Pular para o conteúdo
Publicidade

10 Milagres de Jesus na Bíblia: Lista com versículos e explicação

Por Bíblia Online

Os milagres de Jesus são muito mais do que demonstrações de poder sobrenatural; eles são sinais que confirmam sua divindade e missão. Ao longo dos Evangelhos, vemos Cristo curando enfermos, dominando a natureza e vencendo a morte.

Neste guia, selecionamos 10 milagres de Jesus na Bíblia, organizados com referências e uma breve explicação sobre o impacto espiritual de cada um deles.

Os principais milagres de Jesus nos Evangelhos

1. Transformação da Água em Vinho

  • Referência: João 2:1-11

  • Explicação: Ocorreu nas Bodas de Caná. Sendo o seu primeiro milagre público, Jesus demonstrou autoridade sobre a matéria e a natureza, revelando sua glória aos discípulos e abençoando a instituição da família.

Yumusinɛ Aru So Tɛnɛ A Kana Tipi Galili

Akɨnti lee ziti shɔ pɛli yumusinɛ so tɛnɛ a koomo a Kana tipi Galili. Yesɔ ɓini u si ji a ɗɔukɔ, shɔ wa Yesɔ nya ji au jaadɔyini a ɗɔɔ yumusinɛ so tɛnɛuni. Naa i mii inabi yisi nyatɛ,Yesɔ ɓini Mariyamu geliunɛ,<<U mii inabi toti ɓa.>> Yesɔ risinyanɛ,<<Mɔkɔ gelin vigbete n yɛn pɛliyɛ kɛrɛya, n ɗaa ji pɛli ̃̃ɓa.>> Yesɔ ɓini geli Yesɔ jaawɛrɛyi , <<Vigbete gelɔɔnɛ piti kpai ɔ pɛli-ɓɛjitɔ.>> Yahudawayi i nya-ãsinɛ aɗɔn gbete i gɨnyɛ aru visɔkinɛ, arumkɔ i ɓɛsɛ aɗɔn gbete shɔ maa a tari a ɗɔuni mangbete, ko-pi shɔpiya tuu mɛnɛ lita laa maani. Yesɔ geliu jaawɛrɛyi ,<<Ɔ yiki kparimiyinɛ a mii.>>I yikirɛ lot-lot, kɛɗɔn geliyinɛ,<<Dɔdɔrim ɔ onɛ ɔ n ti yupɛ̃ni yumusinɛ so tɛnɛrɛ.>>I n-tiu miiurɛ, Kɛɗɔn miiu rikɛ mii inabi, jagbete sou nta miiurɛ au rii mii inabiu, ji ɗɔgbete mii shɛ aɗɔn ɓa, (Ama jaawɛrɛyi gbete i n ti miiu i ɓɛtɛttɔ); kɛɗɔn ɓaa jagbete sou nyarɛ, a geliunɛ,<<Kopiya si shɔ ãu pɛji mii inabi ̃vɨn ɗekɨn, naa shɔ yumusiyi so tɛnɛ i ɓoonɛ a yukarara, kɛɗɔn u n ti gbeteu kaka ɓa ɓamɓa kɛkn. Ama a ɓusi mii anabi ̃vɨn see dɔdɔrim!>> Yesɔ gaa vibii-zaanɛm pɛlinɛ a kana a tipi Galili; tasiu bassinɛ a ɗɔukɔ, u jadɔɔyi i ã sisɨntɔ au biini.

2. Cura do cego de nascença

  • Referência: João 9:1-12

  • Explicação: Jesus usa lodo para curar um homem que nunca havia enxergado. Este milagre prova que Ele é a Luz do Mundo e tem poder para restaurar o que nasceu com defeito.

Yesɔ Gati Shɔgbete Shɔ Yeeu Nɔgbãti

Aɗagbete Yesɔ u si ɗɔɔ tɛɛnɛyɛ, A jawɔɔ gbete shɔ yeeu nɔgbãti. Yesɔ jadɔɔyi i hɨu , <<Shɔmala, pi ruuvini ̃shɔ yeeu nɔgbãti piya? pɛjo u ruuvini ya ko u ɓini a ɓeye i ruuvini ya?>>

