A segunda vinda de Cristo
A segunda vinda de Cristo é a esperança suprema da Igreja. Jesus prometeu que voltará com poder e grande glória para julgar os vivos e os mortos e estabelecer seu Reino eterno.
A promessa do retorno
Jesus prometeu voltar. Os anjos declararam que Ele virá da mesma forma como ascendeu. A Igreja aguarda esse dia glorioso com expectativa.
ʻo na pehē, "ʻAe kau tangata Kāleli, ko e hā ʻoku mou tutuʻu mo sio fakamamaʻu ai ki he langi? Ko e Sisu ko ia, kuo ʻave ʻiate kimoutolu ki langi, ʻe pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalu hake ki loto langi."
Pea ʻi heʻenau kei sio fakamamaʻu ki he langi, ʻi heʻene ʻalu hake, ʻiloange, kuo tuʻu mai kiate kinautolu ʻae ongo tangata kuo kofu hinehina; ʻo na pehē, "ʻAe kau tangata Kāleli, ko e hā ʻoku mou tutuʻu mo sio fakamamaʻu ai ki he langi? Ko e Sisu ko ia, kuo ʻave ʻiate kimoutolu ki langi, ʻe pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalu hake ki loto langi."
"ʻOua naʻa mamahi homou loto: ʻoku mou tui ki he ʻOtua, tui foki kiate au. ʻI he fale ʻo ʻeku Tamai ʻoku ai ʻae ngaahi nofoʻanga ʻoku lahi: ka ne ʻikai, pehē kuo u tala ia kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻalu ke teuteu ha potu moʻomoutolu. Pea kapau teu ʻalu, ʻo teuteu ha potu moʻomoutolu, te u toe haʻu, ʻo maʻu ʻakimoutolu kiate au; koeʻuhi ko e potu te u ʻi ai, te mou ʻi ai foki.
Ko ia ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi meʻa ni; ʻoku pehē ʻe ia, "Ko e moʻoni ʻoku ou haʻu vave;" ʻEmeni. ʻIo, ke pehē, ʻEiki Sisu, ke ke hāʻele mai.
Ko ia ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi meʻa ni; ʻoku pehē ʻe ia, "Ko e moʻoni ʻoku ou haʻu vave;" ʻEmeni. ʻIo, ke pehē, ʻEiki Sisu, ke ke hāʻele mai.
Pea vakai, "ʻOku ou haʻu vave; pea ʻoku ʻiate au ʻeku totongi ke ʻatu ki he kakai taki taha ʻo fakatatau ki heʻene ngāue."
Os sinais dos tempos
Jesus descreveu os sinais que precederão sua volta: falsos profetas, guerras, fome, terremotos e tribulação. Devemos discernir os tempos sem nos alarmar.
Pea ʻi heʻene nofo ʻi he moʻunga ʻoe ʻOlive, naʻe haʻu fakafufū ʻae kau ākonga kiate ia, ʻonau pehē, "Fakahā kiate kimautolu, ʻe hoko ʻafe ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko e hā ʻae fakaʻilonga ʻo hoʻo haʻu, pea mo e ngataʻanga ʻo māmani?" Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, "Vakai telia naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha tangata. Koeʻuhi ʻe haʻu ʻae tokolahi ʻi hoku hingoa, ʻo pehē, ‘Ko au ko e Kalaisi;’ pea ʻe kākaaʻi ʻae tokolahi: Pea te mou fanongo ki he ngaahi tau mo e ongoongo ʻoe tau: kaeʻoua naʻa mou manavahē: koeʻuhi ʻe hokoeni kotoa pē, kae teʻeki hoko ʻae ngataʻanga.
"Pea te nau toki tukuange ʻakimoutolu ke tautea, mo tāmateʻi ʻakimoutolu: pea ko e fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻe he puleʻanga kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoa. Pea ʻe toki hinga ai ʻae tokolahi, ʻo felavakiʻiʻaki ʻakinautolu, mo fetāufehiʻaʻaki. Pea tokolahi ʻae kau palōfita loi ʻe tupu ai, ʻonau kākaaʻi ʻae tokolahi.
Pea ko e meʻa ʻi he lahi ʻaupito ʻoe angahala, ʻe momoko ai ʻae ʻofa ʻae tokolahi. Ka ko ia ʻe faʻa kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko ia ia ʻe moʻui.
