1 Dopo queste cose ci fu una festa dei Giudei e Gesù salì a Gerusalemme.
2 Ora a Gerusalemme, presso la porta delle Pecore, c’è una vasca, chiamata in ebraico Betesda, che ha cinque portici. 3 Sotto questi portici giaceva un gran numero d’infermi, di ciechi, di zoppi e di paralitici, [i quali aspettavano l’agitarsi dell’acqua, 4 perché un angelo, in determinati momenti, scendeva nella vasca e agitava l’acqua e il primo che vi scendeva, dopo che l’acqua era stata agitata, era guarito di qualunque malattia fosse colpito.]
5 Là c’era un uomo, che da trentotto anni era infermo. 6 Gesù, vedutolo che giaceva e sapendo che già da lungo tempo stava così, gli disse: "Vuoi essere guarito?". 7 L’infermo gli rispose: "Signore, io non ho nessuno che, quando l’acqua è mossa, mi metta nella vasca e, mentre ci vengo io, un altro vi scende prima di me". 8 Gesù gli disse: "Alzati, prendi il tuo lettuccio e cammina". 9 In quell’istante quell’uomo fu risanato e, preso il suo lettuccio, si mise a camminare.
10 Quel giorno era un sabato, perciò i Giudei dissero all’uomo guarito: "È sabato e non ti è lecito portare il tuo lettuccio". 11 Ma egli rispose loro: "È colui che mi ha guarito, che mi ha detto: ‘Prendi il tuo lettuccio e cammina’". 12 Essi gli domandarono: "Chi è quell’uomo che ti ha detto: ‘Prendi il tuo lettuccio e cammina?’". 13 Ma colui che era stato guarito non sapeva chi fosse, infatti Gesù si era allontanato, essendovi molta gente in quel luogo. 14 Poco dopo Gesù lo trovò nel tempio e gli disse: "Ecco, tu sei guarito; non peccare più, che non ti accada di peggio". 15 Quell’uomo se ne andò e disse ai Giudei che colui che lo aveva risanato era Gesù. 16 Per questo i Giudei perseguitavano Gesù e cercavano di ucciderlo, perché faceva quelle cose di sabato.
17 Gesù rispose loro: "Il Padre mio opera fino a ora e anche io opero". 18 Perciò dunque i Giudei più che mai cercavano di ucciderlo, perché non soltanto violava il sabato, ma chiamava Dio suo Padre, facendosi uguale a Dio.
19 Gesù quindi rispose e disse loro: "In verità, in verità io vi dico che il Figlio non può da sé stesso fare cosa alcuna, se non la vede fare dal Padre, perché le cose che il Padre fa, anche il Figlio le fa ugualmente. 20 Poiché il Padre ama il Figlio, e gli mostra tutto quello che egli fa e gli mostrerà delle opere maggiori di queste, affinché ne restiate meravigliati. 21 Difatti, come il Padre risuscita i morti e li vivifica, così anche il Figlio vivifica chi vuole. 22 Oltre a ciò, il Padre non giudica nessuno, ma ha affidato tutto il giudizio al Figlio, 23 affinché tutti onorino il Figlio come onorano il Padre. Chi non onora il Figlio, non onora il Padre che l’ha mandato. 24 In verità, in verità io vi dico: Chi ascolta la mia parola e crede a colui che mi ha mandato, ha vita eterna e non viene in giudizio, ma è passato dalla morte alla vita. 25 In verità, in verità io vi dico: L’ora viene, anzi è già venuta, che i morti udranno la voce del Figlio di Dio e quelli che l’avranno udita, vivranno. 26 Perché come il Padre ha vita in sé stesso, così ha dato anche al Figlio di avere vita in sé stesso 27 e gli ha dato autorità di giudicare, perché è il Figlio dell’uomo. 28 Non vi meravigliate di questo, perché l’ora viene in cui tutti quelli che sono nei sepolcri udranno la sua voce e ne verranno fuori: 29 quelli che hanno operato bene, in risurrezione di vita e quelli che hanno operato male, in risurrezione di giudizio. 30 Io non posso fare nulla da me stesso; come odo, giudico e il mio giudizio è giusto, perché cerco non la mia propria volontà, ma la volontà di colui che mi ha mandato".