Yesɔ kasinya , <<U nɔgbãti ɓanɛ a ruugbete pɛli ruuvini ɓa, ko ɓini a ɓeyeni nɛi pɛli ruuvini ɓa, ama shɔ yeeu nɔgbãti aru shɔu tasi Ɗalapa kaka vishonɛ au yuu. Ɗaa dooɗɔnni shɔgbete shongyɛ ɔ̃riutɛ kaka jazɨng akɔrɔ u ɗekɨntɔ au vishonɛni, ɗɔkɛ tɔɔnɛ shɔwɔɔ pɛli vishonɛ tɔɓa. N ɔ̃a kootipi, nkɔng ɔ̃ɗɔsẽsẽ a kootipi.>>

Akɨnti gbete Yesɔ sha vimtɛ kɛɗɔn a tuli susãri a tipi, a rãã tipi awuni, a sii tipi gbete rãã , kɛɗɔn a ̃ a jaau nɔɔ. A geliu , <<Yɛnɛ a sɔɔ nɔkɨn a mii kanɛ Siliyam.>>(Nii mi ukɔ ɔ̃<<Shonɛ,>>) kɛɗɔn jaau yɛrɛ a sɔɔ nɔkɨn , sɔɔrɛ u ɗɔgbete u ɗɔ.

U shɔnyakãsiriyi a shɔgbete i zɛliu si ̃ɛ̃̃ɛ̃ a ɗɔɔ vi gakinɛ i hɨunɛ, <<Ɓa jamkɔ u zɛurɛ a ɗɔɔ ɔ̃u gbete gaki vi ɓaya?>> Shɔ gãsiyi shanɛ, <<ukɔ>> Ama shɔwɔyi shanɛ, <<Ɓa ukɔ ɓa; shɛ zɔɔtɔ awuni.>>

Ama jaau au yuu shanɛ, <<nkɔng jaaukɔ.>>

I hɨu , <<A ɗɔɔ kɛpikoviya?>>

A kasinya ,<<Jaa gbete shɔ ɓaunɛ Yesɔ ukɔ rãã ̃̃ a ̃ring a nɔyi, a gelin nɛn yɛrɛ nɛn sɔɔ nɔkɨn a mii siliyam. Kɛɗɔn n yɛrɛ n sɔɔrɛ, ang ɗɔrɛ.>>

I shɔgbete Yesɔ gatiu , <<Jaau u piya?>>

A kasinya , <<N ji zɛɓa,>>

3. Multiplicação dos pães e peixes

  • Referência: Mateus 14:13-21

  • Explicação: Com apenas cinco pães e dois peixes, Jesus alimentou mais de 5 mil homens. Este sinal revela Cristo como o Pão da Vida, aquele que supre todas as nossas necessidades.

Yesɔ Shari Shɔzɛ Laa- Laa Ziti Tuu Kop Au Jaa Maani Ɓa Maani (5,000)

Naa Yesɔ nta shɔ nyo Yɔhana , a yuu a to latosi a ɗɔgbete shɔɓa ɗɔm ɓa . Mɔɔyi nta nankɔ, i yaa ɗɔgbete i ɗɔn i gɨn Yesɔ a dɔɔ ni yɛnɛ kou. Naa Yesɔ nɔtɛ a yɛti latosi ni a mɔɔyi , raa pɛliu ayini, gati shɔgbete i vɔrɔ abi ni.

A ɗaɗɗarɛukɔ, Yesɔ jadɔyi i arɛ a geliunɛ,<<Vishaane ɓa aɗɔni ɓa, ɗaa yitɛ. Yaa mɔɔyi naa , i yɛrɛ i vishaane a jakomɔɔyi.>> Yesɔ risi nyanɛ, <<Ji kɔriɓa i yɛrɛ ɓa. Ɔ ãi vishaane viya.>>

Yesɔ jaɗɔyi i risiu nyanɛ,<<Vigbete u a wuniyɛ borodi maani a jazɨng ziti.>> Kɛɗɔn Yesɔ shanɛ,<<Ɔ n ting arɛ yɛm.>> Yesɔ ãsi shɔwi nyanɛ nei ɔ̃linɛ a yuu wisi. Kɛɗɔn tuu borodi maani a jazɨng ziti a ɗe nɔɔ a lapa, ̃ri Ɗalapa a dali borodi a jazɨng ni. Kɛɗɔn turɛ a ãu jadɔyi, u jadɔyi i ãli shɔ . Kopiya shaarɛ tɛsiu . Yesɔ jadɔyi i toli borodi dalinɛ ɓuti kopi atu ziti gbete yaa . Shɔgbete i shaa isi shɔzɛ Laa- Laa ziti tu kop ɓa maani (5,000) vɔshɔ sheeli, soroyi a jajayini i ɓa ɓuzɨn ni ɓa.

