Pular para o conteúdo
Publicidade

10 Milagres de Jesus na Bíblia: Lista com versículos e explicação

Por Bíblia Online

Os milagres de Jesus são muito mais do que demonstrações de poder sobrenatural; eles são sinais que confirmam sua divindade e missão. Ao longo dos Evangelhos, vemos Cristo curando enfermos, dominando a natureza e vencendo a morte.

Neste guia, selecionamos 10 milagres de Jesus na Bíblia, organizados com referências e uma breve explicação sobre o impacto espiritual de cada um deles.

Os principais milagres de Jesus nos Evangelhos

1. Transformação da Água em Vinho

  • Referência: João 2:1-11

  • Explicação: Ocorreu nas Bodas de Caná. Sendo o seu primeiro milagre público, Jesus demonstrou autoridade sobre a matéria e a natureza, revelando sua glória aos discípulos e abençoando a instituição da família.

Bal ke Kana

Ke mbee ãtsoo mbuaal, éli ye bal k’ola bo Kana, ke Ngalile. Ngoo a Yeso áli oŋɔ̃. Áti Yeso ̃ mbel ke bal olɔ, y’ayio a ndɛ. Onge bɛn mbal ã bvine ãywɛn, ngoo a Yeso olieel ndɛ ndiri: «k’abekal ye mbal .» Kɛn a Yeso obveel ndɛ ndiri: «Ngu, ndɔɔ mã mpɛ̃-a-mpɛ̃ a bia-yɛ? Lio e ̃ kɛn ekoo .» Ngoo a Yeso olieel asal ndiri: «Esa mbueel m’ètam ndɛ byɛ osa.» Oŋɔ̃, éli y’ãmbuu ãsɛɛn m’ábuo m’ãnkɔɔn, m’ékesa Ayuda ɛ̃kiri mi osuɔɔl o nzuru. Mbuu bwɛn a mbuu éli m’alitele onse ab’ɔ̃nkam (100). Yeso olieel asal ndiri: «Eluul ãmbuu mã m’ãdza. aluul ̃ ãpal mpu.» Ndɛ bu alieel ndiri: «Oŋɔ̃ etob ãdza omɔ̃, ebiri ̃ ola mfam a pfuun.» abiri ̃. Mfam a pfuun ombio ãdza m’ãkɔɔl mbal ã bvine. Ndɛ k’áyɛɛ mboo yi éfi ̃ , kɛn asal b’átob ãdza áyɛɛ. Ndɛ oti ɔ̃baal mbel, bu alieel ndɛ ndiri: «Mbuul wueel abewa baal mbal m’ãnduru obvie ɛ̃kwel, baal ̃ ãbɔɔ, ndɛ fi abewa m’ãnkuaal-a-nkuaal. Bɛn bu kwee m’ãnduru obvie tiil meba!» Okyɛ emvieel ki ɛ̃kwel ki ési Yeso ke Kana ke nsie yi Ngalile. Ndɛ osuo omfam o ndɛ, ayio bu alɔ okiool onse ndɛ.

2. Cura do cego de nascença

  • Referência: João 9:1-12

  • Explicação: Jesus usa lodo para curar um homem que nunca havia enxergado. Este milagre prova que Ele é a Luz do Mundo e tem poder para restaurar o que nasceu com defeito.

Yeso oboo mbuul wu áburu mviil ɔ̃kwa-ɔ̃kwa

Ŋ’eyii ebwel Yeso, ndɛ omwɛn mbuul wu áburu mviil ɔ̃kwa-ɔ̃kwa. Ayio a ndɛ afuul ndɛ bubu: «Rabbi, Wu ási obi nã, ndyam wuo aburu a ndɛ, kwɛn aburu ndɛ mviil ɔ̃kwa-ɔ̃kwa?» Yeso obveel ndiri: «Ke me ndɔɔ yɛn ndyam wuo aburu a ndɛ ási obi , me ndɔɔ yɛn ɛ̃sal ɛ̃ Nziã ɛ̃mɔɔn onse ndɛ. Ŋ’ebal mwiĩ kɛn, ebvaan bia-byɛ esa ɛ̃sal ɛ̃ wu otam ̃. Tsia ayebva wɛn mbuul si ngɔmɔ̃ k’akoo m’osa ɔ̃sal si ngɔmɔ̃ . Ŋe ndi ̃ onse ɔ̃kiri, ̃ ndi mwiĩ a ɔ̃kiri.» Ke mbee a ŋ’eyɛɛn ndɛ obobɔ, ndɛ otsweel ãntɛɛ me nsie, bvool obuo pɔtɔ-pɔtɔ m’ãntɛɛ omɔ̃, okel me mviil m’ɔ̃kwa-mviil. Ndɛ olieel ɔ̃nkwa-mviil bubu: «Yi, suɔɔl osu k’edzii e Silohe.» Nkuũ oyɔ, ŋ’ayɛɛn ndiri «wu atam.» Ndɛ oyɛn okɔ, osuɔɔl osu. Ŋ’ekɔɔl ndɛ, ndɛ oyii amwɛn.