31 "Se io rendo testimonianza di me stesso, la mia testimonianza non è vera. 32 Vi è un altro che rende testimonianza di me; e io so che la testimonianza che egli rende di me è vera. 33 Voi avete mandato a interrogare Giovanni ed egli ha reso testimonianza alla verità. 34 Io però la testimonianza non la prendo dall’uomo, ma dico questo affinché voi siate salvati. 35 Egli era la lampada ardente e splendente, e voi avete voluto per breve tempo godere alla sua luce. 36 Ma io ho una testimonianza maggiore di quella di Giovanni; perché le opere che il Padre mi ha dato da compiere, quelle opere stesse che faccio, testimoniano di me che il Padre mi ha mandato. 37 Il Padre che mi ha mandato, ha egli stesso reso testimonianza di me. La sua voce voi non l’avete mai udita, né avete mai visto il suo volto 38 e la sua parola non dimora in voi, perché non credete in colui che egli ha mandato. 39 Voi investigate le Scritture, perché pensate di avere per mezzo di esse vita eterna, ed esse sono quelle che rendono testimonianza di me, 40 eppure non volete venire a me per avere la vita! 41 Io non prendo gloria dagli uomini, 42 ma io vi conosco, so che non avete l’amore di Dio in voi. 43 Io sono venuto nel nome del Padre mio e voi non mi ricevete; se un altro verrà nel suo proprio nome, voi lo riceverete. 44 Come potete credere, voi che prendete gloria gli uni dagli altri e non cercate la gloria che viene da Dio solo? 45 Non crediate che sia io colui che vi accuserà davanti al Padre; c’è chi vi accusa ed è Mosè, nel quale avete riposto la vostra speranza. 46 Perché, se credeste a Mosè, credereste anche a me, poiché egli ha scritto di me. 47 Ma, se non credete ai suoi scritti, come crederete alle mie parole?".
1 Muri iho i ēnei mea he hākari tā ngā Hūrai, ā, haere ana a Īhu ki Hiruhārama. 2 Nā, kei Hiruhārama tētahi wai kaukauranga kei te tatau hipi, tōna ingoa Hiperu ko Petehera; e rima ōna whakamahau. 3 Nā, kei roto i ēnei e takoto ana tōna tini o ngā tūroro, o ngā matapō, o ngā kopa, o ngā memenge, e tatari ana ki te pōkarekarenga o te wai. 4 Heke iho ai hoki tētahi anahera i te wā i rite ai ki te kaukauranga, whakapōkarekare ai i te wai; ā, ko ia kua tae wawe i muri iho o te pōkarekarenga o te wai i ora i tōna mate, ahakoa he aha, he aha. 5 Nā, kei reira tētahi tangata, e toru tekau mā waru ngā tau e mate ana. 6 Nō te kitenga o Īhu i a ia e takoto ana, ka mātau kua roa kē te wā ōna e mate ana, ka mea ki a ia, "E pai ana rānei koe kia whakaorangia?"
7 Ka whakahokia e taua tūroro ki a ia, "E te Ariki, kāhore āku tāngata hei tuku i ahau ki te kaukauranga, ina whakapōkarekarea te wai; heoi, i ahau e haere ana, ka heke iho tētahi i mua i ahau."
8 Ka mea a Īhu ki a ia, "Whakatika, tangohia ake tōu moenga, haere." 9 Ā, ora tonu ake taua tangata, ā, tangohia ake ana e ia tōna moenga, haere ana.
Ko te hāpati anō taua rā. 10 Nā, ka mea ngā Hūrai ki taua tangata i whakaorangia rā, "Ko te hāpati tēnei; e kore e tika kia mauria e koe tōu moenga."
11 Ka whakahokia e ia ki a rātou, "Ko te tangata i whakaorangia ai ahau, nāna i mea ki ahau, ‘Tangohia ake tōu moenga, haere.’ "
12 Nā, ka ui rātou ki a ia, "Ko wai tēnā tangata i mea nā ki a koe, ‘Tangohia ake tōu moenga, haere’?"
13 Otirā, kīhai taua tangata i whakaorangia rā i mōhio ko wai ia; i paheno atu hoki a Īhu, he tokomaha hoki ngā tāngata i taua wāhi.
14 Muri iho i ēnei mea ka kite a Īhu i a ia i roto i te temepara, ka mea ki a ia, "Nā, ka oti nei koe te whakaora. Kāti te hara kei kino rawa iho te mea e pā ki a koe."
15 Haere ana taua tangata, kōrero ana ki ngā Hūrai, nā Īhu ia i whakaora. 16 Koia ngā Hūrai i whai ai ki te tūkino i a Īhu, mōna i mea i ēnei mea i te hāpati. 17 Nā, ka whakahokia e Īhu ki a rātou, "E mahi ana tōku Matua ā taea noatia tēnei rā; e mahi ana anō ahau."
18 Koia ngā Hūrai i tino whai rawa ai kia patua ia, ehara hoki i te mea ko tāna takahi anake i te hāpati, engari, mōna i mea ko te Atua tōna Matua ake, i mea he rite ia ki te Atua te nui.