Pea ko e ongoongolelei ni ʻoe puleʻanga ʻe malangaʻaki ʻi māmani kotoa pē, ko e meʻa fakamoʻoni ki he puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻae ikuʻanga.
Ka koeʻuhi ʻe toki hoko ʻae mamahi lahi, naʻe ʻikai hano tatau talu mei he kamataʻanga ʻo māmani, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, pea ʻe ʻikai ʻo lauikuonga. Pea kapau ʻe ʻikai fakasiʻisiʻi ki he ngaahi ʻaho ko ia, ʻe ʻikai moʻui ha tokotaha: ka koeʻuhi ko e kakai kuo fili ʻe fakasiʻisiʻi ai ʻae ngaahi ʻaho ko ia.
"Pea kapau ʻe toki pehē ai ʻe ha taha kiate kimoutolu, ‘Vakai, ʻoku ʻi heni ʻa Kalaisi,’ pe ‘ʻi hena;’ ʻoua naʻa tui ki ai. Koeʻuhi ʻe ai ʻae ngaahi Kalaisi loi, mo e kau palōfita loi, ʻonau fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga lahi, mo e meʻa fakaofo: ke nau kākā ʻaki ʻae kakai kuo fili, ʻoka ne faingofua. Vakai, kuo u tomuʻa tala ia kiate kimoutolu.
"Pea kapau ʻe toki pehē ai ʻe ha taha kiate kimoutolu, ‘Vakai, ʻoku ʻi heni ʻa Kalaisi,’ pe ‘ʻi hena;’ ʻoua naʻa tui ki ai. Koeʻuhi ʻe ai ʻae ngaahi Kalaisi loi, mo e kau palōfita loi, ʻonau fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga lahi, mo e meʻa fakaofo: ke nau kākā ʻaki ʻae kakai kuo fili, ʻoka ne faingofua. Vakai, kuo u tomuʻa tala ia kiate kimoutolu. "Ko ia kapau te nau pehē kiate kimoutolu, ‘Vakai, ʻoku ʻi he toafa ia;’ ʻoua naʻa ʻalu atu: ‘Vakai, ʻoku ʻi he ngaahi potu lilo:’ ʻoua naʻa tui ki ai.
"Vakai telia ʻae kau palōfita kākā, ʻoku haʻu kiate kimoutolu ʻoku kofu fakasipi, ka ko e fanga ulofi fekai ʻi loto ʻakinautolu.
Koeʻuhi ʻe tuʻu hake ʻae kakai ki he kakai, mo e puleʻanga ki he puleʻanga; pea ʻe ai ʻae mofuike ʻi he ngaahi potu kehekehe, pea ʻe ai ʻae ngaahi honge mo e ngaahi fakamamahi: ko e kamataʻanga eni ʻoe ngaahi mamahi.
"Ka mou vakai kiate kimoutolu: he te nau tukuange ʻakimoutolu ki he kau fakamaau; pea ʻe haha ʻakimoutolu ʻi he ngaahi falelotu; pea ʻe ʻomi ʻakimoutolu ki he ʻao ʻoe ngaahi pule mo e ngaahi tuʻi koeʻuhi ko au, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu. Ka ʻe tomuʻa malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
Pea ʻe lavakiʻi ʻe he tokotaha ʻa hono tokoua ke mate, mo e tamai ʻae foha; pea ʻe tuʻu hake ʻae fānau ki he mātuʻa, mo pule ke tāmateʻi ʻakinautolu. Pea ʻe fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻi he kakai fulipē koeʻuhi ko hoku huafa: ka ko ia ʻe kātaki ʻo aʻu ki he ikuʻanga, ko ia ia ʻe moʻui.
Pea ʻe hoko ʻae ngaahi mofuike lahi ʻi he potu kehekehe, mo e honge, mo e ngaahi mahaki lahi; pea ʻe hā mai mei he langi ʻae ngaahi meʻa fakailifia mo e ngaahi fakaʻilonga lahi.
A vinda gloriosa
Cristo virá nas nuvens com poder e grande glória, enviará seus anjos e reunirá seus escolhidos dos quatro ventos.