Baal b’akal tsotsoo ye ndɛ ye bɛn tsɔɔn ámwɛn k’ékelaa ndɛ eluɔ, ákeyɛɛn bubu: «Wu ke mbuul wu áli me nsɛn ákelaa eluɔ ?» Bɛn ndiri: «Ndɛ!» Bɛn ndiri: «Hɛɛ̃-̃, ndɛ oli y’emfa e ndɛ.» Ndyam ndiri: «Eli ̃!» afuul ndɛ ndiri: «Emfa emã ki edzweel mviil ã nzuru?» Ndɛ obveel ndiri: «Mbuul wu ata me Yeso obuo pɔtɔ-pɔtɔ, okel ̃ me mviil, bu alieel ̃ ndiri: "Yi, nsuɔɔl osu k’edzii e Silohe." ̃ bu ngyɛn okɔ, nsuɔɔl osu okɔ, ̃ bu ngyii emwɛn.» afuul ndɛ ndiri: «Ngaburu ondɛ kwɛn ali?» Ndɛ obveel ndiri: «̃ ke ngyɛɛ .»

3. Multiplicação dos pães e peixes

  • Referência: Mateus 14:13-21

  • Explicação: Com apenas cinco pães e dois peixes, Jesus alimentou mais de 5 mil homens. Este sinal revela Cristo como o Pão da Vida, aquele que supre todas as nossas necessidades.

Yeso oliil baal amiil ataan (5.000)

Ŋ’eyoo Yeso nsia oyɔ, ndɛ owel ebɛɛ, ombal oŋɔ̃, odzuru nzuru oyɛn me pyɛ k’ɔ̃baan wa kɛɛ-kɛɛ. Kɛn a ŋ’eyoo baal nsia yi eyɛn ndɛ, afi m’ãbviil mã nku-a-nku, bu anɔɔn a ndɛ me nsie. Ŋ’epal Yeso onse ebɛɛ, ndɛ omwɛn embuul, ndɛ nyiĩ a ebɔɔ, bvool oboo anga-ãluu b’áli onse . Ŋ’eyii ekwal bviil, ayio asyel tsotsoo a Yeso, bu alieel ndɛ ndiri: «Ŋã eli ɔ̃baan wa kɛɛ-kɛɛ, tal ̃ emeeyel. Bveel baal ba, kwɛn ayi onse ãla me ndɔɔ yi ayesuun bvi-odza.» Kɛn a Yeso obveel bubu: «k’ali ye kɔɔ li ayi okɔ , ewa bvi-odza byam!» bu abveel ndɛ ndiri: «Bee ŋã eli kɛn a y’amampa ataan y’answi buaal.» Yeso olieel ndiri: «Eya ̃ ye ŋã.» Ndɛ bu atam baal k’abva nsɛn nkal a bviĩ. Ndɛ owel amampa ange-ataan y’answi ange-buaal, oseel mviil ke ywel, otuɛɛn Nziã me ndɔɔ a . Ndɛ otsiil amampa, owi ayio, ayio bu akab baal . Baal bueel adzi ayool. abiri etswel-etswel bvi esiil. Bvɛ eluul etsaka kuun ye bviaal (12). Baal b’ádzi áli abɔɔl nku-a-nku amiil ataan (5.000), oŋɔ̃ ŋɛn k’atsiɔ akaal ye baan b’atsi-atsi .

4. Jesus acalma a tempestade

  • Referência: Marcos 4:35-41

  • Explicação: Com uma ordem, o vento e o mar se aquietam. O milagre ensina sobre a paz que excede o entendimento e a autoridade do Messias sobre a criação.

Yeso oyiaan mfel

M’ãnkunkwal mã tsoo lili olɔ, Yeso olieel ayio a ndɛ ndiri: «Bia-byɛ eyi ongwel a baã!» asiil embuul, ayio bu abiri ndɛ onse ebɛɛ. Éli ̃ y’ebɛɛ bvikyɛ tsotsoo a ndɛ. Tal kwɛn mfel wa kokɔ obvi opob, epoo eyenziool ebɛɛ, kyɛ eyii eluul m’ãdza. Kɛn a ndɛ, ndɛ álaal twal ke mbee ebɛɛ, ásoo ɔ̃tswɛ nkal esoo. Ayio aseel ndɛ ndiri: «Ɔ̃tee, bia-byɛ olɔ ekwi! K’esa ãwua ?» Yeso ayesiool, oyiaan mfel bvool oyɛɛn ãdza ndiri: «Ɔ̃lii! Wuun-pi!» Obobɔ, mfel ofi, ɔ̃li bu abvi ndyam piɛɛl! Yeso olieel bubu: «M’emã byɛ eli ɛ̃bu-buɔ? Byɛ kɛn okiool pyɛ?» Kɛn ayio buɔ bo bibi osiin , bu abvi oyɛɛn bam-a-bam ndiri: «Wu mbuul nã ali, wɛn okyam mfel ayoo ndɛ! Ãdza ̃ ãyoo ndɛ!»

