1 Nā, kua tata ngā rā o Rāwiri e mate ai; ā, ka ako ia i tāna tama, i a Horomona, ka mea: 2 "E haere ana tēnei ahau i te ara o te whenua katoa. Nā, kia kaha, whakatāne, 3 ā, kia mau ki te whakahau a Ihowā, a tōu Atua, kia haere i āna ara, kia mau ki āna tikanga, ki āna whakahau, ki āna whakaritenga, ki āna whakaaturanga, ki ngā mea kua oti te tuhituhi ki te ture a Mohi, kia tika ai tāu i ngā mea katoa e mea ai koe, i ngā wāhi katoa e tahuri ai koe. 4 Kia mana ai i a Ihowā tāna kupu i kōrero ai ia mōku, i mea ai: ‘Ki te tūpato āu tamariki ki tō rātou ara, ki te whakapaua katoatia ō rātou ngākau, ō rātou wairua, ki te haere i tōku aroaro i runga i te pono, e kore e whakakorea, e ai ki tāna, tētahi tangata māu mō te torōna o Īharaira.’
5 "Nā, e mōhio ana hoki koe ki tā Ioapa tama a Teruia i mea ai ki ahau, ki tāna i mea ai ki ngā rangatira ope tokorua o Īharaira, ki a Āpanēre tama a Nere, ki a Amaha tama a Iētere, i patua rā e ia, ā, whakahekea ana ngā toto o te whawhai i te wā o te rangimārie, whakahekea ana ngā toto o te whawhai ki tōna whītiki i tōna hope, ki ōna hū i ōna waewae. 6 Nā, kia rite tāu e mea ai ki tāu i mātau ai, ā, kaua e tukua tōna upoko hina kia heke atu ki te rua i runga i te rangimārie.
7 "Kia puta ia tōu aroha ki ngā tama a Paratirai Kireari, kia uru hoki rātou ki te hunga e kai ana ki tāu tēpu; i pērā hoki rātou, i whakatau ki ahau i tōku rerenga i tōu tuakana, i a Apohārama.
8 "Nā, kei a koe nā a Himei tama a Kera o Pineamine, o Pahurimi, tērā i kanga rā ki ahau, kino atu te kanga, i te rā i haere ai ahau ki Mahanaima. Otiia, i haere mai ki ahau ki raro, ki Horano ki te whakatau i ahau, ā, oatitia ana a Ihowā e ahau ki a ia, i mea ahau, ‘E kore ahau e whakamate i a koe ki te hoari.’ 9 Nā, kaua ia e meinga he harakore, he tangata mōhio hoki koe, ā, e mātau ana ki tāu e mea ai ki a ia; engari kia heke tōna upoko hina ki te rua i runga i te toto."
10 Nā, moe ana a Rāwiri ki ōna mātua, ā, tanumia ana ki te pā o Rāwiri. 11 Ko ngā rā i kīngi ai a Rāwiri ki a Īharaira, e whā tekau tau; e whitu ngā tau i kīngi ai ia ki Heperona, e toru tekau mā toru anō ngā tau i kīngi ai ki Hiruhārama. 12 Nā, noho ana a Horomona i runga i te torōna o Rāwiri, o tōna pāpā, ā, ū rawa tōna kīngitanga.
13 Nā, ka haere a Aronia tama a Hākiti ki a Patehēpa whaea o Horomona. Ā, ka mea tērā, "I haere mai rānei koe i runga i te pai?"
Ā, ka mea ia, "I runga anō i te pai." 14 Ā, i mea anō ia, "He kupu tāku ki a koe."
Ā, ka mea tērā, "Kōrero."
15 Nā, ka mea ia, "E mōhio ana koe, i ahau te kīngitanga, i anga mai anō ngā kanohi o Īharaira katoa ki ahau hei kīngi; heoi kua kauparea kētia nei te kīngitanga, ā, riro ana i tōku teina: nōna hoki, nā Ihowā mai. 16 Nā, kotahi tēnei tono āku ki a koe; kaua e whakakāhoretia tāku."
Ā, ka mea tērā ki a ia, "Kōrero."
17 Nā, ka mea ia, "Tēnā, kōrero ki a Kīngi Horomona, e kore hoki ia e whakakāhore ki tāu, kia hōmai e ia a Āpihaka Hunami hei wahine māku."
