1 He pono, he pono taku e mea nei ki a koutou, Ki te kahore tetahi e tomo ra te kuwaha ki te kainga hipi, ki te piki ke, he tahae ia, he tangata pahua.
2 Tena ko te tangata e tomo ana ra te kuwaha, ko te hepara ia o nga hipi.
3 Ka uaki te kaitiaki tatau ki a ia; ka rongo ano nga hipi ki tona reo: na ka karangatia e ia ana hipi ake, to tenei ingoa, to tenei ingoa, ka arahina ki waho.
4 A ka oti ana ake hipi te tuku ki waho, ka haere ia i mua i a ratou, ka aru nga hipi i a ia: e matau ana hoki ratou ki tona reo.
5 E kore ia ratou e aru i te tauhou, engari ka oma i a ia: e kore hoki e matau ki te reo o nga tauhou.
6 I korerotia tenei kupu whakarite e Ihu ki a ratou: heoi kihai ratou i mohio ki nga mea i korerotia e ia ki a ratou.
7 Na ka mea ano a Ihu ki a ratou, He pono, he pono taku e mea nei ki a koutou, Ko ahau te tatau o nga hipi.
8 He tahae, he kaipahua te hunga katoa i haere mai i mua i ahau: heoi kihai nga hipi i whakarongo ki a ratou.
9 Ko ahau te tatau: ki te waiho ahau hei huarahi tomokanga mo tetahi, e ora ia, a ka haere ki roto, ka haere ki waho, ka kite hoki i te kai.
10 Heoi ano ta te tahae e haere mai ai, he tahae, he patu, he whakamoti hoki: i haere mai ahau kia whiwhi ai ratou ki te ora, ina, tona nui noa atu.
11 Ko ahau te hepara pai, he hepara pai, ka tuku i a ia ano kia mate mo nga hipi.
12 Tena ko te tangata e utua ana, ehara nei i te hepara, ehara nei i a ia nga hipi, i tona kitenga i te wuruhi e haere mai ana, whakarerea ake e ia nga hipi, oma ana: na ka hopukia ratou e te wuruhi, a whakamararatia ana nga hipi.
13 Ka oma te tangata e utua ana, no te mea e utua ana ia, kahore hoki ona whakaaro ki nga hipi.
14 Ko ahau te hepara pai, e matau ana hoki ki aku, a e matau ana aku ki ahau.
15 Pera tonu me to te Matua matau ki ahau, me toku matau hoki ki te Matua: e tuku ana hoki ahau i ahau ki te mate mo nga hipi.
16 He hipi atu ano aku, ehara nei i tenei kainga: me arahi mai ratou e ahau, a ka rongo ratou ki toku reo; a e whakakotahitia te kahui, kotahi ano hoki hepara.
17 Koia te Matua ka aroha mai ai ki ahau, no te mea e tuku ana ahau i ahau kia mate, kia whakaora ake ai ano ahau i ahau.
18 Ehara i te mea ma tetahi tangata ahau e whakamate, engari maku ano ahau e tuku ki te mate. Kei ahau te tikanga mo te tuku atu, kei ahau ano te tikanga mo te whakaora. Na toku matua tenei ture kua riro mai nei i ahau.
19 Katahi ka wehewehea nga Hurai, na enei kupu.
20 He tokomaha o ratou i mea, He rewera tona, e haurangi ana; he aha koutou ka whakarongo ai ki a ia?
21 Ko etahi i mea, Ehara enei i nga kupu a te tangata e nohoia ana e te rewera. E ahei koia i te rewera te mea i nga kanohi o nga matapo kia kite?
22 Na i Hiruharama tenei, i te hakari horohoronga: he hotoke;
23 A e haereere ana a Ihu i te temepara, i te whakamahau o Horomona.
24 Na ka karapotia ia e nga Hurai, ka mea ratou ki a ia, Kia pehea te roa o tau waiho i o matou ngakau kia hikirangi ana? Ki te mea ko te Karaiti koe, korerotia matanuitia mai ki a matou.
25 Ka whakahoki a Ihu ki a ratou, Kua korerotia e ahau ki a koutou, a kahore koutou e whakapono: ko nga mahi e mahi nei ahau i runga i te ingoa o toku Matua, ko enei hei kaiwhakaatu moku.
26 Otira e kore koutou e whakapono, no te mea ehara koutou i te hipi naku.
27 E rongo ana aku hipi ki toku reo, e matau ana ahau ki a ratou, e aru ana hoki ratou i ahau:
28 E hoatu ana e ahau ki a ratou he ora tonu; e kore ratou e ngaro ake ake, e kore ano hoki tetahi e kapo atu i a ratou i roto i toku ringa.
29 Ko toku Matua, nana nei ratou i homai ki ahau, nui ake i te katoa; e kore ano ratou e taea e tetahi te kapo atu i roto i te ringa o toku Matua.
30 Ko ahau, ko te Matua, kotahi maua.
31 Katahi ka mau ano nga Hurai ki te kohatu hei aki ki a ia.
32 Ka whakahokia e Ihu ki a ratou, He maha nga mahi pai kua whakakitea nei e ahau ki a koutou, he mea na toku Matua; mo tehea o aua mahi ka akina ai ahau e koutou?
33 Ka whakahoki nga Hurai ki a ia, ka mea, Ehara te mahi pai i te mea e akina ai koe; engari mo te kohukohu; mo te mea hoki ko koe, tangata nei ano, e whakaatua ana i a koe.
