1 "In verità, in verità io vi dico che chi non entra per la porta nell’ovile delle pecore, ma vi sale da un’altra parte, è un ladro e un brigante. 2 Ma colui che entra per la porta è il pastore delle pecore. 3 A lui apre il portinaio, le pecore ascoltano la sua voce, ed egli chiama le proprie pecore per nome e le conduce fuori. 4 Quando ha messo fuori tutte le sue pecore, va davanti a loro e le pecore lo seguono, perché conoscono la sua voce. 5 Ma un estraneo non lo seguiranno; anzi, fuggiranno via da lui perché non conoscono la voce degli estranei". 6 Gesù disse loro questa similitudine ma essi non capirono di che cosa parlasse loro.
7 Perciò Gesù di nuovo disse loro: "In verità, in verità vi dico: Io sono la porta delle pecore. 8 Tutti quelli che sono venuti prima di me, sono stati ladri e briganti, ma le pecore non li hanno ascoltati. 9 Io sono la porta; se uno entra per me, sarà salvato, ed entrerà e uscirà, e troverà pastura. 10 Il ladro non viene se non per rubare, ammazzare e distruggere; io sono venuto perché abbiano la vita e l’abbiano a esuberanza.
11 Io sono il buon pastore; il buon pastore depone la sua vita per le pecore. 12 Il mercenario, che non è pastore, a cui non appartengono le pecore, vede venire il lupo, abbandona le pecore e si dà alla fuga, e il lupo le rapisce e disperde. 13 Il mercenario si dà alla fuga perché è mercenario e non si cura delle pecore. 14 Io sono il buon pastore, conosco le mie e le mie mi conoscono, 15 come il Padre mi conosce e io conosco il Padre; e do la mia vita per le pecore. 16 Ho anche delle altre pecore, che non sono di questo ovile; anche quelle devo raccogliere ed esse ascolteranno la mia voce e vi sarà un solo gregge, un solo pastore. 17 Per questo mi ama il Padre, perché io depongo la mia vita, per riprenderla poi. 18 Nessuno me la toglie, ma la depongo da me. Io ho il potere di deporla e ho il potere di riprenderla. Quest’ordine ho ricevuto dal Padre mio".
19 Nacque di nuovo un dissenso fra i Giudei a motivo di queste parole. 20 E molti di loro dicevano: "Egli ha un demonio ed è fuori di sé, perché lo ascoltate?". 21 Altri dicevano: "Queste non sono parole di un indemoniato. Può un demonio aprire gli occhi ai ciechi?".
22 In quel tempo ebbe luogo in Gerusalemme la festa della Dedicazione. Era d’inverno 23 e Gesù passeggiava nel tempio, sotto il portico di Salomone. 24 I Giudei dunque gli si fecero attorno e gli dissero: "Fino a quando terrai sospeso l’animo nostro? Se tu sei il Cristo, diccelo apertamente".
25 Gesù rispose loro: "Ve l’ho detto, e non lo credete; le opere che faccio nel nome del Padre mio, sono quelle che testimoniano di me, 26 ma voi non credete, perché non siete delle mie pecore. 27 Le mie pecore ascoltano la mia voce e io le conosco, ed esse mi seguono; 28 e io do loro la vita eterna, e non periranno mai, e nessuno le rapirà dalla mia mano. 29 Il Padre mio che me le ha date è più grande di tutti e nessuno può rapirle dalla mano del Padre. 30 Io e il Padre siamo uno".
31 I Giudei presero di nuovo delle pietre per lapidarlo.
32 Gesù disse loro: "Vi ho mostrato molte buone opere da parte del Padre mio; per quale di queste opere voi mi lapidate?". 33 I Giudei gli risposero: "Non ti lapidiamo per una buona opera, ma per bestemmia e perché tu, che sei uomo, ti fai Dio". 34 Gesù rispose loro: "Non è scritto nella vostra legge:
‘Io ho detto: Voi siete dèi’?
