1 I kōrero anō a Ihowā ki a Mohi i Maunga Hinai, i mea, 2 "Kōrero ki ngā tama a Īharaira, mea atu ki a rātou: E tae koutou ki te whenua e hoatu e ahau ki a koutou, nā, ka whakahāpati te whenua i tētahi hāpati ki a Ihowā. 3 E ono ngā tau e whakatōngia ai e koe tāu māra, e ono hoki ngā tau e tapatapahia ai e koe tāu māra wāina, e kohia ai hoki ōna hua; 4 ko te whitu ia o ngā tau hāpati okiokinga mō te whenua, hei hāpati ki a Ihowā. Kaua e whakatōngia tāu māra, e tapatapahia rānei tāu māra wāina. 5 Kaua e kotia te mea i tupu noa ake i tērā kotinga āu, kaua anō e whakia ngā karepe o tāu wāina kīhai nei i mahia; he tau okiokinga hoki tēnā mō te whenua. 6 Ā, hei kai mā koutou te hāpati o te whenua – māu, mā tāu pononga tāne, mā tāu pononga wahine, mā tāu kaimahi, mā tōu manene hoki e noho ana i a koe; 7 mā āu kararehe hoki, mā te kīrehe hoki o tōu whenua, ōna hua katoa, hei kai."
8 "Ā, me tatau e koe kia whitu ngā tau hāpati, kia whitu ngā whitu o ngā tau; ā, ko taua takiwā, ko ngā tau hāpati e whitu, ka kīia e koe e whā tekau mā iwa tau. 9 Kātahi ka whakatangihia e koe te tētere tangi nui i te tekau o ngā rā o te whitu o ngā marama – ko ā te Rā Whakamārietanga – mea ai koutou kia pakū atu te tangi o te tētere puta noa i tō koutou whenua. 10 Ā, me whakatapu te rima tekau o ngā tau, ka karanga ai i te haere noa puta noa i te whenua mā ngā tāngata katoa o te whenua; hei Tiupiri nui tēnā mā koutou; ā, me hoki koutou ki tōna kāinga, ki tōna kāinga, me hoki anō ki ōna whanaunga, ki ōna whanaunga. 11 Ko tēnā tau, ko te rima tekau, hei Tiupiri mā koutou: kaua e rui, kaua e kokoti i te mea tupu noa ake o tēnā tau, kaua hoki e whakia ngā wāina kīhai i mahia. 12 Ko te Tiupiri hoki ia; kia tapu ki a koutou; ko ōna hua o te māra hei kai mā koutou.
13 "Me hoki koutou i tēnei tau Tiupiri, ki tōna kāinga, ki tōna kāinga. 14 Ki te hokona atu anō e koe tētahi mea ki tōu hoa, ki te hokona mai rānei tētahi mea e te ringa o tōu hoa, kaua e tūkinotia tētahi e tētahi. 15 Kia rite āu utu ki tōu hoa ki te maha o ngā tau i muri i te Tiupiri; kia rite anō ki te maha o ngā tau hua tāna hoko ki a koe. 16 Kia rite tāu whakanui i te utu o taua mea ki te maha o ngā tau, kia rite hoki tāu whakaiti i ōna utu ki te torutoru o ngā tau; e rite ana hoki ki te maha o ngā tau hua tāna hoko ki a koe. 17 Ā, kaua e tūkino tētahi ki tētahi, engari e wehi koe ki tōu Atua. Ko Ihowā hoki ahau, ko tō koutou Atua."
18 "Mō reira me mahi e koutou āku tikanga, me pupuru āku whakaritenga, me mahi hoki; ā, ka noho hūmārie koutou i runga i te whenua. 19 Ā, ka tukua ōna hua e te whenua, ā, ka kai koutou, ka mākona, ka noho hūmārie hoki ki reira. 20 Ā, ki te mea koutou, ‘He aha he kai mā tātou i te whitu o ngā tau? Titiro hoki, e kore tātou e rui, e kore hoki e kohi i ā tātou hua.’ 21 Māku rā e whakahau iho tāku manaaki ki a koutou i te ono o ngā tau, ā, ka whai hua mō ngā tau e toru. 22 Ā, ka rui koutou i te waru o ngā tau, ka kai anō i ngā hua pakoko; ā tae noa ki te iwa o ngā tau, me kai ngā mea pakoko, kia riro rā anō ngā hua o tēnā tau."
23 "Kaua e hokona te whenua, he mea oti tonu atu; nōku hoki te whenua; he manene hoki koutou, he noho noa ki ahau. 24 Me whakaae hoki ki te utu e hoki ai te whenua, i tō koutou whenua katoa.