"Pea hili ʻae mamahi ʻoe ngaahi ʻaho ko ia ʻe fakapoʻuli leva ʻae laʻā, pea ʻe ʻikai ulo mai ʻae māhina, pea ʻe ngangana ʻae ngaahi fetuʻu mei he langi, pea ʻe ngalulu ʻae ngaahi mālohi ʻoe langi: Pea ʻe toki hā mai ʻae fakaʻilonga ʻoe Foha ʻoe tangata ʻi he langi: pea ʻe toki tangi ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani, pea te nau mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻoe langi, ʻi he mālohi mo e nāunau lahi. Pea ʻe fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngelo mo e meʻa lea leʻo lahi, pea te nau tānaki fakataha ʻene kakai kuo fili mei hono feituʻu langi ʻe fā, mei he ngataʻanga ʻe taha ʻoe langi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe taha.
"Pea mou tokanga ki he fakatātā ʻoe ʻakau ko e fiki: ʻOka kei litolito hono vaʻa, pea tupu hono lau, ʻoku mou ʻilo ʻoku ofi ʻae faʻahitaʻu mafana: Pea pehē foki, ʻoka mou ka mamata ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē, mou ʻilo ʻoku ofi ia, ʻio, ʻoku ʻi he matapā.
He ko e Foha ʻoe tangata ʻe haʻu ia ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamai mo ʻene kau ʻāngelo; pea te ne toki totongi ai ki he tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻene ngāue.
"Pea ʻe ai ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻi he laʻā, mo e māhina, mo e ngaahi fetuʻu; pea ʻe ʻi he māmani ʻae mamahi ʻoe ngaahi kakai, mo e puputuʻu, koeʻuhi ko e ʻuʻulu ʻae tahi mo e ngaahi peau: Ka ʻe mole ʻae loto ʻoe kakai ʻi he manavahē, mo tuʻotuʻatamaki ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ki māmani: koeʻuhi ʻe ngalulululu ʻae ngaahi mālohi ʻoe langi. Pea te nau toki mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao, mo e mālohi mo e nāunau lahi. Pea ʻi he kamata hoko mai ʻae ngaahi meʻa ni, mou sio hake, pea hanga hake homou ʻulu; he ʻoku ofi mai homou huhuʻi."
Pea te nau toki mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao, mo e mālohi mo e nāunau lahi.
Pea te nau toki mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao, mo e mālohi lahi mo e nāunau. Pea ʻe toki fekau ʻe ia ʻa ʻene kau ʻāngelo, pea tānaki fakataha ʻa ʻene kakai fili mei he feituʻu langi ʻe fā, mei he ngataʻanga ʻoe fonua ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻae langi.
Koeʻuhi ʻe ʻalu hifo ʻae ʻEiki mei he langi, ʻi he mavava, mo e leʻo ʻoe ʻāngelo lahi, mo e meʻa lea ʻae ʻOtua pea ko e pekia ʻia Kalaisi ʻe tomuʻa tuʻu: Pea ko kitautolu ʻoku moʻui mo toe, ʻe toʻo hake fakataha mo kinautolu ʻi he ngaahi ʻao, ke fakafetaulaki ki he ʻEiki ʻi he ʻatā: pea pehē, te tau ʻi he ʻEiki ʻo taʻengata. Ko ia mou fetoutou fefakafiemālieʻaki ʻakimoutolu ʻi he ngaahi lea ni.
Vigilância e preparo
Ninguém sabe o dia nem a hora. Jesus nos ordena a vigiar, orar e estar prontos, pois Ele virá quando menos esperamos.
"Ko ia leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻae feituʻulaʻā ko ia ʻe haʻu ai homou ʻEiki.
"Ko ia leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻae feituʻulaʻā ko ia ʻe haʻu ai homou ʻEiki.
Ko ia ke tali teu pe ʻakimoutolu foki: koeʻuhi ʻe haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻi he feituʻulaʻā ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ki ai.
"Kae vakai kiate kimoutolu, telia naʻa ʻiloange kuo taʻomia homou loto ʻi he kai fekinaki, mo e kona, mo e tokanga ki he moʻui ni, pea hoko fakafokifā ai ʻae ʻaho ko ia kiate kimoutolu. Koeʻuhi ʻe hoko ia ʻo hangē ko e hele kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau nofo ʻi he funga ʻo māmani fulipē. Ko ia mou leʻo, pea lotu maʻuaipē, koeʻuhi ke mou ʻaonga ke hao mei he ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻe hoko, pea ke tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe Foha ʻoe tangata."