5. Cura da mulher com fluxo de sangue

  • Referência: Marcos 5:25-34

  • Explicação: Uma cura que aconteceu pelo toque da fé. Jesus mostra que está atento ao sofrimento individual e que a fé é o canal para receber o milagre.

Ŋ’esa oŋɔ̃, ɔ̃kaal ngɔmɔ̃ wu áli y’oluu b’ékepal ãkel fa mvel kuun ye yuaal áli oŋɔ̃. Ndɛ ál’amaamwɛn mpal bibi ol’aboo. Ndɛ ál’alemaatsal nzi e ndɛ yueel, kɛn a ndɛ k’ábɔɔ o ngesɛ , nzuru a ndɛ ékeswɛɛn kɛn oswɛɛn. Ŋ’eyoo ndɛ baal ata ɔ̃sam a Yeso, ndɛ oyɛn onse embuul ãmbee-mbee ã Yeso, bu asiin ekɔ e ndɛ. Ke ngwel , ndɛ ákeyɛɛn ndiri: «Okɛɛn ̃ nsiin si-ekal ekɔ e ndɛ, ̃ olɔ mvuul!» Kɛn ɛ̃kiri-anka oŋɔ̃, ndɛ ãkel ãtɛɛn, bu amwɛn kwɛn onse nzuru a ndɛ ndɛ obvuul m’oluu o ndɛ. Kɛn alili oŋɔ̃, Yeso oyeyɛɛ kwɛn mpɛn epal onse ndɛ. Ndɛ okɔɔl osɔɔn embuul, bu afuul ndiri: «Wu osiin ekɔ e ̃ nã?» Ayio a ndɛ abveel ndɛ ndiri: «amwɛn k’eywɛn embuul ngwel-a-ngwel, bɛn atɔ m’ofuul wɛn: " Wu osiin ̃ nã"?» Kɛn a Yeso áketal nku-a-nku a ndɛ me ndɔɔ yi amwɛn wu ási obobɔ. Ɔ̃kaal ondɛ buɔ obɔɔ, ke ngwel ndɛ oyɛɛ ndɔɔ yi ebwek onse ndɛ. Ndɛ oyetyal nzuru ke ntaã e Yeso, bu alieel ndɛ otaa-taa bam bueel. Kɛn a Yeso olieel ndɛ bubu: «Muaan a ̃, okiool o obvuul ! Yi onse opi bvool bvuul m’oluu o !»

6. Libertação do endemoninhado Gadareno

  • Referência: Marcos 5:1-20

  • Explicação: Jesus liberta um homem dominado por uma legião de espíritos. É a prova clara de sua autoridade absoluta sobre o reino das trevas.