25 "Ki te rawakoretia tōu teina, ā, ka hokona e ia tētahi wāhi o tōna kāinga, me haere mai tōna whanaunga e tata rawa ana ki a ia, ka utu i te mea i hokona atu e tōna teina kia hoki ai. 26 Ā, ki te kāhore he kaiutu a tētahi tangata, ā, ka whiwhi taonga ia, ā, ka taea anō e ia te utu. 27 Nā, me tatau e ia ngā tau i hokona ai, ā, ka whakahoki i te tuhene ki te tangata i hokona atu ai; ā, ka hoki ai ia ki tōna kāinga. 28 Otiia, ki te kāhore e taea e ia te whakahoki mai ki a ia anō, nā, me waiho tāna i hoko ai ki te ringa o te tangata nāna i hoko, ā tae noa ki te tau Tiupiri. Ā, i te Tiupiri ka riro, ā, ka hoki ia ki tōna kāinga.
29 "Ki te hokona e te tangata he whare nohoanga i te pā taiepa, e āhei ia te utu kia hoki mai anō i roto i te tau kotahi i muri i te rironga; kotahi tino tau hei whakahokinga māna. 30 Ā, ki te kāhore e utua, ā tino taka noa te tau, kātahi ka whakapūmautia mō ake tonu atu te whare i te pā taiepa mō te tangata nāna i hoko, puta noa i ōna whakatupuranga; e kore e riro i te Tiupiri. 31 Ko ngā whare ia o ngā kāinga, kāhore nei he taiepa ā tawhio noa, ka kīia e rite ana ki ngā pārae o te whenua; ka hoki anō ēnā ina utua, ka riro anō i te Tiupiri.
32 "Ko ngā pā ia o ngā Rīwaiti, me ngā whare o ngā pā e nohoia ana e rātou, e hoki ki ngā Rīwaiti, ahakoa utua i tēhea wā. 33 Ā, mehemea nā tētahi o ngā Rīwaiti i utu – nā, ka riro te whare i hokona rā me tōna pā i te Tiupiri – ko ngā whare hoki o ngā pā o ngā Rīwaiti tō rātou kāinga pūmau i roto i ngā tama a Īharaira. 34 Ko te māra ia i te taha o ō rātou pā kaua e hokona; nō te mea he wāhi pūmau tēnā nō rātou."
35 "Ā, ki te rawakoretia tōu teina, ā, ka wiri tōna ringa i roto i a koe; me atawhai e koe; me noho manene ia, me noho noa rānei i a koe. 36 Kaua e tangohia i a ia he moni whakatuputupu, he whakanuinga rānei; engari me wehi koe ki tōu Atua; kia noho ai tōu teina i a koe. 37 Kaua tāu moni e hoatu ki a ia hei mea whakatuputupu, kaua anō hoki āu kai e hoatu ki a ia, me te whakaaro anō ki tētahi whakanuinga ake. 38 Ko Ihowā ahau, ko tō koutou Atua, i kawe mai nei i a koutou i te whenua o Īhipa, e mea nei kia hoatu te whenua o Kanaana, ki a koutou kia waiho anō ahau hei Atua mō koutou."
39 "Ā, ki te rawakoretia tōu teina e noho ana i roto i a koe, ā, ka hokona ki a koe; kaua ia e whakamahia e koe ki te mahi pononga. 40 Kia rite ia i roto i a koe ki te kaimahi, ki te noho noa. Ka mahi anō ia ki a koe, ā tae noa ki te tau Tiupiri. 41 Ko reira ia mawehe ai i a koe, rātou ko āna tamariki, ā, ka hoki ki ōna whanaunga, ka hoki anō ki te kāinga o ōna mātua. 42 Ko rātou hoki āku pononga, i whakaputaina mai ai e ahau i te whenua o Īhipa; kaua rātou e hokona hei pononga. 43 Kaua e taikaha tāu whakarangatira ki a ia; engari me wehi ki tōu Atua.
44 "Tēnā ko ngā pononga tāne me ngā pononga wāhine māu; me hoko e koe i ngā iwi i tētahi taha ōu, i tētahi taha he pononga tāne, he pononga wāhine māu. 45 Mā koutou anō hoki e hoko ētahi o ngā tamariki a ngā manene e noho ana i roto i a koutou, ētahi hoki o roto o ō rātou hapū i roto i a koutou, o ngā mea i whānau i a rātou ki tō koutou whenua; ā, puritia iho mā koutou. 46 Me waiho hoki ēnā e koutou hei taonga tupu e tukua iho kia puritia e ā koutou tama i muri i a koutou; hei pononga rātou mā koutou ake ake. Kaua ia e taikaha tā koutou whakarangatira ki a koutou anō, ki ō koutou tēina, ki ngā tama a Īharaira.
