe Sisu, "ʻE Tamai, fakamolemole ʻakinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻaia ʻoku nau fai." Pea naʻa nau vahevahe ʻa hono ngaahi kofu, ʻo talotalo.

Pea ʻoka mou ka tuʻu ʻo lotu, fakamolemole, ʻo kapau ʻoku mou koviʻia ʻi ha taha; koeʻuhi ke fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi hoʻomou ngaahi hia.

Pea ʻoka mou ka tuʻu ʻo lotu, fakamolemole, ʻo kapau ʻoku mou koviʻia ʻi ha taha; koeʻuhi ke fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi hoʻomou ngaahi hia.

Pea ʻoka mou ka tuʻu ʻo lotu, fakamolemole, ʻo kapau ʻoku mou koviʻia ʻi ha taha; koeʻuhi ke fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi hoʻomou ngaahi hia. Pea ka ʻikai te mou fakamolemole, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi hoʻomou ngaahi angahala."

"ʻOua naʻa ke totongi kovi pe angafakamolokau ki he fānau ʻa ho kakai, ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe: Ko au ko Sihova.

Ke ʻoua naʻa mahuʻi ʻiate koe ʻae manavaʻofa mo e moʻoni:

nonoʻo ia ki ho kia;

tohi ia ki he kakano ʻo ho loto:

Ko ia te ke ʻilo ai ʻae lelei,

pea ʻe tāpuekina koe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua mo e tangata.

ʻOku ʻofeina ia ʻoku faʻa ʻufiʻufi ʻae fai hala:

ka ko ia ʻoku toe lea ʻaki ha meʻa, ko e fakamāvae ia ʻoe kaumeʻa feʻofoʻofani.

ʻO vakavakai lahi telia naʻa tomui ha taha ʻi he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua; telia naʻa ai ha aka kona ʻe tupu pea fakamamahiʻi ai ʻakimoutolu, pea ʻuliʻi ai ʻae tokolahi;

Pea kapau kuo fai fakamamahi ʻe ha taha, ʻoku ʻikai teu mamahi au, kae ʻi he niʻihi pe: ke ʻoua naʻaku fakamāfasia ʻakimoutolu kotoa . Pea kuo lahi ki he tokotaha ko ia ʻa ʻetau tautea ni, ʻaia naʻe ʻai ʻe he tokolahi. Ko ia ke ʻoua, ka mou fakamolemole muʻa, pea fakafiemālieʻi ia, telia naʻa fōngia hifo ʻae tokotaha ko ia ʻi he mamahi lahi. Ko ia ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou fakamoʻoni ʻae ʻofa kiate ia.

Pea ko e feilaulau totongi ia ʻi heʻetau ngaahi angahala: pea ʻikai ʻatautolu pe, ka koeʻuhi ko māmani kotoa .

Pea pehē ʻe ia, "ʻEiki, ʻoku ʻikai ha taha. Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, "Pea ʻoku ʻikai te u fakahalaia koe: ʻalu pea ʻoua ʻe toe fai angahala."

ʻOku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mahaki? Ke tala ia ki he kau mātuʻa ʻoe siasi; pea ke nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ia ʻae lolo ʻi he huafa ʻoe ʻEiki: Pea ko e lotu ʻi he tui, ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻae mahaki, pea ʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻEiki; pea kapau naʻe fai ʻe ia ha angahala, ʻe fakamolemolea ia.

"ʻOku nau pehē, Kapau ʻe tukuange ʻe ha tangata ʻa hono uaifi, pea te ne ʻalu ʻiate ia, pea mali mo e tangata kehe, te ne toe haʻu kiate ia?ʻIkai ʻoku ʻuli lahi ai ʻae fonua ko ia? Ka kuo ke fai angahala mo e mamana tokolahi: ka ʻoku kei pehē, ʻe Sihova, Tafoki mai kiate au.

"Hanga hake ho mata ki he ngaahi potu māʻolunga, pea vakai ha potu naʻe ʻikai te ke angahala ai. Kuo ke tatali kiate kinautolu ʻi he ngaahi hala, ʻo hangē ko e ʻAlepea ʻi he toafa; kuo ke fakaʻuliʻi ʻae fonua ʻi hoʻo angahala, mo hoʻo fai kovi. Ko ia kuo taʻofi ai ʻae ʻuha tuʻu mo , pea naʻe ʻikai ai ʻae ʻuha mui; kuo ke maʻu ʻae foʻi laʻē ʻoe fefine angahala, pea ko ia ʻoku ʻikai te ke ai. ʻE ʻikai te ke tangi pehē mai kiate au ʻo fai mei he ʻaho ni, Ko ʻeku tamai koe, ko hoku fakahinohino ʻi heʻeku siʻi?"Pea ʻe maʻu ʻa hono houhau ʻo taʻengata?Te ne kuku maʻu ia ʻo aʻu ki he ngataʻanga? Vakai, kuo ke lea mo fai ʻae ngaahi meʻa kovi ʻo hangē ko hoʻo faʻa fai."