Yeso oboo mbuul wa y’ɔ̃fel wu ɔ̃bi-ɔ̃bi

Yeso y’ayio a ndɛ atɔ ongwel a baã k’etswi e nsie ki Afi-ngeledza. Kɛn a ŋ’epal Yeso onse ebɛɛ, mbuul ngɔmɔ̃ opal onse ãmpiɛɛn, oyemwɛɛn ye ndɛ. Mbuul ondɛ áli y’ɔ̃fel wu ɔ̃bi-ɔ̃bi. Ndɛ ákekal onse ãmpiɛɛn, mbuul si ngɔmɔ̃ k’ákekoo bvool k’akuru ndɛ , onkyam m’ãmpaa. Ke ngwel , nsa bibi, ákelɔ ndɛ ãndaa me mviil, bvool ákekuru ndɛ ãmpaa. Kɛn a ndɛ áketsiil ãmpaa, bvool ákebwɔɔl ãndaa. Mbuul si ɔ̃̃ wa ye mpɛn yi akuaal ndɛ k’áli . Tsia mwiĩ, ndɛ ákekal onse ãmpiɛɛn bvool onse ãnkio, akuaal ɛ̃sɔɔl bvool atɛn nzuru ãbwɔɔ m’ãnkɔɔn. Ndɛ otaal Yeso lala, otsuu ntiin, bu ayebva ãbuo ke nkwel a ndɛ. Ndɛ obiool me nkii yi kokɔ ndiri: «Yeso, Muaan a Nziã-a-Mpuu, ye ̃ emã? ̃ mbuɛɛn me nkuũ a Nziã, bee ̃ mpal otuaal!» Ndɛ oyɛɛn obobɔ, me ndɔɔ yɛn Yeso ákeliaal ndiri: «Pal onse mbuul wu, wu ɔ̃fel wu ɔ̃bi-ɔ̃bi!» Yeso ofuul mbuul ondɛ ndiri: «Nkuũ a nã?» Ndɛ obveel ndiri: «Nkuũ a ̃ "Boo-boo", ke ngwel bee ɔ̃bɔbɔ eli.» Ndɛ olɛɛn Yeso bam y’ɔ̃tɛɛ̃ wueel ndiri abee onse ɔ̃kiri ondɛ otswɛɛl. Ŋ’esa oŋɔ̃, éli y’ekel li anguru li bibi li ékedza tsotsoo a nkio. Ɛ̃fel mi ɛ̃bi-ɛ̃bi omyɛ̃ ɛ̃lɛɛn Yeso ndiri: «Yuɔɔl bee onse anguru ba, kwɛn bee eyesam onse !» Yeso bu awi myɛ̃ nkuul. Obobɔ, ɛ̃fel mi ɛ̃bi-ɛ̃bi ɛ̃pal onse mbuul ondɛ, bu ɛ̃yesam onse anguru. Ekel li anguru ekuul nzuru ke ywel a nkio, eyeyiool onse baã, bu edziin. Anguru obɔ áli onse ab’amiil buaal (2.000). Baal b’ákekiaal anguru obɔ abal, bu ayetsal nsia onse bviil y’ãŋaan. Obobɔ, baal ayetal m’ãbwel. Ŋ’etɔ tsotsoo a Yeso, amwɛn mbuul wu áli y’ɛ̃fel mi ɛ̃bi-ɛ̃bi myam boo-boo me tsɛn oŋɔ̃, álaal ekɔ bvool áli y’ombuul ondɛ bam bueel. buɔ bu obɔɔ. B’ámwɛn ndɔɔ oyɔ ati ɔ̃sam a m’ã́bwel me mbuul wu áli y’ɛ̃fel mi ɛ̃bi-ɛ̃bi ye m’ã́bwel m’anguru. Obobɔ, abvi Yeso oluɔɔn ndiri ambal ke nsie a . Me lio li eyesam Yeso onse ebɛɛ, mbuul wu áli y’ɛ̃fel mi ɛ̃bi-ɛ̃bi ondɛ oluɔɔn ndɛ ndiri ayɔɔl ndɛ akal ye ndɛ. Kɛn a Yeso obee, bu alieel ndɛ bubu: «Yi nzɔ ola ba , liaal mbueel m’esi Mfam y’emfa ki esio ndɛ nyiĩ.» Mbuul ondɛ oyɛn, bu abvi nsia a mbueel m’esi Yeso ndɛ otsal, m’etswi e nsie ki Ãbviil kuun. Bu esi baal bueel ɛ̃kam.

7. Ressurreição da filha de Jairo

  • Referência: Marcos 5:21-43

  • Explicação: Jesus demonstra que a morte para Ele é como o sono. Ele restaura a vida de uma criança, trazendo esperança para uma família desesperada.

Yeso oboo ɔ̃kaal bvool oseel nsam ɔ̃kaal

Yeso oyebvool ŋ’afi ongwel a baã m’ebɛɛ. Embuul e baal eyebvɔɔn tsotsoo a ndɛ. Ndɛ áli nku-a-nku baã olɔ. Mbuul ngɔmɔ̃ onse amfam a nzɔ a ãbuɛɛn a Ayuda oyi. Nkuũ a ndɛ Dzayilos. Ŋ’emwɛn ndɛ Yeso, ndɛ oyetyal nzuru ke ntaã e ndɛ, bu aluɔɔn ndɛ y’ɔ̃tɛɛ̃ ndiri: «̃ nsam a ɔ̃kaal abekɔɔ y’epfu. Ya kwɛn ndɔɔl ndɛ kuɔɔl, kwɛn ndɛ abvuul bvool akal m’omwiĩ!» Yeso oyɛn ye ndɛ. Embuul e baal ékenɔɔn a ndɛ bvool ékeywɛn ndɛ ngwel-a-ngwel.

