1 A leukɔ Yesɔ yaa wɛrɛ a yɛrɛ ɔ̃kɛ a nya mii wapɔ, kɛɗɔn gaa shɔ vi matinɛ kɛkn. 2 Shɔ waanɛ gbete i toli nya au ɗɔbi, Yesɔ yurɛ a to latosi a ɔ̃ aɗɔn, mɔɔ i shili kɛ a nya sasa. 3 Kɛɗɔn Yesɔ geliyi ruu a ruubusinɛ a shanɛ,<<jawɔɔ ɗɔn yɛrɛ nɛn ɓaa zɔvi a jaa.>> 4 Aɗagbete u si ɗɔ zɔvi zɔnɛ a jaa, wɔɔ tɛ̃li a nyaba, janoyi arɛ a nyekirɛ shaarɛ. 5 Gãsiyi nte aɗɔgbete tari aɗɔn, aɗɔgbete tipi ɓa bang ɓa yɛ. Tarɛ tɛ̃ɛ̃t, aruviya ɗɔu si dɔka. 6 Ama ɗaa naa tootɛ, a watirɛ aru gbete i gɨnri si ɓa ɓamɓa. 7 Zɔvi gãsiyi nteli a tete kɔkkɔ, kɔkkɔ barɛ a nisi rɛ. 8 Ama zɔvi gãsiyi ntɛli a tipi tɔ̃vɨn, a barɛ a pɛli norɛ laa maani (100), wɔɔ laa taati (60), wɔsɔ̃n bmati atu kopi (30). 9 Yesɔ yisi ruunɛ << shɔgbete u sho ntanɛ aɗɔn, u ntarɛ.>> 10 Kɛɗɔn Yesɔ jadɔyi i au ɗɔbii i hɨunɛ,<<A shovi ɓɛɛjo a ruuɓusinɛ aɗagbete a nwanya a shɔ ni aru iviya?>> 11 Yesɔ kasinyanɛ, shɔ yasɔɔ naa tɛ ɔ kpaa sẽrẽ vi zɛnɛ aru Ɗa kpati roonɛ kolapa, ama shɔ ji ãi jo ɓa. 12 Shɔgbete au vi aɗɔn shɔ yɛ pɔ̃siu wɔsɔ̃n au yuuni, nɔgbete u ɓɛɛ u ɔ̃kɛ bang, ama shɔgbete u ɓɛɛ fɛ̃ɛ̃, shɔ yɛ tɛ kati au naa ni. 13 vigbete pɔ̃rɛ n geli shɔ ruu a ruuɓusinɛ ukɔ ɔ̃rɛ:
i ɗɔɔ nɔɔ kɨnnɛ i zɛ vi ɓa; i ɗɔɔ sho wenɛ, i ji nta ɓa ko i zɛ ruu ɓa. 14 Rugbete Ɗa jashone Ishaya nwanya ɔ̃ nizɛ ai yuu:
Ɔ nta vigbete shɔ shatɔ ama ɔ shovi ɓa awuni ɓa;
ɔ kɨnnɔɔ a nɔɔ kɨnnɛ ɔ zɛ vi ɓa.
15 Aru ɔ sisɨn nootɛttɔ;
ɔ noli shotɛ ɔ nta ɗɔ ɓa,
ɔ kuki nootɛ ɔ zɛ ɗɔ ɓa.
Siɓa ɗɔkɔɓa ɔsi zɛ ɗɔtɔ awɔ nɔɔni,
ɔ ntaa ɗɔtɔ awɔ shoni,
ɔ zɛ ruu a sisɨn
ɔ sɔɔ n ɗɔbi, aru n Ɗalapa n gatɔɔ tɔ. 16 Ɗalapa u tasɔɔ vɔɔ susãri a bi aru ɔ noo zɛ ɗɔtɔ, ɔ shoo nta ruutɔ. 17 N gelɔɔtɛ, Ɗa jashone i waanɛ a shɔ tɔ̃vɨnyini i kãtɛ nɛi zɛ vigbete ɔ zɛyɛ i ji kpaa ɓa, nɛi nta vigbete ɔ ntayɛ i ji ntaɓa. 18 Dɔdɔrim<<Ɔ wesho ɔ nta ruuɓusinɛ shɔ jaa ɓanɛ pɛ: 19 Shɔ gbete kɛ nta ruu Ɗa kpati roonɛ nɛ ama ji zɛ ɓa, u kɛ naa zɔvi gbete shishi a nyaba. A japɛ̃pɛ̃ɛ̃ arɛ raakati au naa ni. 20 zɔvi gbete shi-shi a ɗɔɔ tari ukɔ ɔ̃rɛ naa shɔ ɡbete kɛ nta ruu Ɗalapa nɛ tɛ a sisɨn puru. 21 Ama u gɨnri ɓa tipini ɓa, aruumkɔ ɔ̃ dɔkaa weze. Aɗagbete yukɔnɛ a raa ɓoonɛ kaanɛ aru Ɗa nya ruubii kɛɗɔn sɔɔ kɛ akɨnti. 22 zɔvi gbete shishi a ɗɔɔ kɔkkɔ ukɔ ɔ̃rɛ naa shɔ gbete kɛ nta ruu Ɗalapa nɛ, ama yukɔnɛ aru vishaane a vinaa kãne a koo shɔ dɔdɔrim zãriu Ɗa nya ruubii kati. 23 Ama zɔvi gbete shishi a tipi tɔ̃vɨn ukɔ ɔ̃rɛ naa shɔgbete nta ruu Ɗalapa a sɨɨn a sisɨn. A yeejaa laa maani (100), wɔɔ laa taati (60) wɔsɔ̃n bmati atu kop (30).>>
24 Yesɔ kɔri ruuɓusine wɔsɔ̃n toti shanɛ: Ruu Ɗa kpati roone kolapa naa shɔwɔ tuu zɔvi a zɔ au jaa. 25 Kɛɗɔn aɗagbete shɔ a nɔro, u shɔnɔpɔ̃ arɛ a ɓaa nɔɔwisi sɔ̃njo a jauni, sã nyaba a yɛrɛ. 26 Naa vi takineu batɛ shɛshi yutɛ, nɔwisim basɔ̃njo.
