Nova tela
1 Znamo, naime, da ako se zemaljski šator u kome živimo i razruši, imamo stan od Boga, večni dom na nebesima koji nije sagrađen ljudskom rukom. 2 Jer, u ovom šatoru uzdišemo i čeznemo da preko njega obučemo na sebe naše nebesko obitavalište. 3 Zaista, kada ga obučemo na sebe, nećemo biti neodeveni5,3 Apostol Pavle upoređuje dušu koja je otišla k Bogu s neodevenošću.. 4 Mi, naime, koji živimo u šatoru tela, stenjemo pod njegovim teretom, ali ne želimo da ga se rešimo, nego da preko njega obučemo novo telo, tako da život proguta ono što je smrtno. 5 A Bog nas je za to pripravio davši nam svoga Duha u zalog.