1 Gesù andò al monte degli Ulivi. 2 Sul far del giorno tornò nel tempio, tutto il popolo venne a lui ed egli, sedutosi, li istruiva.
3 Allora gli scribi e i farisei gli condussero una donna còlta in adulterio e, fattala stare in mezzo, 4 gli dissero: "Maestro, questa donna è stata còlta in flagrante adulterio. 5 Ora Mosè, nella legge, ci ha comandato di lapidare donne come questa; tu che ne dici?". 6 Dicevano questo per metterlo alla prova, per poterlo accusare. Ma Gesù, chinatosi, si mise a scrivere con il dito in terra. 7 E siccome continuavano a interrogarlo, egli, alzatosi, disse loro: "Chi di voi è senza peccato, scagli per primo la pietra contro di lei". 8 E chinatosi di nuovo, scriveva in terra. 9 Essi, udito ciò, e, accusati dalla loro coscienza, uscirono a uno a uno, cominciando dai più vecchi fino agli ultimi e Gesù fu lasciato solo con la donna che stava là in mezzo. 10 Gesù, alzatosi, e non vedendo altri che la donna, le disse: "Donna, dove sono quei tuoi accusatori? Nessuno ti ha condannata?". 11 Ella rispose: "Nessuno, Signore". E Gesù le disse: "Neppure io ti condanno; va’ e non peccare più".]
12 Gesù parlò loro di nuovo, dicendo: "Io sono la luce del mondo; chi mi segue non camminerà nelle tenebre, ma avrà la luce della vita".
13 Allora i farisei gli dissero: "Tu testimoni di te stesso; la tua testimonianza non è vera". 14 Gesù rispose e disse loro: "Anche se io testimonio di me stesso, la mia testimonianza è vera, perché so da dove sono venuto e dove vado, ma voi non sapete da dove vengo né dove vado. 15 Voi giudicate secondo la carne; io non giudico nessuno. 16 E, anche se giudico, il mio giudizio è vero, perché non sono solo, ma sono io con il Padre che mi ha mandato. 17 D’altronde nella vostra legge è scritto che la testimonianza di due uomini è vera. 18 Ora sono io a testimoniare di me stesso e anche il Padre che mi ha mandato testimonia di me". 19 Essi perciò gli dissero: "Dov’è tuo padre?". Gesù rispose: "Voi non conoscete né me né il Padre mio: se conosceste me, conoscereste anche il Padre mio".
20 Gesù disse queste parole nel luogo del tesoro, insegnando nel tempio, e nessuno lo prese, perché la sua ora non era ancora venuta.
21 Egli dunque disse loro di nuovo: "Io me ne vado e voi mi cercherete, e morirete nel vostro peccato; dove vado io, voi non potete venire". 22 Perciò i Giudei dicevano: "Si ucciderà forse, poiché dice: ‘Dove vado io voi non potete venire’?". 23 Egli diceva loro: "Voi siete di quaggiù; io sono di lassù; voi siete di questo mondo; io non sono di questo mondo. 24 Perciò vi ho detto che morirete nei vostri peccati, perché, se non credete che io sono [il Cristo], morirete nei vostri peccati". 25 Allora gli domandarono: "Chi sei tu?". Gesù rispose loro: "Sono ciò che vi ho detto da principio. 26 Ho molte cose da dire e da giudicare sul vostro conto, ma colui che mi ha mandato è veritiero, e le cose che ho udito da lui le dico al mondo". 27 Essi non capirono che egli parlava loro del Padre. 28 Gesù dunque disse loro: "Quando avrete innalzato il Figlio dell’uomo, allora conoscerete che io sono [il Cristo] e che non faccio nulla da me, ma dico queste cose come il Padre mi ha insegnato. 29 E colui che mi ha mandato è con me; egli non mi ha lasciato solo, perché faccio sempre le cose che gli piacciono".