Ŋ’esa oŋɔ̃, ɔ̃kaal ngɔmɔ̃ wu áli y’oluu b’ékepal ãkel fa mvel kuun ye yuaal áli oŋɔ̃. Ndɛ ál’amaamwɛn mpal bibi ol’aboo. Ndɛ ál’alemaatsal nzi e ndɛ yueel, kɛn a ndɛ k’ábɔɔ o ngesɛ , nzuru a ndɛ ékeswɛɛn kɛn oswɛɛn. Ŋ’eyoo ndɛ baal ata ɔ̃sam a Yeso, ndɛ oyɛn onse embuul ãmbee-mbee ã Yeso, bu asiin ekɔ e ndɛ. Ke ngwel , ndɛ ákeyɛɛn ndiri: «Okɛɛn ̃ nsiin si-ekal ekɔ e ndɛ, ̃ olɔ mvuul!» Kɛn ɛ̃kiri-anka oŋɔ̃, ndɛ ãkel ãtɛɛn, bu amwɛn kwɛn onse nzuru a ndɛ ndɛ obvuul m’oluu o ndɛ. Kɛn alili oŋɔ̃, Yeso oyeyɛɛ kwɛn mpɛn epal onse ndɛ. Ndɛ okɔɔl osɔɔn embuul, bu afuul ndiri: «Wu osiin ekɔ e ̃ nã?» Ayio a ndɛ abveel ndɛ ndiri: «amwɛn k’eywɛn embuul ngwel-a-ngwel, bɛn atɔ m’ofuul wɛn: " Wu osiin ̃ nã"?» Kɛn a Yeso áketal nku-a-nku a ndɛ me ndɔɔ yi amwɛn wu ási obobɔ. Ɔ̃kaal ondɛ buɔ obɔɔ, ke ngwel ndɛ oyɛɛ ndɔɔ yi ebwek onse ndɛ. Ndɛ oyetyal nzuru ke ntaã e Yeso, bu alieel ndɛ otaa-taa bam bueel. Kɛn a Yeso olieel ndɛ bubu: «Muaan a ̃, okiool o obvuul ! Yi onse opi bvool bvuul m’oluu o !»

Ŋ’éli Yeso kɛn y’oyɛɛn m’ɔnywã, baal b’afi ola Yayilos, wu mfam a nzɔ a ãbuɛɛn a Ayuda, alieel ndɛ ndiri: «Muaan a amaakwa, bee ɔ̃tee mpal yi ngwel abetuaal!» Kɛn a ŋ’eyoo Yeso ãyɛɛn omɔ̃, ndɛ olieel mfam a nzɔ a ãbuɛɛn a Ayuda ndiri: «Bee ye buɔ akal, kal kɛn a y’okiool!» Ndɛ k’awi mbuul ɔ̃kyam nkuul yi ayesuul ndɛ . B’ewi ndɛ nkuul yi ayesuul ndɛ kɛn a Piɛɛl, ye Dzak ye Dzaã, wu muaan-ngoo a ndɛ wu Dzak. Ŋ’etɔ nzɔ a mfam nzɔ a ãbuɛɛn a Ayuda, Yeso omwɛn baal onse akɔɔ-kɔɔ, ákelel bvool ákekuaal ɛ̃sɔɔl bibi. Ndɛ osam onse nzɔ, bu alieel bubu: «Ndɔɔ mã yi eli byɛ onse akɔɔ-kɔɔ bvool onse elel? Muaan k’akwi , ndɛ twal alaal.» Kɛn a abvi ndɛ osɔɔl. Kɛn a ndɛ opaal bueel onse nzɔ, osiil tal ye ngoo a muaan y’ayio ange-atyel, bu asam onse mboo yi éli muaan. Ndɛ osiin ndɛ me kuɔɔl y’ãyɛɛn m’ɔ̃nywã ndiri: «Talita kumi!» Ŋ’ayɛɛn ndiri: «Nsam-ɔ̃kaal, ̃ ngyɛɛn wɛn siool!» Kɛn a ̃ alili oŋɔ̃, nsam-ɔ̃kaal etɛɛn, bu ebvi odzuu. Muaan ondɛ áli me mvel kuun ye yuaal. Baal bueel ongɛɛ bo kokɔ bu obɔɔ. Kɛn a Yeso owi ãnkukwa bam ndiri abee mbuul si ngɔmɔ̃ ndɔɔ oyɔ oliaal. Ke mbee oŋɔ̃, ndɛ olieel ndiri: «Ewa ndɛ bvi-odza.»

8. Jesus anda sobre as águas

  • Referência: Mateus 14:22-33

  • Explicação: Ao caminhar sobre o Mar da Galileia, Jesus mostra que não está sujeito às leis da física. O episódio também serve para tratar a fé e a dúvida no coração de Pedro.