4. Jesus acalma a tempestade

  • Referência: Marcos 4:35-41

  • Explicação: Com uma ordem, o vento e o mar se aquietam. O milagre ensina sobre a paz que excede o entendimento e a autoridade do Messias sobre a criação.

Yesɔ Ãsi Miibuu nya shirɛ

A diuni a ɗaɗarɛ Yesɔ geliu jadɔyi ,<<U tɛɛ nya ɓooti danɛ.>> Kɛɗɔn i yaa mooyirɛ a knti; Yesɔ jadɔyi to yɛti latosi gbete Yesɔ ɔ̃ ɗɔnyɛrɛ, latosi seyirɛ a nyazɔ. Gãsi latosi i si jo ɗɔuni. ̃ɛ̃ti naa i gaa yɛnɛtɛ sɔrɔ miibuu dusirɛ, si jaagoo miiu to yɛti latosiu , si yinɛ a miini. Yesɔ u si ɗɔ nororoonɛ a kɨnti latosi, ̃ yuu a laayupɔ̃. U jadɔyi i nisiurɛ i hɨunɛ, Shɔmala, u ɓa lunɛtɛ a mii maani, yuu ji waaɓa a ukɔni ɓaya?

Yesɔ yulapa a ãsi sɔrɔ nyarɛ, <<Ɔ̃shok!>> A geli mii , <<Shi kiri-kiri! Miiu shirɛ.>>

Kɛɗɔn Yesɔ hɨu jadɔyinɛ,<<Ɔ ntaa seti iviya? Anɛ dɔdɔrim ɔ sisɨn ãnɛ ɓaya?>>

Seti pɛliyi waanɛ i gaa hɨlinɛ , Shɔm ɓɛɛ piya? Sɔrɔ a jaagoo mii waponi piti i ntau nyatɔ!

5. Cura da mulher com fluxo de sangue

  • Referência: Marcos 5:25-34

  • Explicação: Uma cura que aconteceu pelo toque da fé. Jesus mostra que está atento ao sofrimento individual e que a fé é o canal para receber o milagre.

Suwɔɔ si ɗɔn ntabii waanɛ u kpaa ̃ɛ̃ saa kopi atu ziti, Likitayi tottot i pɛliu gãnrɛ ji gati ɓa. Nisiu saa piti kpai, nagbete si gatiyɛ vɔrɔu ̃n ɗekɨnɗekɨn. Naa suu nta Yesɔ ruubiitɛ, a arɛ a shɔ tete bi a Yesɔ kakɨnti, suu sha au sisɨn , << Nkɛ nta Yesɔ nya fãrã , n yɛn gatitɔ.>>

Suu ɗi Yesɔ fãrã , a gati ̃ɛ̃ti; Ntatɔ au biini nɛn gatitɛ. ̃ɛti Yesɔ ntarɛ kaka shɛtɛ au bi, a zaanɔɔ a hɨnɛ,<<Pi ɗinaa pi ang fãrã piya?>>

<<U jadɔyi kasiunya i shanɛ, A tɛttɔ moo waanɛ ikɛ ̃ a , anɛ pi ɗin piya?>> Ama Yesɔ kɨnnɔɔ nɛn shɔgbete pɛli vimyɛ . Suu kpaa sɨsɨn aru vigbete shɔ pɛliu , kɛɗɔn arɛ a setini bi a ta a Yesɔ ɗekɨn a geliu ruu ̃vɨn kpai. Yesɔ geli suu , majaa a sisɨn ãnɛ gataatɛ. Yɛnɛ atette binyatɔ̃a gatitɛ aa vɔrɔni.

6. Libertação do endemoninhado Gadareno

  • Referência: Marcos 5:1-20

  • Explicação: Jesus liberta um homem dominado por uma legião de espíritos. É a prova clara de sua autoridade absoluta sobre o reino das trevas.