30 Mentre egli parlava così, molti credettero in lui. 31 Gesù allora prese a dire a quei Giudei che avevano creduto in lui: "Se perseverate nella mia parola, siete veramente miei discepoli; 32 conoscerete la verità e la verità vi farà liberi". 33 Essi gli risposero: "Noi siamo discendenza di Abraamo e non siamo mai stati schiavi di nessuno; come puoi tu dire: ‘Voi diverrete liberi’?". 34 Gesù rispose loro: "In verità, in verità vi dico che chi commette il peccato è schiavo del peccato. 35 Ora lo schiavo non dimora per sempre nella casa: il figlio vi dimora per sempre. 36 Se dunque il Figlio vi farà liberi, sarete veramente liberi. 37 Io so che siete discendenza di Abraamo; ma cercate di uccidermi, perché la mia parola non penetra in voi. 38 Io dico quello che ho visto presso il Padre mio e voi pure fate le cose che avete udito dal padre vostro". 39 Essi risposero e gli dissero: "Nostro padre è Abraamo". Gesù disse loro: "Se foste figli di Abraamo, fareste le opere di Abraamo, 40 ma ora cercate di uccidere me, che vi ho detto la verità che ho udito da Dio; Abraamo non fece così. 41 Voi fate le opere del padre vostro". Essi gli dissero: "Noi non siamo nati da fornicazione; abbiamo un solo Padre: Dio". 42 Gesù disse loro: "Se Dio fosse vostro Padre, amereste me, perché io sono proceduto e vengo da Dio, perché io non sono venuto da me, ma è Lui che mi ha mandato. 43 Perché non comprendete il mio parlare? Perché non potete dare ascolto alla mia parola. 44 Voi siete dal diavolo, che è vostro padre, e volete fare i desideri del padre vostro. Egli è stato omicida fin dal principio e non si è attenuto alla verità, perché non c’è verità in lui. Quando dice il falso, parla del suo, perché è bugiardo e padre della menzogna. 45 E a me, perché dico la verità, voi non credete. 46 Chi di voi mi convince di peccato? Se vi dico la verità, perché non mi credete? 47 Chi è da Dio ascolta le parole di Dio. Per questo voi non le ascoltate; perché non siete da Dio".
48 I Giudei risposero e gli dissero: "Non diciamo noi bene che sei un Samaritano e che hai un demonio?". 49 Gesù rispose: "Io non ho un demonio, ma onoro il Padre mio e voi mi disonorate. 50 Ma io non cerco la mia gloria; c’è Uno che la cerca e che giudica. 51 In verità, in verità vi dico che, se uno osserva la mia parola, non vedrà mai la morte". 52 I Giudei gli dissero: "Ora sappiamo che tu hai un demonio. Abraamo e i profeti sono morti e tu dici: ‘Se uno osserva la mia parola, non gusterà mai la morte’. 53 Sei tu forse maggiore di nostro padre Abraamo, il quale è morto? Anche i profeti sono morti; chi pretendi di essere?". 54 Gesù rispose: "Se io glorifico me stesso, la mia gloria è un nulla; chi mi glorifica è il Padre mio, che voi dite essere vostro Dio 55 e non l’avete conosciuto, ma io lo conosco e, se dicessi di non conoscerlo, sarei un bugiardo come voi, ma io lo conosco e osservo la sua parola. 56 Abraamo, vostro padre, ha giubilato nella speranza di vedere il mio giorno; l’ha visto e se ne è rallegrato". 57 I Giudei gli dissero: "Tu non hai ancora cinquant’anni e hai visto Abraamo?". 58 Gesù disse loro: "In verità, in verità vi dico: Prima che Abraamo fosse nato, io sono".
59 Allora essi presero delle pietre per tirargliele, ma Gesù si nascose e uscì dal tempio.
1 Ko Īhu ia i haere ki Maunga Ōriwa. 2 Ā, i te atatū ka hoki anō ia ki te temepara, ā, tae katoa ana te iwi ki a ia. Nā, ka noho ia, ka whakaako i a rātou. 3 Kātahi, ka ārahina mai ki a ia e ngā karaipi rātou ko ngā Parihi tētahi wahine i hopukia e pūremu ana; ā, whakatūria ana ki waenganui. 4 Ka mea rātou ki a ia, "E te Kaiwhakaako, i hopukia pūtia te wahine nei e pūremu ana. 5 I whakahau a Mohi ki a mātou i roto i te ture, kia ākina ngā pēnei ki te kōhatu. Tēnā koa tāu kī?" 6 I pēnei ai rātou he whakamātautau mōna, kia whai take ai rātou e whakapāngia ai he hē ki a ia. Ka piko a Īhu, ā, tuhituhi ana tōna ringa ki te whenua.
7 Ā, ka tohe tonu rātou ki te ui ki a ia ka whakatika ake ia, ka mea ki a rātou, "Ko te tangata o koutou kāhore ōna hara, māna te kōhatu mātāmua e āki ki a ia." 8 Nā, ka piko anō ia, ka tuhituhi ki te whenua.
9 Ā, i tō rātou rongonga, ka haere takitahi atu ki waho, nā ngā kaumātua i tīmata, ā poto noa ō muri rawa. Ā, ko Īhu anake i mahue, me te wahine e tū ana i waenganui. 10 Ā, ko te marangatanga ake o Īhu, ka mea ki a ia, "E tai, kei hea rātou? Kāhore he tangata i whakatau hē ki a koe?"
11 Anō rā ko tērā, "Kāhore, e te Ariki."
Ka mea a Īhu ki a ia, "Kāhore anō hoki ahau e whakatau i te hē ki a koe; haere, kāti te hara."
