1 Kɛɗɔn Yesɔ gai nya nwarinɛ a ruuɓusinɛ a shanɛː <<Shɔwɔ ɗɔn ɓaa jaa inabi, a dɔɔ jaau piti kpai a gbã too gbete ka mii nolaa inabiu aɗɔn yɛni, a maa wɔsɔ̃n ɗɔ raki gbete shi aɗɔn u zɛ yɛti jaau aru u shɔnopɔ̃ iyɛ tou jaau rɛ. Kɛɗɔn a ã jaau kɛ shɔjalane wɔyi a naa a sã nyaba rɛ a yɛ zati.>> 2 Naa ɗaa vi yenɛ pɛlitɛ a shou jawɛrɛ a shɔgbete ãi jau a naa ɗɔbii nɛu tɛsi nolaa jaau pɛjo. 3 Ama shɔjalanɛyi i sãurɛ i waurɛ i shishiu naa waati. 4 Kɛɗɔn shɔjau shou jawɛrɛ wɔɔ sɔ̃n a shɔwi ɗɔbii; i ãu yusẽ i waa jau naa ayuu. 5 Kɛɗɔn a shou jawɛrɛ wɔsɔ̃n totti i ji yau ɓa i nyo vɔrɔtɔ, I pɛlijo nankɔ a shɔwɔni; i waa wɔyi a kpatá wɔyi i nyoi vɔrɔ.
6 Ya shɔgbete a yɛ shoyɛ ai ɗɔbii ɓɛjaa gbete ɔriyɛ, a shanɛ, << Nɛ menɛ iyɛ ntau nyatɔ.>>
7 Kɛɗɔn shɔjalanɛwi naa i zɛ ɓɛjaa tɛ kanɛ i geli zɔnɛ, <<shompɛ u jaa pɛ̃ni ɔ anɛ u nyo vɔrɔ pɛ nɔgbete u vivɔɔ yɛ ɔ̃ u ɓɛɛ.>> 8 I sãurɛ a nyɔ vɔrɔ, i turɛ i lɔki ɓili.
9 Kɛɗɔn Yesɔ hɨnɛ <<Shɔ jau yɛ pɛli shɔmi kɛpikoviya? Shɔ jau yɛ nyo shɔjalanɛwi vɔrɔ a tuu jau a ã shɔwɔyi. 10 Ɔ ji ɓali vigbete Ɗalapa shayɛɓaya:
<<Tari gbete shɔ ɗɔ maanɛyi i bɛ̃ɛ̃ yɛ
ukɔ ɔ̃rɛ tari gbete au tɛɛ gãsiyi a vishonɛni;
11 Ubeyelapa pɛli vimrɛ,
ɔ̃tɛ vibii zaanɛ au nɔni!>>
12 Kɛɗɔn yupɛ̃ni Yahudawa i kã nyaba gbete i yɛ sãuyɛ, aru i zɛtɛttɔ nɛ ruuɓusinem nwa ji ai yuukɔ. Ama i nta seti mɔɔ gbete a ɗɔu; kɛɗɔn i yurɛ i sã nyaba i ya Yesɔ rɛ.
13 A kɨntiuni i shokɛ gãsi Farasiyayi a shɔ Hiruduyi gãsiyi a Yesɔ ɗɔbii a ɗasuu jang, i kãkɛ nyaba nɔgbete iyɛ sãu a ruu kɔ̃linɛ niyɛ. 14 I arɛ au ɗɔbii i hɨu nɛ, <<Shɔmala, u zɛtɛttɔ apɛ shɔ tɔ̃vɨn, a kasi shɔ piti, a tuu kopiya āā ɗɔbii zali, a mati shɔ ɓɛjo Ɗa nya ruubii a nyaba tɔ̃vɨn. geliunɛ, Pɛ vitɔ̃vɨng ya shɔ shori japɛ̃pɛ̃ɛ̃ sabɛnɛrɛ ya? U sho tɛya ko sho ɓa? 15 U shotɛ ya ko ukɔ shonɛ ya?