Yeso odzuu nkal ãdza

Ke mbee oŋɔ̃, Yeso otam ayio a ndɛ k’asam onse ebɛɛ, kwɛn atsɔɔn ongwel a baã. Kwɛn ŋɛn ndyam abebveel embuul e baal. Ŋ’eman ndɛ obveel, ndɛ oyɛn nkal nkio me ndɔɔ yi abuɛɛn me pyɛ. Tsia obvi ndɛ oŋɔ̃ ndyam sii. Ŋ’esa oŋɔ̃, ebɛɛ al’eyii muaan-lala y’ekwel. Kyɛ ékedzwaan y’epoo, ke ngwel mfel ákebveel kyɛ mbee. Ŋ’eyii etsa bviil, Yeso oyii aya ol’ayio, adzuu nkal ãdza. Ŋ’emwɛn ayio ndɛ adzuu nkal ãdza, esi buɔ bo bibi, bvool ayɛɛn ndiri: «Eli ɔ̃kwii!» Me buɔ obɔ, abvi ɛ̃sɔɔl okuaal. Kɛn a alili oŋɔ̃, Yeso olieel bubu: «Ekal ye mpɛn! Eli ̃, ebee buɔ oyoo!» Piɛɛl obveel ndɛ ndiri: «Mfam, okɛɛn bam eli , tam ̃ kwɛn ̃ ngya ola , nkal ãdza.» Yeso obveel ndɛ ndiri: «Ya!» Piɛɛl opal onse ebɛɛ, bu abvi odzuu nkal a ãdza m’oyi ola Yeso. Kɛn a ŋ’emwɛn ndɛ k’epob mfel ye mpuru, ndɛ buɔ obɔɔ. Ndɛ oyii adziin, bu abiool ndiri: «Mfam, bvuul ̃!» Ɛ̃kiri-anka oŋɔ̃, Yeso onaan kuɔɔl, osiin ndɛ, bu alieel ndɛ ndiri: «Mbuul wu okiool otsi-tsiri, ki esi enkyam emã?» bu asam onse ebɛɛ. Ke mbee oŋɔ̃, mfel ofi. B’áli onse ebɛɛ ayebva ãbuo ke nkwel a Yeso, bvool ayɛɛn ndiri: «Ngwanyã, li Muaan a Nziã!»

9. Cura do paralítico

  • Referência: Marcos 2:1-12

  • Explicação: Jesus cura o corpo, mas primeiro perdoa os pecados. Este milagre estabelece que sua missão principal é a reconciliação espiritual do homem com Deus.

Obvuul b’ekal ke Kapelenahum

Ke mbee ãtsoo ke kwɛ, Yeso oyebvool Kapelenahum. Baal ayoo ndiri ndɛ oli ke nzɔ. Embuul e baal ebvɔɔn m’emfa kyɛn ãmboo ãfi, onkyam okwel-a-nzi ke nkwel ɔ̃nywã a nzɔ. Obobɔ, Yeso otee Endɔɔ e Nziã. Ayiaal ndɛ ekal, ki ébiri baal anã. Onge bɛn k’akoo k’atɔ ye ndɛ tiil ke mboo yi éli Yeso me ndɔɔ embuul, ayɛɛl sɛɛ e nzɔ ke ywel a mboo yi éli ndɛ, bu aswɛɛl ntal a abieel yi éli mbuul ondɛ . Ŋ’emwɛn Yeso okiool o , ndɛ olieel ekal ndiri: «Muaan a ̃, adzeel ãbi ã .» Ŋ’esa oŋɔ̃, ayiool b’ãngel ke kwɛ áli me tsɛn oŋɔ̃, abvi bam-a-bam otsam ndiri: «Otsɛn omã b’eyɛɛn ndɛ obobɔ? Ndɛ asiaan Nziã! Mbuul nã wu adzeel ãbi ã baal, okɛɛn ke kɛn a Niã ndyam ?» Alili oŋɔ̃, Yeso m’ɔ̃fel, otaal ãtsam ã , ndɛ bu alieel bubu: «Otsɛn omã b’etsam byɛ obobɔ? Ayɛɛn ndiri: "Adzeel ãbi ã ", oyɔ k’eli ndɔɔ yi mpal m’oyɛɛn , kɛn ayɛɛn ndiri: "Tɛɛn, wal ntal a , bvool yi", oyɔ ndɔɔ yi enduru mpal m’oyɛɛn! Kɛn a ̃ nzii kwɛn byɛ eyɛɛ bubu: Muaan a Mbuul oli y’okwɛn b’adzeel ãbi ã baal me nsie!» Ndɛ bu alieel ekal ndiri: «̃ eliaal wɛn, tɛɛn, wal ntal a bvool kɔɔl nzɔ!» Enki-anka oŋɔ̃, mbuul ondɛ otɛɛn, owel ntal a ndɛ, bu apal ke nkwel a baal bam bueel. Baal bueel ongɛɛ obɔɔ, bu abvi Nziã olweel ndiri: «Bee mwɛn-éndɛɛl kɛn emwɛn ndɔɔ yi bubu !»