35 Se chiama dèi coloro ai quali la parola di Dio è stata diretta (e la Scrittura non può essere annullata), 36 come mai voi dite a colui che il Padre ha santificato e mandato nel mondo, che bestemmia, perché ho detto: ‘Sono Figlio di Dio?’. 37 Se non faccio le opere del Padre mio, non mi credete, 38 ma se le faccio, anche se non credete a me, credete alle opere, affinché sappiate e riconosciate che il Padre è in me e che io sono nel padre".
39 Essi cercavano di nuovo di arrestarlo, ma egli sfuggì loro dalle mani.
40 Gesù se ne andò di nuovo al di là del Giordano, nel luogo dove Giovanni da principio battezzava, e là si trattenne. 41 E molti vennero a lui e dicevano: "Giovanni, è vero, non fece alcun miracolo, ma tutto quello che Giovanni disse di quest’uomo era vero". 42 E là molti credettero in lui.
1 "He pono, he pono tāku e mea nei ki a koutou, ki te kāhore tētahi e tomo rā te kūwaha ki te kāinga hipi, ki te piki kē, he tāhae ia, he tangata pāhua. 2 Tēnā ko te tangata e tomo ana rā te kūwaha, ko te hēpara ia o ngā hipi. 3 Ka uaki te kaitiaki tatau ki a ia; ka rongo anō ngā hipi ki tōna reo. Nā, ka karangatia e ia āna hipi ake, tō tēnei ingoa, tō tēnei ingoa, ka ārahina ki waho. 4 Ā, ka oti āna ake hipi te tuku ki waho, ka haere ia i mua i a rātou, ka aru ngā hipi i a ia; e mātau ana hoki rātou ki tōna reo. 5 E kore ia rātou e aru i te tauhou, engari ka oma i a ia; e kore hoki e mātau ki te reo o ngā tauhou."
6 I kōrerotia tēnei kupu whakarite e Īhu ki a rātou; heoi, kīhai rātou i mōhio ki ngā mea i kōrerotia e ia ki a rātou.
7 Nā, ka mea anō a Īhu ki a rātou, "He pono, he pono tāku e mea nei ki a koutou, Ko ahau te tatau o ngā hipi. 8 He tāhae, he kaipāhua te hunga katoa i haere mai i mua i ahau; heoi kīhai ngā hipi i whakarongo ki a rātou. 9 Ko ahau te tatau; ki te waiho ahau hei huarahi tomokanga mō tētahi, e ora ia, ā, ka haere ki roto, ka haere ki waho, ka kite hoki i te kai. 10 Heoi anō tā te tāhae e haere mai ai, he tāhae, he patu, he whakamōtī hoki. I haere mai ahau kia whiwhi ai rātou ki te ora, inā, tōna nui noa atu.
11 "Ko ahau te hēpara pai, he hēpara pai, ka tuku i a ia anō kia mate mō ngā hipi. 12 Tēnā ko te tangata e utua ana, ehara nei i te hēpara, ehara nei i a ia ngā hipi, i tōna kitenga i te wuruhi e haere mai ana, whakarērea ake e ia ngā hipi, oma ana; nā, ka hopukia rātou e te wuruhi, ā, whakamararatia ana ngā hipi. 13 Ka oma te tangata e utua ana, nō te mea e utua ana ia, kāhore hoki ōna whakaaro ki ngā hipi. 14 Ko ahau te hēpara pai, e mātau ana hoki ki āku, ā, e mātau ana āku ki ahau. 15 Pērā tonu me tō te Matua mātau ki ahau, me tōku mātau hoki ki te Matua. E tuku ana hoki ahau i ahau ki te mate mō ngā hipi. 16 He hipi atu anō āku, ehara nei i tēnei kāinga. Me ārahi mai rātou e ahau, ā, ka rongo rātou ki tōku reo; ā, e whakakotahitia te kāhui, kotahi anō hoki hēpara.
17 "Koia te Matua ka aroha mai ai ki ahau, nō te mea e tuku ana ahau i ahau kia mate, kia whakaora ake ai anō ahau i ahau. 18 Ehara i te mea mā tētahi tangata ahau e whakamate, engari, māku anō ahau e tuku ki te mate. Kei ahau te tikanga mō te tuku atu, kei ahau anō te tikanga mō te whakaora. Nā tōku Matua tēnei ture kua riro mai nei i ahau."