<<Ama Yesɔ zɛyi sisɨn tɛttɔ i pɛ shɔ-shɔɗakinɛ a shanɛ, ɔ kasin dɔɔ ɗanɛ pi ruu iviya? Ɔ n ting saa dinari upɛ ɗɔm n zɛkɨn. >> 16 I n-tiu saurɛ kɛɗɔn Yesɔ hɨyi nɛ, <<Pi nii a jasuru ni a saam ni piya? >>
I kasi nyanɛ << japɛ̃pɛ̃ɛ̃ ɓɛɛ.>>
17 Kɛɗɔn Yesɔ geliyi nɛ <<Ɔ ã japɛ̃pɛ̃ɛ̃ vigbete ɔ̃ u ɓɛɛ yɛ, Ɗalapa sɔ̃njo vi.>>
Ruugbete Yesɔ risi yɛ ɔ̃riikɛ vibii zaanɛ.
18 Kɛɗɔn shɔ Sadukiyayi i shanɛ vɔrɔ yɛ yuuɓa sàà ni ɓa, i a Yesɔ ɗɔbii i hɨu ruu nɛ, 19 <<Shɔmala, labeenɛ Musa shanɛ, naa mɛzɔ̃ kɛ vɔnɛ ji yeejaa ɓa a ɓeso ni ɓa, ɓɛzɔ̃ yɛ zɛnɔɔtɔ u sɔri suvɔɔrɛ u yeeri ɓɛzɔ̃ jaa.>> 20 Shɔwɔyi isi ai yeenɛ maanzii. shɔ ɗekɨn tɛ so a vɔrɛ ji kpaa jaa ɓa. 21 shɔu pɛsiyɛ sɔri suurɛ a vɔrɛ ji kpaa jaa ɓa awuni. I pɛli nankɔ bi taati. 22 Vim gɨnyi maanzii pitikpai i ji kpaa jaa ɓa. A kɨntiu piti kpai suu vɔɔ sɔ̃njorɛ. 23 A leegbete shɔ yulapa a sàà yɛ, geliyi nɛ yɛ ɔ̃ kɛpi so atette shɔzɛ maanzii mini piya? 24 Yesɔ risiyi nyanɛ << Vigbete ɔ nii aɗɔnyɛ ukɔ ɔ̃rɛ, aru ɔ ji zɛ vigbete laabeenɛ ruu Ɗalapa shayɛ ɓa au kakani ɓa. 25 Naa shɔ kɛ yunɛ sàà, ruu zɔ tɛnɛ ɓa a jaa wɛrɛ dɔ̃nɛ ni ɓa; ama shɔyɛ ɔ̃ naa Ɗa jashonɛyi lapa a kolapa. 26 Dɔdɔrim aru shɔ yunɛ sàà ɔ ji ɓaliba Musa labeene ni ɓaya, aru yaa gbete shaa a jalaa ni ɓaya? Ɗalapa geli Musa nɛ, <Nkɔ Ibirayi, Ishayaku a Yakubu i Ɗalapa gbete i gɨn yɛ.> 27 U pɛ Ɗalapa gbete u suru ɗɔnyɛ, ɓa Ɗalapa gbete vɔtɛttɔ ɓa, ɔ nitɛtɔ nizɛ.>>
28 Kɛɗɔn shɔzɛ gbete atette shɔmala gbete i mati shɔvi aru nya ãsinɛ arɛ kpai ɗɔ nya masinɛ, naa zɛtɛ nya gbete Yesɔ risiyi yɛ pɛ tɔ̃vɨn, kɛɗɔn jau hɨ Yesɔ nɛ, <<Atette nya ãsinɛ miyi piti kpai shopi ɔ̃rɛ pẽniba piya?>>
29 Yesɔ kasi nya nɛ, <<nya ãsinɛ pɛ̃niba ukɔ ɔ̃rɛ,>> wesho pɛː shɔ Isirelaǃ Ubeyelapa Ɗalapa u pɛ gbete. 30 A, ɔrii Uɓeyelapa a Ɗalapa awɔ sisɨn gbete, àà suru ni àà lɛrinɛ sisɨn ni piti kpai wɔsɔ̃n a kakani piti kpai. 31 Nya ãsinɛ gbete pɛsiyɛ ukɔ ɔ̃rɛː <<A ɔrii a shɔ nya kãsiri naa a ɔraa yuu yɛ, nya ãsinɛ wɔyi ji tɛɛ shɔ zitin ɓa.>>
32 Shɔmala nya ãsinɛ Musa, i risi nyanɛ,<< Arum pɛ nizɛ nɔgbete a shanɛ Uɓeyelapa pɛ gbete u Ɗalapa, shɔwɔɔ ɓa see ukɔ. 33 N zɛtɛttɔ pɛ vitɔ̃vɨng shɔu ɔri Ɗalapa tɔ a sisɨn gbete, ang sisɨn ni piti kpai wɔsɔ̃n ang kakani piti kpai wɔsɔ̃n n ɔri n shɔ nyakãsiri naa yuu. Shom piti kpai tɛɛ vivaa tonɛ a vi yuu ãnɛ wɔyini tɛttɔ.>>
34 Naa Yesɔ zɛtɛ nɛ jau nya risinɛ pɛ nyaba tɔ̃vɨn a geliu nɛ, <<A ɓa feefee a shɔgbete i yɛ kpaa tonɛ aɗɔgbete Ɗa yɛ roo kpati ni ɓa>>Kɛu kɨnti ni shɔwɔ sisɨn Yesɔ ruuwɔ hɨnɛ si tɔɓa.