34 Ka whakahokia e Ihu ki a ratou, Kahore ranei i tuhituhia i roto i to koutou ture, I mea ahau, he atua koutou?
35 Ki te huaina e ia he atua te hunga i tae mai nei te kupu a te Atua ki a ratou, a e kore hoki e taea te whakakahore te karaipiture,
36 E mea ana oti koutou ki ta te Matua i whakatapu ai, i tono mai ai hoki ki te ao, E kohukohu ana koe; noku i mea, Ko te Tama ahau a te Atua?
37 Ki te kore ahau e mahi i nga mahi a toku Matua, aua ahau e whakaponohia.
38 Tena ki te mahi ahau, ahakoa kahore koutou e whakapono ki ahau, whakaponohia nga mahi: kia matau ai koutou, kia whakapono ai, ko te Matua kei roto i ahau, me ahau hoki kei roto i a ia.
39 Na ka whai ano ratou kia hopukia ia: heoi puta ana ia i o ratou ringa;
40 Na ka haere ano ia ki tawahi o Horano, ki te wahi i matua iriiri ai a Hoani; a noho ana i reira.
41 He tokomaha hoki i haere ki a ia; i mea ratou, Kihai a Hoani i mahi i tetahi merekara; he pono ia nga mea katoa i korerotia e Hoani mo tenei.
42 A he tokomaha o reira i whakapono ki a ia.
1 "我实实在在告诉你们, 那不从门进羊圈, 倒从别处爬进去的, 那人就是贼, 就是强盗;
2 那从门进去的, 才是羊的牧人。
3 看门的给他开门, 羊也听他的声音; 他按着名字呼叫自己的羊, 领它们出来。
4 他把自己的羊领出来以后, 就走在前头, 羊也跟随他, 因为认得他的声音。
5 它们决不会跟随陌生人, 反而逃避他, 因为不认得陌生人的声音。"
6 耶稣对他们说了这个譬喻, 他们却不明白他所说的是什么。
7 于是耶稣又说: "我实实在在告诉你们, 我就是羊的门。
8 所有在我以先来的, 都是贼和强盗; 羊却不听从他们。
9 我就是门, 如果有人借着我进来, 就必定得救, 并且可以出、可以入, 也可以找到草场。
10 贼来了, 不过是要偷窃、杀害、毁坏; 我来了, 是要使羊得生命, 并且得的更丰盛。
11 我是好牧人, 好牧人为羊舍命。
12 那作雇工不是牧人的, 羊也不是自己的, 他一见狼来, 就把羊撇下逃跑, 狼就抓住羊群, 把他们驱散了;
13 因为他是个雇工, 对羊群漠不关心。
14 我是好牧人, 我认识我的羊, 我的羊也认识我,
15 好像父认识我, 我也认识父一样; 并且我为羊舍命。
16 我还有别的羊, 不在这羊圈里; 我必须把它们领来, 它们也要听我的声音, 并且要合成一群, 归于一个牧人。
17 父爱我, 因为我把生命舍去, 好再把它取回来。
18 没有人能夺去我的生命, 是我自己舍去的。我有权把生命舍去, 也有权把它取回来; 这是我从我的父所领受的命令。"
19 犹太人因着这些话又起了纷争。
20 他们当中有许多人说: "他是鬼附的, 他发疯了; 为什么要听他呢?"
21 另外有人说: "这话不是鬼附的人所说的。鬼怎能使瞎子的眼睛开了呢?"
22 在耶路撒冷, 献殿节到了, 那时是冬天。
23 耶稣在殿的所罗门廊上走过,
24 犹太人围着他, 对他说: "你使我们心里悬疑不定, 要到几时呢?如果你是基督, 就公开地告诉我们吧! "
25 耶稣对他们说: "我已经告诉你们, 你们却不相信; 我奉我父的名所作的事, 可以为我作证。
26 只是你们不信, 因为你们不是我的羊。
27 我的羊听我的声音, 我也认识他们, 他们也跟随我。
28 我赐给他们永生, 他们永不灭亡, 谁也不能把他们从我手里夺去。
29 那位把羊群赐给我的父比一切都大, 也没有人能把他们从我父的手里夺去。
30 我与父原为一。"
31 犹太人又拿起石头要打他。
32 耶稣对他们说: "我把许多从父那里来的善事显给你们看, 你们因哪一件要用石头打我呢?"
33 犹太人对他说: "我们不是因为善事用石头打你, 而是因为你说了僭妄的话; 又因为你是个人, 竟然把自己当作 神。"
34 耶稣说: "你们的律法上不是写着‘我说你们是神’吗?
35 圣经是不能废除的, 如果那些承受 神的道的人, 神尚且称他们是神,
36 那么父所分别为圣又差到世上来的, 他自称是 神的儿子, 你们就说他说了僭妄 神的话吗?
37 我若不作我父的事, 你们就不必信我;
38 我若作了, 你们纵然不信我, 也应当信这些事, 好使你们确实知道, 我父是在我里面, 我也在父里面。"
39 他们又要逮捕耶稣, 他却从他们的手中逃脱了。
40 耶稣又往约旦河东去, 到约翰从前施洗的地方, 住在那里。
41 许多人到他那里去, 说: "约翰没有行过一件神迹, 但约翰指着这人所说的一切话, 都是真实的。"
42 在那里就有许多人信了耶稣。