1 Na, me whakaatu e ahau ki a koutou, e oku teina, te rongopai i kauwhautia e ahau ki a koutou, ta koutou hoki i whakaae na, ta koutou hoki e tu na,2 Te mea hoki e ora na koutou; ka whakaatu ahau ki a koutou i nga kupu i kauwhau ai ahau ki a koutou, ki te mau tera i a koutou, ki te mea ehara to koutou i te whakapono noa.3 I hoatu na hoki e ahau ki a koutou i te tuatahi te mea i riro mai i ahau, ara i mate a te Karaiti mo o tatou hara, i pera me ta nga karaipiture;4 A i tanumia; a i ara ake ano i te toru o nga ra, i pera me ta nga karaipiture;5 A ka whakakite ki a Kipa; muri iho ki te tekau ma rua;6 Muri iho ka whakakite ki nga hoa tokomaha ake i te rima rau i te kitenga kotahi, e ora nei ano te nuinga o ratou, ko etahi ia kua moe;7 Muri iho ka whakakite ki a Hemi; muri iho ki nga apotoro katoa;8 A muri rawa iho ka whakakite hoki ia ki ahau, me te mea i whanau tomuri nei ahau.9 Ko te iti rawa hoki ahau o nga apotoro, kahore e tau kia kiia he apotoro, moku i whakatoi i te hahi a te Atua.10 Heoi na te aroha noa o te Atua tenei ahua oku: kihai ano tona aroha noa ki ahau i maumauria; heoi nui atu taku mahi i ta ratou katoa: ehara ia i te mea naku, engari na te aroha noa o te Atua i mahi tahi me ahau.11 Na, ahakoa naku, ahakoa na ratou, ko ta matou kauwhau tenei, ko ta koutou ano tenei i whakapono ai.12 Na, e kauwhautia nei a te Karaiti, tona aranga ake i te hunga mate, he pehea te kupu a etahi o koutou, kahore he aranga ake o te hunga mate?13 Mehemea hoki kahore he aranga o te hunga mate, kihai ano a te Karaiti i ara.14 Mehemea hoki kahore a te Karaiti i ara, maumau noa ta matou kauwhau, maumau noa to koutou whakapono.15 Ae ra, ka kitea hoki matou he kaiwhakaatu teka i ta te Atua; no te mea ka whakaaturia nei e matou te Atua, nana i whakaara ake a te Karaiti; kihai nei i whakaarahia e ia, ki te kahore te hunga mate e ara.16 Ki te kahore hoki te hunga mate e whakaarahia, kihai ano a te Karaiti i whakaarahia:17 A mehema kahore a te Karaiti i ara, he mea hanga noa to koutou whakapono; kei roto tonu koutou i o koutou hara.18 Me te hunga hoki kua moe atu i roto i a te Karaiti, kua ngaro ratou.19 Ki te mea hei tenei ao anake he tumanako ma tatou ki a te Karaiti, nui atu te pouri mo tatou i o nga tangata katoa.20 Ko tenei kua ara a te Karaiti i te hunga mate, kua waiho hei matamua mo te hunga kua moe.21 Na te tangata nei hoki te mate, waihoki na te tangata te aranga o te hunga mate.22 I roto hoki i a Arama ka mate katoa nga tangata, waihoki i roto i a te Karaiti ka whakaorangia katoatia.23 Otiia ko tenei, ko tenei, i tona ake turanga; ko te Karaiti te matamua; muri iho ko te hunga a te Karaiti a tona haerenga mai.24 Ko reira te mutunga, ina oti te rangatiratanga te hoatu e ia ki te Atua, ara ki te Matua; ina memeha i a ia nga kawanatanga katoa, nga mana katoa, me te kaha.25 Kua takoto hoki te tikanga kia kingi ia, kia meinga katoatia ra ano e ia ona hoariri ki raro i ona waewae.26 Ko te hoariri whakamutunga e whakakahoretia ko te mate.27 No te mea, ka oti nga mea katoa te pehi e ia ki raro i ona waewae. Otira i tana kianga, Ka oti nga mea katoa te pehi ki raro i a ia; e marama ana