47 "Ki te whai rawa hoki te manene, noho noa rānei, i roto i a koe, ā, ka rawakoretia tōu teina i tōna taha, ā, ka hoko i a ia ki te manene, ki te noho noa rānei i roto i a koe, ki te toronga rānei o te hapū o te manene; 48 e whakahokia anō ia mō te utu i muri i tōna hokonga; mā tētahi o ōna tēina ia e whakahoki, 49 mā tōna matua kēkē, mā te tamaiti rānei a tōna matua kēkē ia e whakahoki, mā tētahi rānei o ōna whanaunga tupu o tōna hapū ia e whakahoki; māna anō rānei ia e whakahoki, ki te taea e ia. 50 Nā, ka tatau ia, rāua ko te tangata nāna ia i hoko, ka tīmata i te tau i hokona ai ia ki a ia, tae noa ki te tau Tiupiri; ā, ka rite te utu e hokona ai ia ki te maha o ngā tau; kia rite ki ō te kaimahi ōna rā ki a ia. 51 Ki te maha ake ngā tau, kia rite ki ēnā te utu mō tōna hokinga e whakahokia atu e ia i roto i te moni i hokona ai ia. 52 Ā, ki te torutoru ngā tau e toe ana ki te tau Tiupiri, nā, ka tatau rāua; ā, kia rite ki ōna tau te utu e whakahokia e ia ki a ia. 53 Ko tōna noho ki a ia kia rite ki tā te kaimahi e utua ana i te tau; kaua hoki tērā e whakatupu rangatira nanakia ki a ia i tāu tirohanga.
54 "Ā, ki te kāhore ia e hokona i ēnei tikanga, nā, me haere atu ia i te tau Tiupiri, rātou tahi ko āna tamariki. 55 He pononga hoki ki ahau ngā tama a Īharaira; ko āku pononga rātou i whakaputaina mai e ahau i te whenua o Īhipa: ko Ihowā ahau, ko tō koutou Atua."
1 O Senhor disse a Moisés no monte Sinai: "Dize aos israelitas o seguinte:
2 Quando tiverdes entrado na terra que vos hei de dar, a terra repousará: esse será um sábado em honra do Senhor.
3 Durante seis anos semearás a tua terra, durante seis anos podarás a tua vinha e recolherás os seus frutos.
4 Mas o sétimo ano será um sábado, um repouso para a terra, um sábado em honra do Senhor: não semearás o teu campo, nem podarás a tua vinha;
5 não colherás o que nascer dos grãos caídos de tua ceifa, nem as uvas de tua vinha não podada, porque é um ano de repouso para a terra.
6 Mas o que a terra der espontaneamente durante o seu sábado, vos servirá de alimento, a ti, ao teu servo e à tua serva, ao teu operário ou ao estrangeiro que mora contigo;
7 tudo o que nascer servirá de alimento também ao teu rebanho e aos animais que estão em tua terra.
8 Contarás sete anos sabáticos, sete vezes sete anos, cuja duração fará um período de quarenta e nove anos.
9 Tocarás então a trombeta no décimo dia do sétimo mês: tocareis a trombeta no dia das Expiações em toda a vossa terra.
10 Santificareis o quinquagésimo ano e publicareis a liberdade na terra para todos os seus habitantes. Será o vosso jubileu. Voltareis cada um para as suas terras e para a sua família.
11 O quinquagésimo ano será para vós um jubileu: não semeareis, não ceifareis o que a terra produzir espontaneamente, e não vindimareis a vinha não podada,
12 pois é o jubileu que vos será sagrado. Comereis o produto de vossos campos.
13 Nesse ano jubilar, voltareis cada um à sua possessão.
14 Se venderdes ou comprardes alguma coisa de vosso próximo, ninguém dentre vós cause dano ao seu irmão.
15 Comprarás ao teu próximo segundo o número de anos decorridos desde o jubileu, e ele te venderá segundo o número de anos de colheita.
16 Aumentarás o preço em razão dos anos que restarem, e o abaixarás à medida que os anos diminuírem, porque é o número de colheitas que ele te vende.
17 Ninguém prejudique o seu próximo. Teme o teu Deus. Eu sou o Senhor, vosso Deus.
18 Obedecereis às minhas leis; guardareis os meus preceitos e os cumprireis, a fim de habitardes em segurança na terra.
19 A terra vos dará os seus frutos, comereis até vos saciardes e vivereis em segurança.
20 Se disserdes: ‘Que comeremos nós no sétimo ano, se não semearmos, nem recolhermos os nossos frutos?’.
21 Eu vos darei a minha bênção no sexto ano, e a terra produzirá uma colheita para três anos.
22 Semeareis no oitavo ano, e comereis da antiga colheita até o ano-novo: comereis da antiga colheita até que venha a nova".
23 "A terra não se venderá para sempre, porque a terra é minha, e vós estais em minha casa como estrangeiros ou hóspedes.