12 I kī atu anō a Īhu ki a rātou, i mea, "Ko ahau te whakamārama o te ao; ki te aru tētahi i ahau, e kore ia e haere i te pōuri, engari, ka whiwhi ki te mārama o te ora."
13 Nā, ka mea ngā Parihi ki a ia, "Ko koe anō tōu kaiwhakaatu; ehara tāu i te whakaatu pono."
14 Ka whakahoki a Īhu, ka mea ki a rātou, "Ahakoa ko ahau anō tōku kaiwhakaatu, he pono tāku whakaatu; nō te mea e mātau ana ahau ki te wāhi i haere mai ai ahau, ki te wāhi hoki e haere atu nei ahau; ko koutou ia kāhore e mātau ki te wāhi i haere mai ai ahau, ki te wāhi anō e haere atu nei ahau. 15 Nā te kikokiko tā koutou tikanga whakawā; e kore ahau e whakawā i tētahi. 16 Ā, ki te whakawā ahau, he tika tāku whakawā; ehara hoki i te mea ko ahau anake, engari, ko māua ko te Matua nāna nei ahau i tono mai. 17 Āe, kua oti anō te tuhituhi i roto i tō koutou ture, He pono te whakaatu a ngā tāngata tokorua. 18 Ko ahau tēnei hei kaiwhakaatu mōku anō, hei kaiwhakaatu anō mōku te Matua, nāna nei ahau i tono mai."
19 Nā, ka mea rātou ki a ia, "Kei hea tōu Matua?"
Ka whakahokia e Īhu, "Kāhore koutou e mātau ki ahau, kāhore anō ki tōku Matua; me i mātau koutou ki ahau, kua mātau anō ki tōku Matua."
20 I kōrerotia ēnei kupu e Īhu i te whare takotoranga taonga, i a ia e whakaako ana i roto i te temepara; ā, kāhore tētahi i hopu i a ia; kīanō hoki tōna hāora i taka noa.
21 Me i reira ka kī atu anō a Īhu ki a rātou, "E haere atu ana ahau, ā, tērā koutou e rapu i ahau, e mate anō hoki i roto i tō koutou hara. E kore koutou e āhei te haere ake ki te wāhi e haere ai ahau."
22 Nā, ka mea ngā Hūrai, "E whakamate oti ia i a ia anō? Inā ia ka mea, ‘E kore koutou e āhei te haere ake ki te wāhi e haere ai ahau.’ "
23 Anō rā ko ia ki a rātou, "Nō raro nei koutou; nō runga ahau; nō tēnei ao koutou; ehara ahau i tēnei ao. 24 Koia ahau i mea ai ki a koutou, e mate koutou i roto i ō koutou hara; ki te kore hoki koutou e whakapono ko ahau ia, e mate koutou i roto i ō koutou hara."
25 Kātahi rātou ka mea ki a ia, "Ko wai koe?"
Nā, ka mea a Īhu ki a rātou, "Ko tāku anō kōrero ai ki a koutou i te tīmatanga. 26 He maha āku mea e kōrero ai, e whakawā ai mō koutou; otirā, e pono ana tōku kaitono mai; e kōrerotia ana hoki e ahau ki te ao ngā mea i rongo ai ahau ki a ia."
27 Kīhai rātou i mātau ko te Matua tāna i kōrero ai ki a rātou. 28 Kātahi a Īhu ka mea ki a rātou, "Kia oti te Tama a te tangata te whakairi e koutou, ko reira koutou mātau ai ko ahau ia, ā, e kore e meatia tētahi mea e ahau ake; engari, ko ā tōku Matua i whakaako mai ai ki ahau, ko ēnei āku e kōrero nei. 29 Kei ahau nei anō tōku kaitono mai; kīhai ahau i waiho e te Matua ko ahau anake, nō te mea e mahi tonu ana ahau i ngā mea e paingia ana e ia."
30 Nā, i a ia e kōrero ana i ēnei mea, he tokomaha i whakapono ki a ia.
31 Me i reira ka mea a Īhu ki ngā Hūrai i whakapono ki a ia, "Ki te mau tonu koutou ki tāku kupu, he tino ākonga koutou nāku; 32 ā, e mātau koutou ki te pono, mā te pono anō koutou ka rangatira ai."
33 Ka whakahokia e rātou ki a ia, "He whānau mātou nā Āperahama, kāhore mātou i waiho noa hei pononga mā tētahi tangata. He aha tāu e mea, ‘Ka rangatira koutou’?"