Yesɔ Gati Shɔu a Rãma Sãuyɛ

Yesɔ au jaɗɔyini i to nya wapo Galili darɛ, aka tipi Jerasa. Naa Yesɔ shɛtɛ a yɛti latosi ni, shɔ rãma wɔɔ shɛ a yusàà a yɛu ɗɔbiirɛ. Jau roo a yusàà, shɔgbete mau a saganya ni ɓa; Si shɔ mau dɔɔ a naani a saganya, ama lɔɔri saganyau kati a dali lasakaurɛ au dɔɔni. U kaka si abi bang shɔ ji zɛu nɔɔ sãnɛɓa. Zɨmba a niti ni raki a yusàà, a kɔpɔni, u ɗɔɔ sɨnnɛ, abi ̃kinɛni a tari. A Yesɔ a ɗɔɔ anɛ u si kpɛlɛ awuni, yuurɛ a wẽsi a yugboti au ɗekɨn. Kaa nya a gãgãni a shanɛ, <<Yesɔ, Ɗalapa gbete vi tɛu kaka ɓa kpai ɓɛɛ jaa! A kasi ivi nkɔni viya? N gakaatɔ a Ɗalapa nii, mokaa tasinraanɛ!>> Jau sha vim aru si Yesɔ ɗɔ shanɛ ,<<Suru ̃likinɛ, shɛ jam biini!>>

Kɛɗɔn Yesɔ hɨunɛ,<<A niinɛ iviya?>> Jau kasinyanɛ,<<N niinɛ <Moo>. Aruviya u bang.>> Suru ̃linɛu gaki Yesɔ ̃n toti ukɔ yikiyinɛ a ɗɔuni. Jaa gãnya ̃niba si ɗɔuni maani a dɔkɔpɔu ni. Kɛɗɔn suruyi gaki Yesɔ ,<<̃u naa aɗɔ gãnyayi; u yɛrɛ u topɛ ai bi.>> Yesɔ yaasiyi nyaba i yɛrɛ, suru ̃likinɛwi i shɛrɛ jau bi i to gãnyawi birɛ. Gãnyawi si mɛnɛ lazɔrɔ ziti (2,000) i ̃ɛ a wapo i ɓoo mii i vɔlirɛ. Shɔ gãnya ganɛyi yuurɛ yɛnɛ komoo a jakomɔɔ i geli shɔ vi gbete i zɛyɛ, shɔ komoowi a jakomooni i piti kpai i shɛrɛ nɛn vi gbete a ɗɔɔ yɛnɛpɛ. Naa i atɛ a Yesɔ ɗɔbii, i shɔgbete au si rãmani bi, u ɗɔ ɔ̃a ɗɔukɔ tosi fãrã a bi tɛpɛ -tɛpɛ u si wasa-wasa; i zɛu nam i zaatɔ. Shɔgbete i viu a ɗɔuniyɛ, i geli shɔ piti kpai aru viu kpaa shɔ rãmau a gãnyawini. Kɛɗɔn shɔwi gaki Yesɔ nɛu yaa koou . Aɗagbete Yesɔ to yɛti latosi nɛyɛ, jaagbete rãmayi pɛliuyɛ gaki Yesɔ ,<<Yampɛ n gɨn apɛ dɔɔni!>> Kɛɗɔn Yesɔ ji yau ɓa, a geliunɛ, <<wɛrɛ a geli mɛshɔzɛyi vigbete Uɓeyelapa pɛlaayɛ a nɔgbete nta raayɛni.>> Jau yɛrɛ a to komoo ɗɔ kopi, u ɗɔgbete geli shɔ vigbete Yesɔ pɛliuyɛ. Shɔ ai nta vim kpai i zaatɔ.

7. Ressurreição da filha de Jairo

  • Referência: Marcos 5:21-43

  • Explicação: Jesus demonstra que a morte para Ele é como o sono. Ele restaura a vida de uma criança, trazendo esperança para uma família desesperada.

Jayirus Ɓɛɛ jaa a Sugbete Vɔrɔ

Naa Yesɔ tɛɛ nya ɓooti wapo da ̃ntɛ. a ɗaukɔ Mooyi kɨntiu tete. Kɛɗɔn Jayirus yupɛ̃ni Yahudawa ɗɔ ɔ̃naa Yesɔ ta a yugboti au ɗekɨn. A gakiu sisɨn gbete, <<N jasoro u vɔrɔ waanɛ. Sɔkɔ arɛ a ̃siunaa ayuu, aruviya u gatitɔ.>> Yesɔ yɛrɛ a Jayirus ni. Kɛɗɔn shɔ gɨn Yesɔ a dɔɔ waanɛ shɔ kɨntiu a tete. Suwɔɔ si ɗɔn ntabii waanɛ u kpaa ̃ɛ̃ saa kopi atu ziti, Likitayi tottot i pɛliu gãnrɛ ji gati ɓa. Nisiu saa piti kpai, nagbete si gatiyɛ vɔrɔu ̃n ɗekɨnɗekɨn. Naa suu nta Yesɔ ruubiitɛ, a arɛ a shɔ tete bi a Yesɔ kakɨnti, suu sha au sisɨn , << Nkɛ nta Yesɔ nya fãrã , n yɛn gatitɔ.>>