24 Portanto, em todo o território de vossa propriedade, concedereis o direito de resgatar a terra.
25 Se teu irmão se tornar pobre e vender uma parte de seu bem, seu parente mais próximo que tiver o direito de resgate se apresentará e resgatará o que o seu irmão vendeu.
26 Se um homem não tiver ninguém que tenha o direito de resgate, mas procurar ele mesmo os meios de fazer o seu resgate,
27 contará os anos desde que fez a venda, restituirá o excedente ao comprador, e se reintegrará na sua propriedade.
28 Se não encontrar, porém, meios de indenizar, a terra vendida ficará nas mãos do comprador até o ano jubilar. Sairá do poder deste, no ano do jubileu, e voltará à posse do seu antigo dono.
29 Se um homem vender uma casa de habitação situada dentro de uma cidade murada, terá o direito de resgatá-la até o fim do ano que se segue à venda: seu direito de resgate será de um ano completo.
30 Se a casa situada na cidade murada não for resgatada antes do fim do ano completo, ela pertencerá sempre ao comprador e aos seus descendentes: não sairá de suas mãos no jubileu.
31 Entretanto, as casas das povoações que não têm muros serão consideradas como fazendo parte do fundo de terras; poderão ser resgatadas e serão livres no ano do jubileu.
32 Quanto às cidades dos levitas e às casas que possuem, terão eles um direito de resgate perpétuo.
33 Quem comprar dos levitas uma casa, sairá no jubileu da casa vendida e da cidade em que a possua, porque as casas das cidades dos levitas são sua propriedade no meio dos israelitas.
34 Os campos dos arrabaldes das cidades dos levitas não serão vendidos, porque são sua propriedade perpétua."
35 "Se teu irmão se tornar pobre junto de ti, e as suas mãos se enfraquecerem, sustenta-o, mesmo que se trate de um estrangeiro ou de um hóspede, a fim de que ele viva contigo.
36 Não receberás dele juros nem ganho; mas temerás o teu Deus, para que o teu irmão viva contigo.
37 Não lhe emprestarás com juros o teu dinheiro, e não lhe darás os teus víveres por amor ao lucro.
38 Eu sou o Senhor, vosso Deus, que vos tirei do Egito, para vos dar a terra de Canaã e para ser o vosso Deus.
39 Se teu irmão se tornar pobre junto de ti e se se vender a ti, não exigirás dele um serviço de escravo.
40 Estará em tua casa como um operário, e como um hóspede estará a teu serviço até o ano jubilar.
41 E sairá então de tua casa, ele e seus filhos com ele; voltará para a sua família e para a herança de seus pais.
42 Porque são meus servos que tirei do Egito, não devem ser vendidos como se vende um escravo.
43 Não dominarás sobre ele com rigor, mas temerás o teu Deus.
44 Vossos escravos, homens ou mulheres, os tomareis dentre as nações que vos cercam; delas comprareis os vossos escravos, homens ou mulheres.
45 Podereis também comprá-los dentre os filhos dos estrangeiros que habitam no meio de vós, das suas famílias que moram convosco dentre os filhos que eles tiverem gerado em vossa terra serão vossa propriedade.
46 Podereis deixá-los por herança a vossos filhos depois de vós, para que os possuam plenamente como escravos perpétuos. Mas, quanto a vossos irmãos, os israelitas, não dominareis com rigor uns sobre os outros.
47 Se se tornar rico o estrangeiro, estabelecido no meio de ti, e teu irmão, seu vizinho, se tornar pobre e se vender a esse estrangeiro que vive no meio de ti,
48 haverá para aquele que se vende um direito de resgate: um de seus irmãos poderá resgatá-lo.
49 Seu tio, o filho de seu tio, ou um de seus próximos parentes poderá também resgatá-lo. Ou então ele mesmo se resgatará, se conseguir os meios de fazê-lo.
50 Com aquele que o tiver comprado, fará a conta desde o ano em que se vendeu a ele até o ano jubilar, e o preço de venda se estimará segundo o número dos anos, avaliando seus dias de trabalho como os de um operário.
51 Se houver ainda muitos anos, pagará o seu resgate em razão desses anos, segundo o preço pelo qual foi comprado;
52 e se faltarem poucos anos até o ano jubilar, fará a conta disso, e pagará o seu resgate em proporção ao número desses anos.
53 Ele estará em sua casa como um operário que trabalha ano por ano, e o comprador não o tratará com rudeza à tua vista.
54 Se ele não for resgatado de nenhuma dessas maneiras, sairá livre no ano jubilar, ele e seus filhos,
55 porque os filhos de Israel são meus servos. São meus servos que tirei da terra do Egito. Eu sou o Senhor, vosso Deus."