19 Kātahi, ka wehewehea ngā Hūrai, nā ēnei kupu. 20 He tokomaha o rātou i mea, "He rēwera tōna, e haurangi ana; he aha koutou ka whakarongo ai ki a ia?"
21 Ko ētahi i mea, "Ehara ēnei i ngā kupu a te tangata e nohoia ana e te rēwera. E āhei koia i te rēwera te mea i ngā kanohi o ngā matapō kia kite?"
22 Nā, i Hiruhārama tēnei, i te Hākari Horohoronga. He hōtoke; 23 ā, e hāereere ana a Īhu i te temepara, i te whakamahau o Horomona. 24 Nā, ka karapotia ia e ngā Hūrai, ka mea rātou ki a ia, "Kia pēhea te roa o tāu waiho i ō mātou ngākau i hikirangi ana? Ki te mea ko te Karaiti koe, kōrerotia matanuitia mai ki a mātou."
25 Ka whakahoki a Īhu ki a rātou, "Kua kōrerotia e ahau ki a koutou, ā, kāhore koutou e whakapono. Ko ngā mahi e mahi nei ahau i runga i te ingoa o tōku Matua, ko ēnei hei kaiwhakaatu mōku. 26 Otirā, e kore koutou e whakapono, nō te mea ehara koutou i te hipi nāku. 27 E rongo ana āku hipi ki tōku reo, e mātau ana ahau ki a rātou, e aru ana hoki rātou i ahau. 28 E hoatu ana e ahau ki a rātou he ora tonu; e kore rātou e ngaro ake ake, e kore anō hoki tētahi e kapo atu i a rātou i roto i tōku ringa. 29 Ko tōku Matua, nāna nei rātou i hōmai ki ahau, nui ake i te katoa; e kore anō rātou e taea e tētahi te kapo atu i roto i te ringa o tōku Matua. 30 Ko ahau, ko te Matua, kotahi māua."
31 Kātahi, ka mau anō ngā Hūrai ki te kōhatu hei āki ki a ia. 32 Ka whakahokia e Īhu ki a rātou, "He maha ngā mahi pai kua whakakitea nei e ahau ki a koutou, he mea nā tōku Matua. Mō tēhea o aua mahi ka ākina ai ahau e koutou?"
33 Ka whakahoki ngā Hūrai ki a ia, ka mea, "Ehara te mahi pai i te mea e ākina ai koe; engari, mō te kohukohu, mō te mea hoki ko koe, tangata nei anō, e whakaatua ana i a koe."
34 Ka whakahokia e Īhu ki a rātou, "Kāhore rānei i tuhituhia i roto i tō koutou ture, ‘I mea ahau, He atua koutou’? 35 Ki te huaina e ia he atua te hunga i tae mai nei te kupu a te Atua ki a rātou, ā, e kore hoki e taea te whakakāhore te karaipiture. 36 E mea ana oti koutou ki tā te Matua i whakatapu ai, i tono mai ai hoki ki te ao, ‘E kohukohu ana koe’; nōku i mea, ‘Ko te Tama ahau a te Atua’? 37 Ki te kore ahau e mahi i ngā mahi a tōku Matua, aua ahau e whakaponohia. 38 Tēnā, ki te mahi ahau, ahakoa kāhore koutou e whakapono ki ahau, whakaponohia ngā mahi; kia mātau ai koutou kia whakapono ai, ko te Matua kei roto i ahau, me ahau hoki kei roto i a ia." 39 Nā, ka whai anō rātou kia hopukia ia; heoi, puta ana ia i ō rātou ringa.
40 Nā, ka haere anō ia ki tāwāhi o Horano, ki te wāhi i mātua iriiri ai a Hoani; ā, noho ana i reira. 41 Ā, tokomaha hoki i haere ki a ia; i mea rātou "Kīhai a Hoani i mahi i tētahi merekara; he pono ia ngā mea katoa i kōrerotia e Hoani mō tēnei." 42 Ā, he tokomaha o reira i whakapono ki a ia.