Suu ɗi Yesɔ fãrã , a gati ̃ɛ̃ti; Ntatɔ au biini nɛn gatitɛ. ̃ɛti Yesɔ ntarɛ kaka shɛtɛ au bi, a zaanɔɔ a hɨnɛ,<<Pi ɗinaa pi ang fãrã piya?>>

<<U jadɔyi kasiunya i shanɛ, A tɛttɔ moo waanɛ ikɛ ̃ a , anɛ pi ɗin piya?>> Ama Yesɔ kɨnnɔɔ nɛn shɔgbete pɛli vimyɛ . Suu kpaa sɨsɨn aru vigbete shɔ pɛliu , kɛɗɔn arɛ a setini bi a ta a Yesɔ ɗekɨn a geliu ruu ̃vɨn kpai. Yesɔ geli suu , majaa a sisɨn ãnɛ gataatɛ. Yɛnɛ atette binyatɔ̃a gatitɛ aa vɔrɔni.

Si Yesɔu dooɗɔ nyanwanɛ, jashonɛ wɔyi a Jayirus wɛrɛ i geliu , <<A jasuu votɛ gboti. A yɔri Shɔmalau iviya?>>

Yesɔ ji wayu ɓa a vigbete i shaliyɛni ɓa, a geliu , <<Mokaa nta setinɛ, ã ɓɛɛjo sisɨn.>> Kɛɗɔn Yesɔ ji yáá shɔwɔ ɓa nɛu gɨnrɛ ɓa, see Bituru a Yakubu a ɓɛzɔ̃ Yɔhana. I to Jayirus wɛrɛ, ɗɔukɔ Yesɔ yukɔnɛ a shɔ nyavɔ gbete shɔ sɨn a kakani, a ̃ sisɨn ai biini. Yesɔ torɛ a geliyinɛ, ɔ sisɨn kpaati ruviya? Jau ji vɔɓa-- u ɓɛjo nɔrɔ!

I latiu ɓɛjitɔ, a Yesɔ shɛshiyi ɓilirɛ piti kpai, a ɓaa jaa ɓeye nya a ɓinini au jadɔyi taati, i to jaaurɛ ɗɔgbete shɔ jaau ɗɔnyɛ. jaau naarɛ a yusiu lapa a geliunɛ,<<Talita, kumi,>>ukɔ ɔ̃, jasoro, yulapanɛ nkɔ gelaarɛ! ̃tti Jasuu yulaparɛ gaa rakinɛ ai ɗɔbii. (U saa si kopi atu ziti.) Naa vim pɛlitɛ, i bizaarɛ piti kpai. Ama Yesɔ ̃yi yushotɔ ̃ɛm nɛikɔ geli shɔwɔnɛ, a shanɛ, <<Ɔ ãu vishaanɛ u shaapɛ.>>

8. Jesus anda sobre as águas

  • Referência: Mateus 14:22-33

  • Explicação: Ao caminhar sobre o Mar da Galileia, Jesus mostra que não está sujeito às leis da física. O episódio também serve para tratar a fé e a dúvida no coração de Pedro.

Yesɔ ra’a yuu mii

Kɛɗɔn Yesɔ ̃u jadɔyi i to latosi tɛnɛ ka nyasasa da, nɛn vasi shɔ nyapɛ tɛlɛ. Naa vasi shɔ nyatɛ, a ̃yukɔpɔ nɛn gaki Ɗa . Naa ɗaɗɗarɛ pɛlitɛ, Yesɔ sijo yɔɓũm a ɗɔuni, Ama si latosi gbete u jaɗɔyi aɗɔn a tete mii wapɔ kpɛlɛ awuni, si rimii aɗɔ waanɛ a sɔrɔ mii aɗɔgbete dusi waanɛ. Si dii kaatɛttɔ shɔ Yesɔ au jaɗɔyi ɗɔbii u ɗɔɔ ranɛ ayuu mii wapo. Naa Yesɔ jadɔyi i zɛutɛ a ɗɔɔ ranɛ ayuu mii wapo seti pɛliyi . rãma,<< i sharɛ,>>i sɨn nyavɔ a gãgãni aru seti. Kɛɗɔn Yesɔ nwa nya gbãgbã ashane: <<Ɔ yɔri yuu ɓa, nkɔ. Seti pɛlɔɔ .>> Kɛɗɔn Bituru risi Yesɔ nyanɛ,<<Uɓeyɛlapa, ɔ̃mɔkɔ, ɓang nya nn aa ɗɔbii ayuu mii.>> Yesɔ shanɛ<<Anɛ.>> kɛɗɔn Bituru shɛ a yɛti latosi, a ra’a yuu mii yɛnɛ Yesɔ ɗɔbii. Ama naa nta sɔrɔ aɗɔ dusunɛ waanɛ, seti pɛliurɛ, sikɛ lune mii, sɨn nya , << Uɓeyɛlapa, rang jo!>>