35 Aɗagbete Yesɔ u ɗɔɔ shɔ vi matinɛ a jaa Ɗa, kɛɗɔn Yesɔ hɨyi nɛ, aru iviya shɔmala nya ãsineyi i shanɛ, kirisi u pɛ Dauda ɓɛjaa viya? 36 Ɗa suru pɔ̃ Dauda rɛ a nwa nya a kaka ni a shanɛː
<<Ubeyelapa Ɗalapa gelin n Uɓeyelapa nɛ:
ɔ̃nɛ ang nakɨn
sitɛ n pɔ̃ a shɔ nopɔ̃yitɛ
i ɔ̃ a fooyi>>
37 Dauda au yuu ɓau kirisi nɛ, Uɓeyelapa. Kirisi yɛ ɔ̃ ɓɛjaa kɛpi koviya?
Mɔɔ waanɛ gbete i wesho a Yesɔ nya i nta binyatɔ̃nɛ tɔ. 38 Kɛɗɔn Yesɔ gayi vi matinɛ a shanɛ,<<Ɔkɔɔ yuutɔ a shɔmala nya ãsinɛyi musa ni. I raki a nyaba lane a kpɛnti fãrã ni bi, nɛ shɔ zɛirɛ shɔ tɔnɛ nnbee, i kasinɛ shɔ geeyi nya a lumo,>> 39 I lɔɔ ɗɔɔ ɔ̃ne aɗɔ pẽniba ɗɔgbete Yahudawa i toli nya i nwa ruu ɗɔnyɛ wɔsɔ̃n ɗɔgbete shɔ tolirɛ aru yumusinɛ. 40 I yusẽe ɓa biini ɓa i shaa suvɔɔyi vi, i gaki Ɗalapa dɔkɔkɔ a mɔɔ ɗekɨn nɛ shɔ zɛtɔ, arumkɔ Ɗalapa yɛ gɔ̃yi yushotɔ waanɛ.
41 Yesɔ ɔ̃ māāni a jaa Ɗa aɗɔgbete shɔ pɔ̃ pii vinaa ãnɛ aɗɔnyɛ, u ɗɔgbete bili moo i ɗɔɔ vinaa ãnɛ yɛ, shɔvinaa i waanɛ i arɛ i ɗɔɔ vinaa lɔkinɛ a saa pɛ̃niba. 42 kɛɗɔn suvɔɔ shɔraa arɛ a lɔkiu jaa saa Siliva kobo ziti aɗɔn. 43 Yesɔ ɓau jadɔyi nya a geliyi nɛ, <<N gelɔɔtɛ, vigbete suvɔɔ shɔraam lɔki yɛ, tɛɛ kopiya ɓɛɛ tɛttɔ a ɗɔnni piti kpai.>> 44 Shɔ gãsiyi piti kpai i ã ai tete vinaa gbete i a wuniyɛ; ama suvɔɔ shɔraam, ã vigbete u awuni piti kpai.