kua waiho i waho te kaipehi o nga mea katoa ki raro i a ia.28 A ka oti nga mea katoa te pehi e ia ki raro i a ia, ko reira hoki te Tama riro ai ki raro i te kaipehi o nga mea katoa ki raro i a ia, kia katoa ai te Atua i roto i te katoa.29 Penei ka aha te hunga e iriiria ana hei whakakapi mo te hunga mate? Ki te kahore rawa te hunga mate e ara, he aha hoki ratou ka iriiria ai hei whakakapi mo te hunga mate?30 He aha ano tatou ka tu wehi ai i nga wa katoa?31 Na koa taku oati, na toku whakamanamana ki a koutou, e oku teina, i roto i a Karaiti Ihu, ina mo te mate ahau i ia ra, i ia ra.32 Ha, mehemea ahau i whawhai ki te kararehe i Epeha, pera ana me te tangata, he aha te pai ki ahau? Ki te kahore te hunga mate e ara, e kai tatou, e inu, ko apopo hoki tatou mate ai.33 Kei whakapohehetia koutou: Ki te kino nga hoa, ka heke ki te kino nga tikanga pai.34 Oho ake ki te tika, a kaua e hara; kahore hoki o etahi matauranga ki te Atua: i korero ai ahau kia whakama ai koutou.35 Otira tera tetahi e ki mai, peheatia ai te whakaarahanga o te hunga mate? he tinana aha hoki to ratou ina haere mai?36 Kuware! ko tau e whakato na, e kore e puta ki te ora, ki te kahore e mate:37 A ko tau e whakato na, ehara i te tinana e puta ake a mua tau e whakato na, engari he kakano kau no te witi ranei, no tetahi atu mea ranei:38 E hoatu ana hoki e te Atua ki taua kakano he tinana, ko tana i pai ai, a ki tenei kakano, ki tenei kakano, tona ake tinana.39 Ehara i te kikokiko kotahi nga kikokiko katoa: engari tera ano to te tangata kikokiko, a rere ke ano to te kararehe kikokiko, rere ke to te manu, rere ke to te ika.40 Ko etahi tinana no te rangi, ko etahi tinana no te whenua: otiia rere ke te kororia o nga mea o te rangi, rere ke to nga mea o te whenua.41 He kororia ke to te ra, he kororia ke to te marama, he kororia ke hoki to nga whetu: na poka ke te kororia o tetahi whetu i to tetahi whetu.42 He pera ano te aranga o te hunga mate. E whakatokia pirautia ana; e whakaarahia piraukoretia ana:43 E whakatokia honorekoretia ana; e whakaarahia kororiatia ana: e whakatokia ngoikoretia ana; e whakaarahia kahatia ana:44 E whakatokia ana he tinana maori; e whakaarahia ana he tinana wairua. Mehemea tera he tinana maori, tera ano hoki he tinana wairua.45 He penei hoki te mea i tuhituhia, Ko te tangata tuatahi, ko Arama, i meinga hei tangata ora; ko te Arama whakamutunga ka waiho hei wairua whakaora.46 He ahakoa ra ehara te mea wairua i te tuatahi, engari te mea maori; no muri te mea wairua.47 Ko te tangata tuatahi no te whenua, he mea oneone: ko te tangata tuarua no te rangi.48 Ko nga mea oneone rite tonu ki te mea oneone; ko nga mea o te rangi rite tonu ki te mea o te rangi.49 Na, kua mau nei ki a tatou te ahua o te mea oneone, waihoki ka mau ano ki a tatou te ahua o to te rangi.50 Ko taku korero tenei, e oku teina, e kore e tau kia riro te rangatiratanga o te Atua i te kikokiko, i te toto; e kore ano te piraukore e riro i te pirau.51 Na, he mea huna tenei ka korerotia nei e ahau ki a koutou. E kore tatou katoa e moe, engari e whakaahuatia ketia tatou katoa;52 E kore e aha, kimo kau te kanohi, i te tetere whakamutunga: e tangi hoki te tetere whakamutunga: e tangi hoki te tetere, a e whakaarahia nga tupapaku, he mea piraukore, a ka whakaahuatia ketia tatou.53 Kua takoto hoki te tikanga kia kakahuria te piraukore e tenei pirau, kia kakahuria hoki te matekore e tenei hanga matemate nei.54 Heoi ka oti tenei pirau te whakakakahu ki te piraukore, me tenei hanga matemate nei te whakakakahu ki te matekore, ko reira rite ai te korero i tuhituhia, horomia ake te mate e te wikitoria.55 E te mate kei hea tou wero? E te reinga kei hea tou wikitoria?56 Ko te hara to te mate wero; na te ture hoki i kaha ai te hara:57 Ki te Atua ia te whakawhetai, nana nei i homai te wikitoria ki a tatou, he meatanga na to tatou Ariki, na Ihu Karaiti.58 Heoi, e oku teina aroha, kia u, kei taea te whakakorikori, kia hira te mahi ki te Ariki i nga wa katoa, e matau ana hoki koutou, ehara i te maumau to koutou mauiui i roto i te Ariki.
1 弟兄们, 我要把我从前传给你们的福音向你们讲明。这福音你们已经领受了, 并且靠着它站立得稳。 2 你们若持守我所传给你们的道, 就必靠这福音得救, 不然就是徒然相信了。 3 我从前领受了又传交给你们那最要紧的, 就是基督照着圣经所记的, 为我们的罪死了, 4 又埋葬了, 又照着圣经所记的, 第三天复活了; 5 并且曾经向矶法显现, 然后向十二使徒显现。 6 以后又有一次向五百多个弟兄显现。他们中间大多数到现今还在, 也有些已经睡了。 7 以后也向雅各显现, 再后又向众使徒显现, 8 最后也向我显现; 我好像一个未到产期而生的人。 9 我原是使徒中最小的, 本来没有资格称为使徒, 因为我曾经迫害 神的教会。 10 然而靠着 神的恩典, 我得以有了今天, 而且他赐给我的恩典并没有落空; 我比众使徒格外劳苦, 其实不是我, 而是 神的恩典与我同在。 11 因此, 不论是我, 或是众使徒, 我们这样传, 你们也这样信了。 12 我们既然传基督从死人中复活了, 你们中间怎么有人说没有死人复活呢? 13 倘若没有死人复活的事, 基督也就没有复活了。 14 如果基督没有复活, 我们所传的就是枉然, 你们的信也是枉然, 15 我们也会被人认为是替 神作假见证的了, 因为我们为 神作过见证说, 他使基督复活了。如果死人没有复活, 神也就没有使基督复活了。 16 因为如果死人没有复活, 基督也就没有复活。 17 基督若没有复活, 你们的信就是徒然, 你们仍在你们的罪里。 18 那么, 在基督里睡了的人也就灭亡了。 19 如果我们在基督里只在今生有盼望, 就比所有人更可怜了。 20 现在基督已经从死人中复活, 成为睡了的人初熟的果子。 21 死既借着一人而来, 死人复活也借着一人而来。 22 在亚当里众人都死了, 照样, 在基督里众人也都要复活; 23 只是各人要按着自己的次序: 初熟的果子是基督, 以后, 在他来的时候, 是那些属基督的人。 24 再后, 末期到了的时候, 基督把所有的统治者、掌权者和有能者都毁灭了, 就把国度交给父 神。 25 因为基督必要作王, 直到 神把所有的仇敌都放在他的脚下。 26 最后要毁灭的仇敌就是死, 27 因为经上记着说: "他使万物都服在他脚下。"既然说万物都服了他, 显然那使万物服他的就不包括在内了。 28 等到万物都服了他, 那时子自己也要服那位叫万物服他的, 好使 神在万有之上。 29 不然, 那些为死人受洗的, 是为了什么呢?如果死人根本不会复活, 那么为什么要为他们受洗呢? 30 我们又为什么时刻冒险呢? 31 弟兄们, 我是天天冒死的, 这是我凭着我在我们的主耶稣基督里, 因你们而夸口说的。 32 我在以弗所和野兽搏斗, 如果照着人的意思来看, 那对我有什么益处呢?如果死人不会复活, "我们就吃吃喝喝吧, 因为我们明天就要死了。" 33 你们不要自欺, "滥交朋友是会败坏品德的。" 34 你们理当醒悟过来, 不要犯罪, 因为你们中间有人不认识 神; 我说这话是要你们羞愧。 35 但有人会说: "死人怎样复活呢?要带着怎么样的身体来呢?" 36 无知的人哪, 你所种的若不死去, 就不能生。 37 你们所种的, 不是那将来要长成的形体, 只不过是一粒种子, 也许是麦子或别的种子。 38 但 神随着自己的意思给它一个形体, 给每一样种子各有自己的形体。 39 而且各种身体也都不一样, 人有人的身体, 兽有兽的身体, 鸟有鸟的身体, 鱼有鱼的身体。 40 有天上的形体, 也有地上的形体; 天上形体的荣光是一样, 地上形体的荣光又是一样。 41 太阳有太阳的荣光, 月亮有月亮的荣光, 星星有星星的荣光, 而且每一颗星的荣光也都不同。 42 死人复活也是这样。所种的是必朽坏的, 复活的是不朽坏的; 43 所种的是卑贱的, 复活的是荣耀的; 所种的是软弱的, 复活的是有能力的; 44 所种的是属血气的身体, 复活的是属灵的身体。既然有属血气的身体, 也会有属灵的身体。 45 经上也是这样记着说: "第一个人亚当成了有生命的人, 末后的亚当成了使人活的灵。" 46 但那首先的不是属灵的, 而是属血气的, 然后才有属灵的。 47 第一个人是出于地, 是属土的; 第二个人是出于天。 48 那属土的怎样, 所有属土的也都怎样; 属天的怎样, 所有属天的也都怎样。 49 我们既然有了属土的形象, 将来也必有属天的形象。 50 弟兄们, 我告诉你们, 血肉之体不能承受 神的国, 必朽坏的也不能承受那不朽坏的。 51 我现在把一个奥秘告诉你们: 我们不是都要睡觉, 而是在一剎那, 眨眼之间, 就是号角最后一次吹响的时候, 我们都要改变; 因为号角要吹响, 死人要复活, 成为不朽坏的, 我们也要改变。 53 这必朽坏的必须穿上不朽坏的, 这必死的必须穿上不死的; 54 这必朽坏的既穿上了不朽坏的, 这必死的既穿上了不死的, 那时, 经上的话就应验了: "胜利了! 死亡已经被吞灭。 55 死亡啊! 你的胜利在哪里?死亡啊! 你的毒刺在哪里?" 56 死的毒刺就是罪, 罪的权势就是律法。 57 感谢 神, 他借着我们的主耶稣基督, 把胜利赐给我们。 58 所以, 我亲爱的弟兄们, 你们务要坚固, 不可动摇, 常常竭力多作主工, 因为知道你们的劳苦, 在主里面不是徒然的。