Yesɔ gɨn naa gbãgbã a sãurɛ, A shanɛ<<Mɔkɔ shɔ sisɨn ãnɛ ̃̃̃mi! A lɛri aru iviya?>>

I kpai i to yɛti latosi , sɔrɔ shirɛ. Yesɔ jaɗɔyi gbete i si yɛti latosi i gee Yesɔ nyarɛ, i shane, <<Nizɛ apɛ Ɗa jaa.>>

9. Cura do paralítico

  • Referência: Marcos 2:1-12

  • Explicação: Jesus cura o corpo, mas primeiro perdoa os pecados. Este milagre estabelece que sua missão principal é a reconciliação espiritual do homem com Deus.

Yesɔ Gati Shɔ Gbete radɔɔ ɓa

Ji ɔ̃ ɓa waanɛ ɓa, Yesɔ tosɔ̃n kapanahum, naa shɔ ntatɛ a wɛrɛ . Kɛɗɔn shɔ yalinya a wɛrɛu waanɛ jaa ji tesi shɔ ɓa, ko nyajaa sẽrẽrẽ si ɓa, Yesɔ nwaariyi Ɗanyaruubii . Shɔ vɔshɔyi i arɛ ̃ɛ̃ti, i n-tiu shɔgbete radɔɔ ɓa. I jo kpaa ɗɔ tonɛ ɓa shɔzɛ si bang, i ntáá yujaa aɗɔgbete Yesɔ ɗɔnyɛ, i tosi siri gbete jau roo ɗɔn yɛrɛ. Naa Yesɔ zɛyi sisɨn ãnɛtɛ ̃niba, a geli shɔgbete radɔɔ ɓa , <<Majaa, shɔ yasaa ruuvinitɛ.>>

Gãsi shɔmalayi nyaãsinɛ Musa gbeteyi ɔ̃li ɗɔuyɛ i lɛri ai sisɨn , <<Jam sha ruum aruvi nankɔ viya? Shɔmpɛ vikɔ̃linɛ shanɛ a Ɗa yuu! Ɗalapa yaasi shɔ ruuvini jo sheeli!>> ̃ɛ̃ti Yesɔ vigbete ai sisɨn , A hɨrɛ shanɛ,<<Ɔ lɛri vim aru viya? Atette vi zitim Pi shɔpi ɔ̃pɛlaa piya, shɔu geli shɔgbete raɗɔɔ ɓa ,<Shɔ yasaa ruuvinitɛ,>ko, a shanɛ, <Yulapa nɛǃ A tuu a siri a yɛrɛ,>? Ama n yɛn tasɔɔtɔ nkɔng shɔzɛ jaa n kaka ɗɔn n yaasi shɔ ruuvini a koo,>> Yesɔ geli shɔgbete radɔɔ ɓa , <<N gelaatɛ, yulapanɛ a tuu siri a wɛrɛ.>>

I si ɗɔgbete i biliu , jau yulapa, tuu siri a nyaba a yɛrɛ. Vim sɨn shɔ bizaanɛ kopiya bɛli Ɗalapa , i shanɛ , <<U ji vi ɗɔmjo lee-gbete ɓa!>>

10. Ressurreição de Lázaro

  • Referência: João 11:1-44

  • Explicação: O milagre mais impactante antes da crucificação. Ao ressuscitar alguém morto há quatro dias, Jesus declara: "Eu sou a ressurreição e a vida".