27 <<Shɔjau u jawɛrɛyi i arɛ i shanɛ, Shɔmala, aji ɓaa ɓa zɔvi tɔ̃vɨn ɓaya? Nɔwisi a ɓɛɛ kɛpi a ɗɔpiya?>>
28 Shɔjau shanɛ, n pɛ shɔnɔpɔ̃ vishɔnɛ.
U jawɛrɛyi i hɨu nɛ,<<A kasitɛ u yɛrɛ u ari wisiu a ɓiliya?>>
29 Risi nyanɛ <<ɓa, aru aɗagbete ɔkɛ aari wisiyi nɛ ɔ yɛ aarɛ a zeeni. 30 Ɔ yaarɛ wisi a zeeni i ba a ɗɔzɔ see ɗaa zee yenɛ. Kɛɗɔn n yɛn geli shɔ zee yeneyi nɛ: Ɔ gaa pɛ a wisi ɔ mali a jo-jo a too a yaa; Kɛɗɔn ɔ toli zee ɔ nterin a mbuntɛ.>>
31 Yesɔ kɔriyi ruuɓusinɛ wɔsɔ̃n toti: << Ɗa Kpati roonɛ naa zɔvi gbete shɔ ɓanɛ masita, gbete Jawɔɔ turɛ a ɓa au jaa. 32 Pɛ pẽtẽrẽ a tete zɔvi ni, naa kɛ banɛ, yɛ tɛ laa gãsiyi piti kpai a yɛti jaani, yɛ ɔ̃ laa pẽniba, nɔgbete janoyi i arɛ i kɔri sati a naa launi.>>
33 Yesɔ geliyi ruuɓusinɛ wɔsɔ̃n nɛː <<Ɗa Kpati roone a kolapa ɔ̃ naa suu wɔɔ tuu vuri a tɛ̃ a zɨng gbete shɔ pɛli borodi a wuniyɛ, vuruu raa zɨɨu kpai.>>
34 Yesɔ geli mɔɔyi ruu a ruuɓusinɛ; vi piti kpai geliyɛ ruuɓusinɛ. 35 Vim ɔ̃ nankɔ u yisi nya vigbete Ɗa jashone Ishaya shasi tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃nɛː
<<N yɛn nwanya a ruuɓusinɛ a ikɔ ni;
Vigbete shɔ ɓusiyɛ aɗagbete shɔ pɛli koo yɛ n yɛn geliyitɔ.>>
36 Naa Yesɔ yaa mɔɔyitɛ a tokɛ yɛti wɛrɛ. Yesɔ jadɔyi i arɛ i shanɛ,<<Tasiu dɔɔ ruuɓusinɛ gbete a kɔri ayuu wisi pɛ wasa-wasa.>>
37 Yesɔ kasinyanɛ, <<shɔgbete ɓaa zɔvi tɔ̃vɨn ukɔ ɔ̃rɛ Yesɔ, shɔzɛja. 38 Jau ukɔ ɔ̃rɛ kotipi, zɔvi tɔ̃vɨn ukɔ ɔ̃rɛ jaa gbete Ɗa kpati roonɛ i ɓɛɛ yɛ. wisi ukɔ ɔ̃rɛ japɛ̃pɛ̃ɛ̃ jaayi, 39 Shɔnopɔ̃ gbete zɔ nɔɔ wisi yɛ ukɔ ɔ̃rɛ japɛ̃pɛ̃ɛ̃. Ɗaa vi yene ukɔ ɔ̃rɛ ɗagbete Ɗalapa yɛ ɓaashɔ nya yɛ, shɔ vi yenɛ ikɔyi Ɗa jashone lapa.