19 Nā, ka whakahoki a Īhu, ka mea ki a rātou, "He pono, he pono tāku e mea nei ki a koutou, e kore e taea e te Tama te mea tētahi mea e ia anake, engari ngā mea e kite ai ia e meatia ana e te Matua; ko tāna hoki e mea ai, e meatia ana hoki e te Tama. 20 E aroha ana hoki te Matua ki te Tama, e whakakitea ana hoki ki a ia ngā mea katoa e mea ai ia; he nui atu i ēnei ngā mahi e whakakitea e ia ki a ia, kia mīharo ai koutou. 21 Ko tā te Matua hoki, he whakaara, he whakaora i ngā tūpāpaku; ka pērā anō te Tama, ka whakaora i āna e pai ai. 22 E kore hoki te Matua e whakawā i tētahi, engari, kua tukua e ia ngā whakawā katoa ki te Tama; 23 kia rite ai te whakahōnore a ngā tāngata katoa i te Tama ki tā rātou whakahōnore i te Matua. Ki te kāhore tētahi e whakahōnore i te Tama, e whakakāhore ana ia i te hōnore mō te Matua nāna nei ia i tono mai.
24 "He pono, he pono tāku e mea atu nei ki a koutou, ko te tangata e rongo ana ki tāku kōrero, e whakapono ana hoki ki tōku kaitono mai, he ora tonu tōna; e kore anō ia e riro ki te whakawā, engari, kua whiti i te mate ki te ora. 25 He pono, he pono tāku e mea nei ki a koutou, meāke puta te wā, ā, tēnei anō ināianei, e rongo ai ngā tūpāpaku i te reo o tā te Atua Tama; ā, ko te hunga e rongo ana ka ora. 26 Tā te mea he ora tō te Matua kei roto i a ia; waihoki kua hōmai e ia ki te Tama, kia whai ora i roto i a ia; 27 ā, kua hōmai anō ki a ia he tikanga mō te whakawā, nō te mea ko ia te Tama a te tangata.
28 "Kaua e mīharo ki tēnei; nō te mea meāke puta te wā, e rongo ai i tōna reo ngā tāngata katoa i roto i ngā urupā, 29 ā, ka puta; ko ngā kaimahi i te pai ki te aranga o te ora; ko ngā kaimahi i te kino ki te aranga o te whakawā."
30 "E kore e āhei i ahau te mea tētahi mea e ahau anake; rite tonu tāku whakawā ki tāku e rongo ai. He tika hoki tāku whakawā; kāhore hoki ahau e rapu i tāku i pai ai, engari, i tā tōku kaitono i pai ai."
31 "Mehemea ko ahau hei whakaatu i āku aha, i āku aha, ehara tāku i te whakaatu pono. 32 Tērā atu anō tētahi kaiwhakaatu mōku; e mōhio ana anō ahau he whakaatu pono tāna e whakaatu nei mōku. 33 I tono tāngata koutou ki a Hoani, ā, i whakaaturia e ia te pono. 34 Kāhore ahau e manako ki tā te tangata whakaatu; engari, e kōrerotia ana e ahau ēnei mea kia ora ai koutou. 35 He rama kā tērā, he rama mārama tonu; he wā anō i pai ai koutou kia hari ki tōna mārama.
36 "Otiia, he kaiwhakaatu anō tōku, nui atu i a Hoani. Ko ngā mahi hoki i hōmai e te Matua kia whakaotia e ahau, ko aua mahi e mahia nei e ahau, hei whakaatu mōku, i tonoa mai ahau e te Matua. 37 Nā, ko te Matua nāna nei ahau i tono mai, kua oti ahau te whakaatu e ia. Kāhore anō koutou i rongo noa i tōna reo, kāhore anō i kite i tōna āhua. 38 Kāhore anō hoki i mau tāna kupu i roto i a koutou; inā kāhore anō koutou i whakapono ki tēnei i tonoa mai nei e ia. 39 Whakatakina ai e koutou ngā tikanga o ngā karaipiture; e mea ana hoki koutou kei reira te ora tonu mō koutou; ko ēnei hei kaiwhakaatu mōku. 40 Heoi, kāhore koutou e pai kia haere mai ki ahau, kia whiwhi ai ki te ora.
41 "He korōria tāngata, kāhore ahau e manako atu. 42 Nā, kua mātau ahau ki a koutou, kāhore te aroha o te Atua i roto i a koutou. 43 Kua tae mai nei ahau i runga i te ingoa o tōku Matua, ā, kāhore koutou e manako mai ki ahau; ki te haere mai tētahi i runga i tōna ake ingoa, ka manako koutou ki a ia. 44 Me pēhea koutou ka whakapono ai, ka riro nei i a koutou te korōria e puta ana i a koutou anō, ā, kāhore e rapu i te korōria e puta ana i te Atua kotahi?
45 "Kei mea koutou e kōrerotia tō koutou hē e ahau ki te Matua; tērā te kaikōrero mō tō koutou hē, ko Mohi, ko tā koutou e tūmanako nei. 46 Me i whakapono hoki koutou ki a Mohi, kua whakapono anō ki ahau; ko tāna hoki i tuhituhi ai he mea mōku. 47 Otirā, ki te kāhore koutou e whakapono ki āna i tuhituhi ai, me pēhea ka whakapono ai ki āku kōrero?"