Liyazaro Vɔnɛ

Jawɔɔ siɗɔn u niinɛ Liyazaro, u si vɔrɔ a Betani. Betani ukɔ ɔ̃koomo ɗɔgbete Mariyamu a ɓɛzɔ̃ Marita i ɗɔnyɛ. (Mariyamu si ji ukɔ su gbete pmri Uɓeyelapa nɔɔ sũrũ-sũrũ a bi a dɔɔni piti a ̃li au suyu, si ji ɓɛnaakɔ Liyazaro u vɔrɔ. Kɛɗɔn ɓɛnaayi i sho shɔwɔ nɛu geli Yesɔ ayuu Liyazaro : <<Uɓeyelapa, mɛsau gbete a ɔriuyɛ u vɔrɔ>>

Naa Yesɔ ntatɛ a shanɛ,<<Liyazaro vɔrɔm a kɨntiuni kpai ɓa, ama vim ɔ̃ nankɔ aru shɔu bassi Ɗalapa nii, a nyabankɔ Ɗalapa jaa kpaa basinɛrɛ.>>

A shomni piti Yesɔ ɔri Marita a ɓɛzɔ̃ wujaa Mariyamuni wɔsɔ̃n a Liyazaro ni, ama naa Yesɔ ntatɛ Liyazaro u vɔrɔ, kɛɗɔn ɔ̃a ɗɔgbete u si ɗɔnyɛ dɔɔ ziti.

Kɛɗɔn a geli u jadɔɔyi ,<< U sɔɔ tipi Yahudiyanɛ.>>

U jadɔɔyi i kasinya ,<<Shɔmala, ji dii zitinkɔ shɔ tɔnɛ shɔ loraa a tari a ɗɔwakɔ; a ̃n ɗɔukɔ sɔɔnɛ ya?>>

Yesɔ shanɛ,<<Ɓa niti gbete dɔɔɗa kɔsinɛ kopi tu ziti ɓaya? Kopiya ranɛ atette niti kpai kɔdɔɔ ɓa, aru i ɗɔgbete i ɗɔsẽsẽ a koo. Ama ikɛ ranɛ a zɨmba i kɔdɔɔtɔ, aru ɗɔsẽsẽ gbete shɔ ɗɔɔ ɓa.>>

Yesɔ sha vim a gai gelinɛ ,<<U ɓɛusa Liyazaro roonɔrɔtɛ, ama n yɛn yɛrɛ n yusiu lapatɔ.>>

U jadɔɔyi i kasinya ,<<ɔ̃a nɔrɔ Uɓeyelapa gatitɔ.>>

Yesɔ nwanya ɓɛjo aru Liyazarɔ vɔnɛ, ama i ji zɛkara ɓa, i tɔɔɓɛjo Yesɔ sha nɔrɔ roonɛ nizɛm.

Kɛɗɔn Yesɔ hãsiyi ruukɛ baras ,<<Liyazaro vɔtɛ, N nta sisɨn purutɛ aru n ɓa Liyazaro ɗɔbiini ɓa awɔ yuu, nɔgbete ɔ ã sisɨn . Ama u yɛu ɗɔbiinɛ.>>

Tooma (gbete shɔ ɓaunɛ jabɔ̃) geli ɓɛzɔɔ Yesɔ jadɔɔyi ,<<U yɛnɛ a shɔmalani a ɗɔzɔ kpai, nɔgbete shɔ nyou jo awuni a ɗɔzɔ !>>

Yesɔ Ɔ̃Yunɛ A Sàà A Suruni

Naa Yesɔ to ɗɔutɛ kpaarɛ si shɔ gbã Liyazaro rootɛ a sàà lee ̃ɛ̃ti. Yuunɛ a Betani yɛnɛ Urushalima si mɛnɛ kilomita taati, Shɔ Yahudiya i waanɛ i a ɗɔɔ Marita a Mariyamu nyaavɔ geenɛ aru ɓɛnaa Liyazaro vɔnɛ. Naa Marita ntatɛ Yesɔ kaanɛ, a yɛu ɗɔɔ kpaanɛrɛ, ama Mariyamu ɔ̃ ɓɛɛjo a yɛti wɛrɛu .