Pea naʻe pehē foki ʻe Sihova kiate au ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosaia ko e tuʻi, "Kuo ke mamata ʻaia kuo fai ʻe ʻIsileli fakaholomui? kuo ne ʻalu hake ki he ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa , pea fai angahala, ʻi he lolo ʻakau mata kotoa . Pea hili ʻene fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa , naʻaku pehē, Ke ke tafoki kiate au.Ka naʻe ʻikai te ne tafoki. Pea naʻe mamata ki ai ʻa hono tokoua kākā ko Siuta. Pe ne u mamata, ʻi heʻeku tukuange ʻa ʻIsileli fakaholomui pea u ʻatu kiate ia ʻae tohi fakamavae, ko e meʻa ʻi heʻene ngaahi fai hala, ka naʻe ʻikai ke manavahē ai ʻa hono tokoua kākā ko Siuta, ka naʻa ne toe ʻalu mo ia ʻo fai angahala foki. Pea ko e meʻa ʻi he ongoongo ʻo ʻene feʻauaki naʻe ʻuliʻi ai ʻae fonua, ʻo ne fai angahala mo e ngaahi maka, pea mo e ngaahi ʻakau. Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai ʻaupito tafoki kiate au ʻaki hono loto kotoa ʻa hono tokoua kākā ko Siuta, ka naʻa ne kākā ai pe." Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, "Ko ʻIsileli fakaholomui kuo ne fakatonuhia ʻe ia ia ʻo lahi hake ʻia Siuta kākā."

ʻAlu ʻo fakahā ʻae ngaahi lea ni ki he potu tokelau, ʻo pehē, ʻoku pehē ʻe Sihova, Tafoki mai, ʻa koe ko ʻIsileli fakaholomui; pea te u fakaafe ʻeku houhau meiate kimoutolu:he, ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻOku ou ʻaloʻofa, pea ʻe ʻikai te u fakatolonga taʻengata hoku houhau. Ke vete pe hoʻo hia, ʻaia kuo ke fai kia Sihova ko ho ʻOtua, pea mo e fakaʻuli ʻa hoʻo ʻulungāanga mo e kau muli ʻi he lolo ʻakau mata kotoa ,pea ʻoku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai te mou talangofua ki hoku leʻo." ʻOku pehē ʻe Sihova, "ʻE fānau fakaholomui tafoki mai; he kuo u fakamaau mo kimoutolu: pea te u toʻo ʻakimoutolu ko e taki tokotaha ʻi ha kolo, pea mo e toko ua ʻi ha faʻahinga, pea te u ʻomi ʻakimoutolu ki Saione. Pea te u foaki kiate kimoutolu ʻae kau tauhi ʻo hangē ko hoku loto, pea te nau fafanga ʻaki ʻakimoutolu ʻae poto mo e ʻilo. Pea ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻoka mou ka tupu ʻo tokolahi ʻi he fonua," ʻoku pehē ʻe Sihova, "ʻE ʻikai te nau toe pehē, Ko e puha ʻoe fuakava ʻo Sihova;pea ʻe ʻikai hoko ia ki honau loto: pea ʻe ʻikai te nau manatu ki ai pe ʻaʻahi ki ai; pea ʻe ʻikai toe ngaohi ia. Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia te nau ui ʻa Selūsalema Ko e ʻafioʻanga ʻo Sihova;pea ʻe fakataha ʻae kakai kotoa ki ai, ki Selūsalema, ki he huafa ʻo Sihova: pea ʻe ʻikai te nau toe muimui ki he fakakaukau kovi ʻa honau loto. ʻE haʻu ʻae fale ʻo Siuta ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻo ʻaʻeva mo e fale ʻo ʻIsileli, pea te na omi fakataha mei he fonua ʻi he tokelau ki he fonua ʻaia kuo u foaki ko e tofiʻa ki hoʻomou ngaahi tamai.

"Pea naʻaku pehē, ʻE fēfē ʻeku fakataha koe mo e fonua, pea foaki kiate koe ʻae fonua lelei, mo e tofiʻa lelei ʻoe kakai tokolahi?Pea naʻaku pehē, Ke ke ui au, "Ko hoʻo Tamai;" pea ʻe ʻikai te ke tafoki meiate au."

ʻOku pehē ʻe Sihova, "ʻE fale ʻo ʻIsileli, ko e moʻoni kuo mou fai kākā kiate au, ʻo hangē ko e fefine kākā kuo liʻaki hono husepāniti." Naʻe ongoʻi ʻae leʻo ʻi he ngaahi potu māʻolunga, ko e tangi mo e tangilāulau ʻae fānau ʻa ʻIsileli: he kuo nau fakakoviʻi honau hala, pea kuo nau fakangalongaloʻi ʻa Sihova ko honau ʻOtua. ʻAe fānau fakaholomui, mou tafoki, pea te u fakamoʻui hoʻomou fakaholomui.

"Vakai, ʻoku mau haʻu kiate koe; he ko koe ko Sihova ko homau ʻOtua. "Ko e moʻoni ʻoku taʻeʻaonga ke ʻamanaki ʻae fakamoʻui mei he ngaahi potu māʻolunga, pea mei he ngaahi moʻunga: ko e moʻoni ʻoku ʻia Sihova ko hotau ʻOtua ʻae fakamoʻui ʻo ʻIsileli. He kuo fakaʻauha ʻi he tamapua fakamā ʻae ngāue ʻa ʻetau ngaahi tamai talu ʻemau tupu; ko ʻenau fanga sipi mo e fanga manu, ko honau ngaahi foha, pea mo e ʻofefine. ʻOku tau tokoto ʻi he , pea ʻoku ʻufiʻufi ʻakitautolu ʻe he fakamā: koeʻuhi kuo tau fai kovi kia Sihova ko hotau ʻOtua, ko kitautolu mo ʻetau ngaahi tamai, talu ʻetau kei siʻi ʻo aʻu ki he ʻaho ni, pea naʻe ʻikai te tau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko hotau ʻOtua."

Pea sino ʻoe meʻa ke mou maʻu ʻae ʻofa vela ʻiate kimoutolu: he ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ʻofa ʻae ngaahi angahala lahi

Seja o primeiro