Ka kuo ofi ʻae ngataʻanga ʻoe meʻa kotoa pē: ko ia mou fai fakapotopoto, mo leʻo ke lotu.
Pea ʻofa ke fakamāʻoniʻoni haohaoa ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua ʻoe melino: pea ʻofa ke fakatolonga taʻehalaia ʻakimoutolu ʻa homou laumālie kotoa, mo homou loto, mo homou sino, ʻo aʻu ki he hāʻele mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
Ko ia ʻoku ʻikai ai te mou tomui ʻi ha foaki; ʻo tatali ki he fakahā ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi: ʻAia te ne fakatuʻumaʻu ʻakimoutolu foki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, koeʻuhi ke mou taʻehala ʻi he ʻaho ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
A esperança bendita
A aguardamos a bendita esperança e a manifestação da glória do nosso grande Deus e Salvador Jesus Cristo.
He ko e ʻaloʻofa ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ne ʻomi ʻae fakamoʻui ki he kakai kotoa pē, kuo hā mai ia, ʻO ne akonekina ʻakitautolu, ke siʻaki ʻae anga taʻefakaʻotua mo e ngaahi holi fakamaama, ka tau moʻui anga fakapotopoto, mo māʻoniʻoni, mo angafakaʻotua, ʻi he māmani; ʻO tatali ki he ʻamanaki fakamonūʻia ko ia, mo e fakahā ʻi he nāunau ʻoe ʻOtua lahi, ko hotau Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi; ʻAia naʻa ne foaki ʻe ia ia koeʻuhi ko kitautolu, koeʻuhi ke ne huhuʻi ʻakitautolu mei he hia kotoa pē, pea fakamāʻoniʻoni ha kakai lelei lahi maʻana, ʻoku fai velenga ʻae ngaahi ngaue lelei.
ʻOku ou ʻilo pau ʻae meʻa ko eni, koeʻuhi ko ia kuo ne kamata ʻae ngāue lelei ʻiate kimoutolu, te ne fakahaohaoa ia ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo Sisu Kalaisi:
Pea ʻoua naʻa fakamamahi ki he Laumālie Māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua, ʻaia kuo silaʻi ʻaki ʻakimoutolu ki he ʻaho ʻoe huhuʻi.
Pea pehē foki, kuo feilaulau ʻaki ʻa Kalaisi ʻo liunga taha, ke ne fua ʻae ngaahi hia ʻae tokolahi; pea ʻe fakahā ia ko hono liunga ua, kiate kinautolu ʻoku ʻamanaki kiate ia, ki he fakamoʻui, ka ʻe ʻikai ke ʻave ʻae angahala.
Pea tau fetokangaʻaki ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻakitautolu ki he ʻofa mo e ngaahi ngaue lelei: Ke ʻoua naʻa siʻaki ʻekitautolu ʻe tau faʻa fakataha ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he niʻihi; kae feakonakiʻaki ʻakimoutolu: pea ʻāsili ai, ko hoʻomou ʻilo ʻoku ofi mai ʻae ʻaho.
ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, "Ko au ko e ʻAlifa mo e ʻOmeka, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga, ʻaia ʻoku ʻi ai, pea naʻe ʻi ai, pea ko ia ia ʻe ʻi ai, ko e Māfimafi."
Vakai, ʻoku ou haʻu fakavave: kuku ke maʻu ʻaia ʻoku ke maʻu, ke ʻoua naʻa faʻao ho pale ʻe ha taha kehe.
Ka ko eni, ʻe kāinga, ke ʻoua te mou taʻeʻilo ki he meʻa ni ʻe taha, koeʻuhi ko e ʻaho ʻe taha ʻoku tatau ki he ʻEiki mo e taʻu ʻe afe, pea ko e taʻu ʻe afe ʻoku tatau mo e ʻaho pe taha.
Pea ko eni, ʻe fānau ʻofeina, mou nofo pe kiate ia; koeʻuhi, ʻoka hā mai ia, ketau maʻu ai ʻae mālohi, pea ʻikai mā ʻi hono ʻao, ʻi heʻene hāʻele mai.