18 Nā, ka mea a Patehēpa, "E pai ana, me kōrero tāu e ahau ki te kīngi."
19 Heoi, haere ana a Patehēpa ki a Kīngi Horomona ki te kōrero ki a ia i tā Aronia, ā, whakatika ana te kīngi ki te whakatau ki a ia, piko ana ki a ia, ā, ka noho iho anō ki tōna torōna. Ā, ka meinga e ia kia whakatūria he torōna mō te whaea o te kīngi, ā, noho ana tērā ki tōna ringa matau.
20 Kātahi ka mea ia, "Kotahi tēnei mea iti hei tononga māku ki a koe; kaua tāku e whakakāhoretia."
Ā, ka mea te kīngi ki a ia, "Tonoa, e tōku whaea; e kore hoki ahau e whakakāhore ki tāu."
21 Ā, ka mea tērā, "Kia hoatu a Āpihaka Hunami hei wahine mā tōu tuakana, mā Aronia."
22 Nā, ka whakahoki a Kīngi Horomona, ka mea ki tōna whaea, "He aha i tonoa ai e koe a Āpihaka Hunami mā Aronia? Tonoa anō hoki te kīngitanga mōna; ko ia hoki tōku tuakana; mōna, mō Apiātara tohunga, mō Ioapa tama a Teruia."
23 Kātahi ka oatitia a Ihowā e Kīngi Horomona, ka mea, "Kia meatia mai tēnei e te Atua ki ahau, me tētahi atu mea anō, mehemea ehara i te kupu whakamate mōna anō tēnei i kōrerotia nei e Aronia. 24 Tēnā rā, e ora ana a Ihowā i whakapūmau nei i ahau, i whakanoho nei i ahau ki te torōna o Rāwiri, o tōku pāpā, i mea nei hoki i tētahi whare mōku, i te pērā me tāna i kōrero ai, ko āianei pū mate ai a Aronia."
25 Nā, ka tonoa e Kīngi Horomona a Penaia tama a Iehoiara, ā, rere ana tērā ki runga ki a ia, nā, kua mate.
26 Nā, ka mea te kīngi ki te tohunga ki a Apiātara, "Haere ki Anatoto, ki āu māra; e tika ana hoki te mate mōu. Otiia, e kore ahau e whakamate i a koe i tēnei rā, nō te mea nāu i mau te āka a te Ariki, a Ihowā, i mua i a Rāwiri, i tōku pāpā, i mate anō hoki koe i ngā mate katoa o tōku pāpā."
27 Heoi, peia ana a Apiātara e Horomona i te mahi tohunga ki a Ihowā; kia tutuki ai te kupu a Ihowā i kōrero ai ki Hiro mō te whare o Eri.
28 Nā, ka tae te rongo ki a Ioapa; i anga hoki a Ioapa ki te whai i a Aronia, engari kāhore i tahuri ki a Apohārama. Nā, rere ana a Ioapa ki te tapenākara o Ihowā, kei te pupuri i ngā haona o te āta. 29 Ā, ka kōrerotia ki a Kīngi Horomona, "Kua rere a Ioapa ki te tapenākara o Ihowā, nā, kei te taha o te āta."
Kātahi ka ungā a Penaia tama a Iehoiara e Horomona, ā, ka mea ia, "Haere, e rere ki runga i a ia."
30 Nā, ka tae a Penaia ki te tapenākara o Ihowā; ka mea ki a ia, "Ko te kupu tēnei a te kīngi, ‘Puta mai ki waho!’ "
Anō rā ko tērā, "Kāhore, engari kia mate ahau ki konei."
Nā, ka whakahokia te kōrero e Penaia ki te kīngi; i mea ia, "Ko te kupu tēnei a Ioapa, ko tāna tēnei i whakahoki ai ki ahau."