Marita geli Yesɔ , <<A si ɗɔnni Uɓeyelapa, manaa si ji ɓa! Ama n tɛttɔ ko dɔdɔrim vi gbete a gaki Ɗalapa ãatɔ.>>

Yesɔ geliu ,<< mɛnau yuu ̃ntɔ a suruni,>>

Marita risinya , <<N tɛttɔ yuutɔ a suruni alee gadi.>>

Yesɔ geliu ,<< Nkɔng ɔ̃yuunɛ a sàà a suruni. Shɔ gbeteyi ãsisɨn ang biini ko i vɔtɛ i yuu ̃ntɔ a suruni; kopiya gbete u suru aɗɔn ã sisɨn ang biini ɓa dangdang. A ã sisɨn ya?>>

Marita kasinya ,<<Nn, Uɓeyelapa! N ã sisɨn tɛttɔ mɔkaa Shɔshɔranɛ, Ɗaalapa jaa, shɔ gbete arɛ a koo.>>

Yesɔ sɨnɛ

Akɨnti gbete Marita sha vimtɛ, a sɔɔrɛ a ɓaa ɓɛzɔ̃ Mariyamu nya kagbete a geliu , <<Shɔmala u yɛm, u ɗɔgbete u a ruubii .>> Naa Mariyamu ntatɛ nankɔ, yulapa a pɛli gbãgbã a yɛu ɗɔbiirɛ. (Si Yesɔ ji to jakoomɔu ̃̃ɓa, ama u si doo ɗɔgbete Marita kpaauyɛ.) Shɔgbete i si a ɗɔɔ Mariyamu nyageenɛ a wɛrɛ , i gɨn Mariyamu yɛnɛ ɓili naa i zɛtɛ yuu ɓilitɛ gbãgbã. I tɔnɛ mɛnɛ ɗɔɔ sɨnnɛ a yusàà.

Mariyamu to ɗɔgbete Yesɔ ɗɔnrɛ, ̃ɛ̃ti naa Yesɔ , a nwesi au ɗekɨn a shanɛ,<<Uɓeyelapa, a si ɗɔnni manaa sijo ɓa!>>

Yesɔ zɛurɛ a ɗɔɔ sɨnnɛ, a shɔgbete i si aukɔni i ̃nji ɗɔɔ sɨnnɛ; vim ntau a sisɨn gbukut, feefee u ɗɔɔ lɛrinɛ. A hɨyinɛ, <<Ɔ gbãu piɗɔpiya?>>

I kasinya ,<< Anɛ a zɛrɛ Uɓeyelapa,>>

Yesɔ sɨnrɛ.

Yahudawayi i shanɛ, <<Ɔ nɔgbete ɔri Liyazaro !>>

Ama gãsiyi i hɨnɛ, <<Jaam ɓeli shɔnɔ̃gbayi i nɔɔ, ɓa ukɔ ɓaya? zɛnɔɔ ɓa u zããri Liyazaro vɔnɛrɛ ɓaya?>>

Yesɔ Yuusi Liyazaro a Suruni

Kɛɗɔn Yesɔ lɛri ̃n au sisɨn gbukut, a yusàà , gbete si nyapuru shɔ kuki tari a nya sààuni. Yesɔ ãsinyanɛ, <<Ɔ giri tariunɛ kagbete!>>

Kɛɗɔn Marita shɔ vɔrɔu ɓɛnaa kasinya ,<<pmtitɔ dukuduku, Uɓeyelapa. Aru nɛm dii ̃ɛ̃ti gbete u gbãu !>>

Yesɔ geliu , <<N ji gelaa ɓaya, n-tɛ akɛ ã sisɨng , a Ɗalapa basinɛtɔ ɓaya?>>

Kɛɗɔn i giri tariurɛ kagbete. Yesɔ ɗeenɔɔ a kolapa a shanɛ,<< N ̃raatɛ, maye, a weshotɔ ang nyani. N tɛttɔ a weshotɔ ang nyani ko-pi lee piya, ama n sha vim aru shɔgbete i aɗɔm, nɔgbete i ã sisɨn mɔkaa shong-rɛ.>> Akɨnti gbete sha vimtɛ, a ɓaa nya a kakani a shanɛ,<<Liyazaro shɛ ɓilinɛǃ>> Liyazaro shɛ ɓilirɛ, u naa a dɔɔni shɔ mali tɛttɔ a làā vɔrɔ gbãnɛ, a fãrã ni au nɔkɨn.Yesɔ geliyi ,<<Ɔ kaliu , u yɛrɛ.>>

Conclusão

Os milagres de Jesus revelam sua autoridade sobre a natureza, as enfermidades, o mundo espiritual e até a morte. Eles não são apenas demonstrações de poder, mas sinais que apontam para sua identidade e missão.

Ao estudar esses milagres, é possível compreender melhor o papel de Jesus e a mensagem central do Evangelho.

Se este conteúdo ajudou você a entender os milagres de Jesus na Bíblia, compartilhe este artigo para que mais pessoas também conheçam esses ensinamentos.

Edineia Fernandes
1 pessoa deu Amém