10. Ressurreição de Lázaro

  • Referência: João 11:1-44

  • Explicação: O milagre mais impactante antes da crucificação. Ao ressuscitar alguém morto há quatro dias, Jesus declara: "Eu sou a ressurreição e a vida".

Epfu e Ladzaal

Éli y’ɔ̃bieel ngɔmɔ̃ wɛn nkuũ Ladzaal ke Betani, ola o Mali ye Maate wu muaan-goo a ndɛ wu Mali. Mali wu ákel Yeso ãnasi me ntaã, bvool ákiɔɔn me mfu e ndɛ. Wu áli y’ãluu, éli Ladzaal wu muaan-ngoo a ndɛ. Ankyel ange-buaal ayuɔɔl mbuul oyeliaal Yeso ndiri: «Mfam, nga-ndoo a oli y’ãluu.» Ŋ’eyoo Yeso obobɔ, ndɛ olieel bubu: «Ãluu omɔ̃ k’ãbiri ndɛ k’epfu , ̃ ãli me ndɔɔ a lweel e Nziã, kwɛn me nkuul a ̃, alweel Muaan a Nziã.» Ŋ’esa oŋɔ̃, Yeso ákedzii Maate, ye muaan-ngoo a ndɛ, ye Ladzaal. Ŋ’eyoo ndɛ ndiri Ladzaal áli y’ãluu, ndɛ kɛn okal ãtsoo mbuaal ke mboo yi éli ndɛ. Ndɛ bu alieel ayio a ndɛ bubu: «Bia-byɛ ebvool Yude.» Ayio alieel ndɛ bubu: «Rabbi, lyal Ayuda akebii wu abam m’ãnkɔɔn okɔ, bɛn bu abii k’akɔɔl okɔ!» Yeso obveel bubu: «Tsoo ke m’ãlio kuun ye mbuaal eli ? Okɛɛn mbuul odzuu ŋ’ebal mwiĩ, ndɛ k’abɛɛl tsa , ke ngwel ndɛ amwɛn mwiĩ a ɔ̃kiri wu. Kɛn okɛɛn mbuul adzuu me tsia, ndɛ abɛɛl tsa, ke ngwel mwiĩ k’ali onse ndɛ .» Ke mbee a ŋ’eyɛɛn Yeso obobɔ, ndɛ olweel bubu: «Ladzaal wu ndoo a bia-byɛ olaal twal, kɛn a ̃ èyeseel ndɛ.» Ayio alieel ndɛ bubu: «Mfam, okɛɛn ndɛ alaal twal, ndɛ àbvuul.» Yeso ákeyɛɛn me ndɔɔ epfu e Ladzaal, kɛn a áketsam ndiri ndɛ ákeyɛɛn me ndɔɔ a twal li ãtsoo mbueel. Yeso bu alieel kal-a-kal ndiri: «Ladzaal amaakwa. ̃ esia mpaa me ndɔɔ a byɛ, me ndɔɔ yɛn ̃ k’eli oŋɔ̃ , kwɛn byɛ ekiool. Kɛn a bia-byɛ eyi ola ndɛ.» Toma, wu ata me «Mbu», olieel ayio bakyɛ ndiri: «Bia-byɛ ̃ eyi, kwɛn bia-byɛ ekwa y’Ɔ̃tee a bia-byɛ!»

Yeso, osiool y’elaã.

Ŋ’etɔ Yeso Betani, ndɛ oyebɔɔ Ladzaal amaasa ãtsoo ãnã onse mpiɛɛn. Ŋ’esa oŋɔ̃, Betani áli tsotsoo a Yelusalem, akilometele sua atyel. Ayuda bibi áyi ola Maate ye Mali, me ndɔɔ yi abweel me ndɔɔ epfu e nkyel a . Ŋ’eyoo Maate ndiri Yeso ákeya, ndɛ oyi ke nkwel a ndɛ. Kɛn a Mali ásiil me nsɛn ke nzɔ. Maate olieel Yeso bubu: «Mfam, okɛɛn ali ŋã, nkyel a ̃ k’akaakwa . Kɛn onkyam meba, ̃ ngyɛɛ wɛn ndɔɔ yueel yi èsɔɔ ola Nziã, ndɛ àwa .» Yeso olieel ndɛ ndiri: «Nkyel a akieel asiool.» Maate obveel ndɛ ndiri: «̃ ngyɛɛ wɛn ndɛ akieel asiool ŋ’ekieel esiool baal, me tsoo e ntɔ.» Yeso olieel ndɛ bubu: «̃ ndyam ndi osiool y’elaã. Mbuul wu alɔ okiool onse ̃ àkal mwiĩ, onkyam ŋɛn ndɛ okwi. Mbuul wueel wu oli mwiĩ, bvool olɔ okiool o ndɛ onse ̃, kieel k’akwa bam . kiool obobɔ?» Ndɛ obveel Yeso ndiri: «Ngwanyã, Mfam, ̃ bam nkiool wɛn wu li Mãsia, Muaan a Nziã wu aya onse ɔ̃kiri.»