34 Ka whakahokia e Īhu ki a rātou, "He pono, he pono tāku e mea nei ki a koutou, he pononga nā te hara ngā kaimahi katoa i te hara. 35 E kore te pononga e noho tonu i te whare; ko te Tama ia e noho tonu ana. 36 Nā, i te mea ka whakarangatiratia koutou e te Tama, he tino rangatira koutou. 37 E mātau ana anō ahau, he whānau koutou nā Āperahama; heoi, e whai ana koutou kia whakamatea ahau, he kore hoki nō tāku kupu e mau i roto i a koutou. 38 E kōrerotia ana e ahau tāku i kite ai ki tōku Matua; e mahia ana e koutou tā koutou i kite ai ki tō koutou matua."
39 Ka whakahoki rātou, ka mea ki a ia, "Ko Āperahama tō mātou matua."
Ka mea a Īhu ki a rātou, "Me he tamariki koutou nā Āperahama, kua mahia e koutou ngā mahi a Āperahama. 40 Tēnā ko tēnei, e whai ana koutou kia whakamatea ahau, te tangata nāna i kōrero te pono ki a koutou, tāku hoki i rongo ai ki te Atua. Kīhai a Āperahama i pēnā. 41 E mahi ana koutou i ngā mahi a tō koutou matua."
Kātahi rātou ka mea ki a ia, "Kīhai mātou i whānau pōriro; kotahi tō mātou Matua, ko te Atua."
42 Ka mea anō a Īhu ki a rātou, "Mehemea ko te Atua tō koutou Matua, kua aroha koutou ki ahau; i haere mai hoki ahau i te Atua, ā, kua tae mai nei. Kīhai hoki ahau i haere noa mai, engari, nāna ahau i tono mai. 43 He aha rā koutou tē mātau ai ki tāku kōrero? Nō te mea e kore koutou e āhei te whakarongo ki tāku kupu. 44 Nā tō koutou matua koutou, nā te rēwera, e pai ana hoki kia mea i tā tō koutou matua i hiahia ai. He kaikōhuru ia nō te tīmatanga, kīhai hoki i tū i roto i te pono, nō te mea kāhore he pono i roto i a ia. Ki te kōrero teka ia, e kōrero ana i āna; he kōrero teka hoki ia, ko te matua o te teka. 45 I tāku kōrerotanga i te pono, kāhore koutou e whakapono ki ahau. 46 Ko wai o koutou hei whakaatu he hara tōku? Ki te pono tāku kōrero, he aha koutou tē whakapono ai ki ahau? 47 E whakarongo ana te tangata a te Atua ki ngā kōrero a te Atua; koia koutou tē whakarongo ai, nō te mea ehara koutou i te Atua."
48 Nā, ka whakahoki ngā Hūrai, ka mea ki a ia, "Kāhore koia i tika tā mātou i mea rā, nō Hamaria koe, ā, he rēwera tōu?"
49 Ka whakahokia e Īhu, "Kāhore ōku rēwera; engari e whakahōnore ana ahau i tōku Matua, ko koutou ia te whakakāhore ana i te hōnore mōku. 50 Kāhore āku whai i te korōria mōku; tērā anō te kaiwhai, te kaiwhakatikatika. 51 He pono, he pono tāku e mea nei ki a koutou, ki te pupuri tētahi i tāku kupu, e kore rawa ia e kite i te mate."
52 Ka mea ngā Hūrai ki a ia, "Kātahi mātou ka mōhio he rēwera tōu. Kua mate a Āperahama rātou ko ngā poropiti, ā, e mea ana koe, ‘Ki te pupuri tētahi i tāku kupu, e kore rawa ia e pāngia e te mate.’ 53 He nui oti koe i tō mātou matua, i a Āperahama kua mate nei? Kua mate anō ngā poropiti. Ki tāu ko wai koe?"
54 Ka whakahokia e Īhu, "Ki te whakahōnore ahau i ahau anō, he hōnore noa tōku. Ko tōku Matua hei whakahōnore i ahau; ko tā koutou e mea nei ko ia tō koutou Atua. 55 Heoi, kāhore koutou i mātau ki a ia, ko ahau ia e mātau ana ki a ia, ā, ki te mea ahau, ‘Kāhore ahau e mātau ki a ia,’ he tangata teka ahau, he pēnā me koutou. Otirā, e mātau ana ahau ki a ia, e pupuri ana i tāna kupu. 56 I hari tō koutou matua, a Āperahama, mōna ka kite i tōku rā; i kite ia, ā, koa ake."
57 Kātahi, ka mea ngā Hūrai ki a ia "Kāhore noa i rima tekau noa ōu tau, ā, kua kite koe i a Āperahama?"
58 Ka mea a Īhu ki a rātou, "He pono, he pono tāku e mea nei ki a koutou, kāhore noa anō a Āperahama, ko ahau tēnei." 59 Nā, ka mau rātou ki ētahi kōhatu hei epa ki a ia, heoi, huna ana a Īhu i a ia, puta ana i roto i te temepara.