40 <<ji naa gbete shɔ toli wisi a too a yaa yɛ, yɛ ɔ̃jo nankɔ aɗagbete koo yɛ yisi yɛ.>> 41 Yesɔ shɔzɛja yɛ sho u Ɗa jashone lapa, i toli shɔ piti kpai gbete i pɔ̃ shɔ ruuvini pɛlinɛ, a shɔ ruuvini pɛlinɛni kpai. 42 Shɔyɛ lɔkiyi a yɛti yaa gbete niki ɓayɛ, a ɗɔukɔ iyɛ sɨn yavɔ a tari shaane ni shɛ̃tɛ̃ttɛ̃-shɛ̃tɛ̃ttɛ̃. 43 Kɛɗɔn Shɔ wɔsɔ-wɔsɔ iyɛ kpɛkɛ sẽsẽ naa ɗaa a ɓeye ɗɔɔ kpati roonɛ. Shɔgbete u sho ntanɛ aɗɔn u ntarɛ.
44 Ɗa kpati roone kolapa ɔ̃ naa shom. Jawɔɔ weli vinaa gbete shɔ ɓusi a yɛti jaa. A ɓusi sɔ̃njitɔ tɔ̃vɨn, aru sisɨn puru au ntayɛ yɛrɛ a mɛli vigbete u awuni piti kpai, kɛɗɔn sɔrɛ a woo jaurɛ. 45 Ɗa Kpati roonɛ kolapa sɔ̃n naa jaa lumɔɔ gbete kã ɗɔɔ tari mɛɛ kiriri yɛ. 46 Naa kɛ kpaanɛ gbete u saa a yuuni, yɛ sã nyabarɛ u mɛli vinaa piti kpai a woo awuni.
47 Yesɔ kɔri ruuɓusine wɔsɔ̃n nɛ, kpati roone a kolapa ɔ̃ naa shom. Shɔ jazɨng sãneyi wɔyi i tẽẽ jang a mii wapo, i sã jazɨng nɔshɛ̃- nɔshɛ̃. 48 Naa jangwu yiitɛ lot, i gɔ̃rɛ yɛne yãsasa, Kɛɗɔn i ɔ̃kɛ tipi i taki jazɨng tɔ̃vɨnrɛ i tɛ̃ a ɓuti, i zɨki gbete ɓa tɔ̃ɓa yɛrɛ. 49 Yɛ ɔ̃ sɔ̃njo nankɔ aɗagbete Ɗalapa kɛ ɓashɔ nyanɛyɛ. Ɗa jashonɛ iyɛ arɛ i taki shɔ ruuvinyi a tete shɔ tɔ̃vɨnyi 50 Ɗalapa yɛ tɛ̃i kɛ yaa gbete shɔ niki dɔɔɓa, kɛ ɗɔwakɔ i sɨnrɛ i shaa ntari shɛ̃tɛ̃ttɛ̃-shɛ̃tɛ̃ttɛ̃.
51 Yesɔ hɨnɛ,<<Ɔ zɛ vimtɛ piti kpai awɔ sisɨn niya? >>I kasinyanɛ<<Nn.>>
52 Kɛɗɔn Yesɔ risi nyanɛ, <<Arumkɔ shɔmala nyaãsinɛ Musa gbete kɛ rii shɔ gbete shɔ matiu vinɛ a ɗɔgbete Ɗa roo kpati a kolapa yɛ, u naa shɔwɛrɛ gbete sii vinaa sɔɔ au gbaalini au jaa vi pɔ̃nɛ.>>
53 Naa Yesɔ yisi nya ruuɓusine shanɛtɛ, a yaa ɗɔu ɗɔurɛ. 54 A sɔɔ i wɛrɛ koo rɛ. Yesɔ matine shɔ vi a ɗɔgbete Yahudawayi i toli nya aɗɔn i nwa ruu yɛ, shɔ gbete i wesho i ntau ruuyɛ bi zaatɔ. I hɨnɛ<<Jam kpaa sẽrẽ pi ɗɔm piya? A kaka vibii zaanem ni piya?>> 55 << N ɓa kapinta ɓɛjaa ɓaya? Ɓa ukɔ ɓini niinɛ Marayamu ɓaya, ɓa ɓezɔ̃yi ko a Yakubu, Yusufu, Siman a Yahuda ɓaya? 56 Ɓa ɓɛnayi kɔ aɗɔn ukɔni ɓaya? Kpaa vimkɛ pi ɗɔkɔ piya?>> 57 I bẽẽ Yesɔ ruubii tɔ aru nankɔ. Yesɔ geliyinɛ,<<Shɔ bẽẽ Ɗa jashonɛ ɓa ko ɗɔpiya see au wɛrɛ koo au shɔwɛrɛyi.>> 58 Aru i sisɨn ãnɛ ɓa Yesɔ ji pɛli vibii zaane ɓa a ɗɔuni ɓa.