Yeso olel

Ŋ’eman Maate obobɔ oyɛɛn, ndɛ oyɛn. Ndɛ bu ati Mali wu muaan-ngoo a ndɛ mbel me pyɛ, olieel ndɛ ndiri: «Ɔ̃tee amaaya, ndɛ ata mbel.» Ŋ’eyoo Mali obobɔ, ndɛ otɛɛn tswa-tswa, bu ayɛn ola ndɛ. Ke ngwel , ndɛ ale kɛn asam ola . Ndɛ áli kɛn ke mboo yi éyemwɛɛn Maate ye ndɛ. Ayuda b’áli onse nzɔ ye Mali m’obweel o ndɛ, amwɛn k’etɛɛn ndɛ tswa-tswa bvool apal. bu aluɛɛn a ndɛ, ke ngwel áketsam ndiri ndɛ ákeyi olel ke mpiɛɛn. Ŋ’etɔ Mali ke mboo yi éli Yeso, bvool ŋ’emwɛn ndɛ ndɛ, ndɛ obvi ke ntaã e ndɛ, bu alieel ndɛ bubu: «Mfam, okɛɛn al’ali ŋã, nkyel a ̃ k’akaakwa !» Ŋ’emwɛn Yeso ndɛ alel, bvool ŋ’emwɛn ndɛ ̃ Ayuda b’áyi ye ndɛ alel, ndɛ oyoo ãnyiĩ bibi bvool ɔ̃kwal obii. Ndɛ oyɛɛn ndiri: «Byɛ ndɛ kwɛn olɔ?» abveel ndɛ ndiri: «Mfam, ya bvool mwɛn!» Yeso bu alel. Ayuda ákeyɛɛn ndiri: «Ndɛ bam ali ndoo a ndɛ.» Bakyɛ onse ayɛɛn ndiri: «Ndɛ wu adzweel mviil m’ɔ̃nkwa-mviil, ndɛ ale k’akoo ̃ m’osa kwɛn mbuul wu abee okwa ?»

Yeso oseel Ladzaal

Yeso bvool oluul me nyiĩ, bu ayɛn mpiɛɛn. Mpiɛɛn oyɔ, éli onse ãnkɔɔn, bvool ásuul nkɔɔn k’ɔ̃nywã a . Yeso oyɛɛn bubu: «Embaal nkɔɔn.» Kɛn a Maate wu nkyel a ɔ̃pfu, olieel ndɛ ndiri: «Mfam, ndɛ oyii aya nswel, ke ngwel , ndɛ amaasa ãtsoo ãnã.» Yeso olieel ndɛ ndiri: «̃ k’eyɛɛn wɛn, okɛɛn kiool, àmwɛn omfam o Nziã ?» Obobɔ, ambaal nkɔɔn. Yeso oseel mviil ke ywel, bvool oyɛɛn ndiri: «Taal, ̃ ntuɛɛn , me ndɔɔ yɛn yoo ̃. Me b’otal ̃, ̃ eyɛɛ wɛn abeyoo ̃ kɛn oyoo, kɛn a ̃ ngyɛɛn obobɔ me ndɔɔ embuul ki eli ŋã, kwɛn akiool wɛn ye mbuul wu otam ̃.» Ke mbee a ŋ’eyɛɛn ndɛ obobɔ, ndɛ obiool kokɔ ndiri: «Ladzaal, pal onse oŋɔ̃!» Wu akwi bu apal, ntaã ye mviil akuru m’ɛ̃mpa mi ekɔ, osu afoo m’ekɔ. Yeso olieel bubu: «Enyiɔɔn ndɛ, bvool eyɔɔl ndɛ ayi.»

Conclusão

Os milagres de Jesus revelam sua autoridade sobre a natureza, as enfermidades, o mundo espiritual e até a morte. Eles não são apenas demonstrações de poder, mas sinais que apontam para sua identidade e missão.

Ao estudar esses milagres, é possível compreender melhor o papel de Jesus e a mensagem central do Evangelho.

Se este conteúdo ajudou você a entender os milagres de Jesus na Bíblia, compartilhe este artigo para que mais pessoas também conheçam esses ensinamentos.

Edineia Fernandes
1 pessoa deu Amém