15 Kada je nestalo vode iz mešine, odnela je dečaka pod jedan žbun, 16 a sama otišla i sela malo dalje, toliko koliko se lukom i strelom može dobaciti. Govorila je u sebi: „Neću da gledam kako mi dete umire." Sela je tamo, i glasno zajecala.
17 Ali Bog je čuo dečakov glas; Anđeo je Božiji pozvao Agaru s neba, govoreći joj: „Šta te muči, Agaro? Ne boj se, jer je Bog čuo vapaj dečakov tamo gde leži.
19 Tada joj Bog otvori oči, te ona opazi izvor. Otišla je, napunila mešinu vodom, i napojila dečaka.