Pular para o conteúdo
Publicidade

Relacionamentos

Por Bíblia Online

Os relacionamentos são centrais na vida cristã. A Bíblia orienta sobre amizade, casamento, família e convivência, sempre tendo o amor como fundamento de toda relação.

Amor e amizade

O amigo ama em todo tempo. A Bíblia valoriza amizades verdadeiras que edificam, fortalecem e desafiam ao crescimento mútuo.

ʻOku ʻofa maʻuaipē ʻae kāinga moʻoni,

pea kuo fanauʻi ho tokoua ke talifaki ʻae ʻaho ʻoe kovi.

ʻOku fakamāsila ʻe he ukamea ʻae ukamea;

ʻoku pehē ʻae fakalelei ʻe he tangata ʻae mata ʻo hono kāinga.

ʻOku lelei hake ʻae toko ua ʻi he tokotaha; he ʻoku ai ʻae totongi lelei ʻi heʻena ngāue.

He kapau te na ki lalo, ʻe hiki ki ʻolunga ʻe he tokotaha ʻa hono kāinga: ka ʻe kovi lahi kiate ia ʻoku ki lalo ʻi heʻene tokotaha pe; he ʻoku ʻikai ha tokotaha ke tokoni hake ia ki ʻolunga.

Pea kapau ʻe mālohi ha tokotaha ki he tokotaha, ka ʻe faʻa ikuʻi ia ʻe he toko ua; pea ko e afo tuʻo tolu ʻoku motungataʻa ia.

Casamento e família

O casamento é aliança sagrada. O marido deve amar a esposa como Cristo amou a Igreja, e ambos devem cultivar respeito e submissão mútua.

ʻAe kau tangata, mou ʻofa ki homou uaifi, ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Kalaisi ki he siasi, ʻo ne foaki ia koeʻuhi ko ia; Koeʻuhi ke ne fakatapui mo fakamaʻa ia ʻi he fufulu ʻoe vai ʻi he folofola,

ʻOku totonu ke ʻofa ʻae kau tangata ki honau uaifi ʻo hangē ko honau sino ʻonautolu, Ko ia ʻoku ʻofa ki hono uaifi, ʻoku ʻofa ia kiate ia.

Ka mou taki taha ʻofa ʻae tangata ki hono uaifi ʻo hangē pe ko ia; pea ke fakaʻapaʻapa ʻae fefine foki ki hono husepāniti.

ʻAe kau fefine, mou fakavaivai ʻakimoutolu ki homou husepāniti ʻomoutolu, ʻo hangē ki he ʻEiki. He ko e ʻulu ʻoe fefine ʻae husepāniti, ʻio, ʻo hangē ko e ʻulu ʻa Kalaisi ki he siasi: pea ko e fakamoʻui ia ʻoe sino.

ʻAe kau fefine, fakavaivai ʻakimoutolu ki homou husepāniti ʻomoutolu, he ʻoku ngali ia ʻi he ʻEiki. ʻAe kau tangata, ʻofa ki homou uaifi, pea ʻoua naʻa fai anga fakaʻita kiate kinautolu.

Pea naʻe folofola ʻe Sihova ko e ʻOtua, "ʻOku ʻikai lelei ke tokotaha pe ʻae tangata: te u ngaohi kiate ia ha tokoni ʻoku taau mo ia."

Ka koeʻuhi telia ʻae feʻauaki, ke maʻu ʻe he tangata taki taha hono uaifi ʻoʻona, pea ke maʻu ʻe he fefine taki taha hono husepāniti ʻoʻona.

Ko e fale mo e koloa ko e tofiʻa ia ʻokinautolu kuo hoko ko e tamai:

pea ko e fefine alafia ʻoku anga fakapotopoto ʻoku meia Sihova ia.

Ko hai ʻoku faʻa maʻu ʻae fefine fai lelei?

He ʻoku maʻongoʻonga ia ʻi he ngaahi maka koloa.

ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻoku ke hoihoifua haohaoa;

ʻoku ʻikai ha mele ʻiate koe.

Convivência saudável

Os relacionamentos florescem quando tratamos os outros como gostaríamos de ser tratados, com amor crescente e caráter maduro.

Ko ia, ko e meʻa kotoa ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, ke mou fai ia kiate kinautolu: he ko e fono ia mo e kau palōfita.

Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mohoʻo faʻē:pea, Ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe."

Pea ke fakafonu ʻakimoutolu ʻe he ʻEiki, ke mou tupulekina lahi ʻi he feʻofaʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, pea ki he kakai kotoa , ʻo hangē ko kimautolu kiate kimoutolu

He kapau ʻoku ʻikai ke tokonaki ʻe ha tokotaha ki hono kāinga, pea kiate kinautolu tonu ʻi hono fale, kuo siʻaki ʻe ia ʻae lotu, pea lahi hake ʻene kovi ʻaʻana ʻiate ia ʻoku taʻelotu.

ʻOua naʻa mou kau fakataha mo e kakai taʻetui: he ʻoku feohi fēfē ʻae māʻoniʻoni mo e taʻemāʻoniʻoni? Pea ʻoku feohi fēfē ʻae maama mo e poʻuli?

He ʻoku ou fai ni ko e fakafiemālieʻi ki he tangata, pe ko e ʻOtua? Pe ko ʻeku fai ni ke lelei pe ki he tangata? He kapau ʻoku ou kei fai ke lelei ki he tangata, ʻoku ʻikai ko e tamaioʻeiki au ʻa Kalaisi.

Pea koeʻuhi ko ia, ke mou mātuʻaki fai lahi, ʻo taki hake hoʻomou tui ki he lototoʻa; pea ki he lototoʻa ʻae ʻilo; Pea ki he ʻilo ʻae faʻa taʻofi; pea ki he faʻa taʻofi ʻae faʻa kātaki; pea ki he faʻa kātaki ʻae angafakaʻotua; Pea ki he angafakaʻotua ʻae angalelei fakakāinga; pea ki he angalelei fakakāinga ʻae ʻofa.

ʻOku lelei hake ʻae fili ki he hingoa ʻoku ongolelei ʻi he fili ki he koloa lahi,

pea lelei hake ke ʻofeina ʻi he maʻu ʻae siliva mo e koula.

Seja o primeiro