31 Anō rā ko te kīngi ki a ia, "Meatia tāna i kōrero ai; rere atu ki runga ki a ia, ka tanu i a ia; kia whakakāhoretia atu ai e koe i ahau, i te whare hoki o tōku pāpā, ngā toto i whakahekea noatia e Ioapa. 32 Ā, ka whakahokia iho e Ihowā ōna toto ki runga anō ki tōna mātenga, nāna hoki i rere ki runga i ngā tāngata tokorua, ki ngā tāngata e tika ake ana, e pai ake ana i a ia, ā, patua iho ki te hoari, kīhai anō hoki tōku pāpā, a Rāwiri i mōhio, arā ki a Āpanēre tama a Nere, ki te rangatira o te ope o Īharaira, rāua ko Amaha tama a Iētere, rangatira o te ope o Hūrā. 33 Heoi, ka hoki iho ō rāua toto ki runga ki te mātenga o Ioapa, ki runga anō ki te mātenga o ōna uri ā ake ake; ki a Rāwiri ia, rātou ko ōna uri, ko tōna whare, ko tōna torōna, ka mau tā Ihowā rongo ā ake ake."
34 Nā, ko te haerenga o Penaia tama a Iehoiara ki runga, ā, rere ana ki runga ki a ia, whakamatea iho; ā, tanumia iho ia ki tōna whare, ki te koraha. 35 Ā, meinga ana e te kīngi a Penaia tama a Iehoiara hei rangatira ope i muri i a ia; i meinga e te kīngi a Hāroko tohunga hei whakakapi mō Apiātara.
36 Nā, ka tono tāngata te kīngi ki te karanga i a Himei, ā, ka mea ki a ia, "Hangā he whare mōu ki Hiruhārama, hei reira noho ai; kaua hoki e haere atu i reira ki hea, ki hea. 37 Ko ā te rā hoki e puta ai koe ki waho, e whiti ai i te awa i Kitirono, kia tino mōhio koe, ko te mate kau mōu; hei runga anō i tōu mātenga ōu toto."
38 Nā, ka mea a Himei ki te kīngi, "He pai tēnā kupu; ka pēnā tāu pononga, me tā tōku ariki, me tā te kīngi i kōrero mai nā." Nā, he maha ngā rā i noho ai a Himei ki Hiruhārama.
39 Ā, i te mutunga o ngā tau e toru ka tahuti ngā pononga tokorua a Himei ki a Ākihi tama a Maaka kīngi o Kāta, ā, ka kōrerotia ki a Himei, "Nanā, ko āu pononga tērā, kei Kāta." 40 Nā, ko te whakatikanga o Himei, whakanohoia ana tana kāihe, ā, haere ana ki Kāta, ki a Ākihi, ki te rapu i āna pononga; heoi haere ana a Himei, ā, kawea ana mai e ia āna pononga i Kāta.
41 Nā, ka kōrerotia ki a Horomona, i haere atu a Himei i Hiruhārama ki Kāta, ā, kua hoki mai anō. 42 Nā, ka tono tāngata te kīngi ki te karanga i a Himei, ā, ka mea ki a ia, "Kāhore ianei koe i whakaoatitia e ahau ki a Ihowā, me tāku whakaatu anō ki a koe, me tāku kī atu anō, ‘Ko te rā e puta ai koe ki waho, e haere ai ki hea rānei, ki hea rānei, kia tino mōhio koe, ko te mate kau mōu?’ I mea mai anō koe ki ahau, ‘He pai te kupu i rongo ai ahau.’ 43 He aha rā koe tē pupuri ai i te oati a Ihowā, i te whakahau i whakahaua ai koe e ahau?"
44 I mea anō te kīngi ki a Himei, "E mōhio ana koe, e mōhio ana anō tōu ngākau, ki te kino katoa, ki tāu i mea ai ki tōku pāpā, ki a Rāwiri. Nā, ka whakahokia nei e Ihowā tōu kino ki runga ki tōu mātenga. 45 Ka manaakitia ia a Kīngi Horomona, ka pūmau tonu anō te torōna o Rāwiri i te aroaro o Ihowā ā ake ake."
46 Heoi, ka whakahau te kīngi ki a Penaia tama a Iehoiara, haere ana tērā ki waho, rere ana ki runga ki a ia, nā, kua mate.
Nā, kua pūmau te kīngitanga i te ringa o Horomona.
1 Y LLEGÁRONSE los días de David para morir, y mandó á Salomón su hijo, diciendo:
2 Yo voy el camino de toda la tierra: 2.2 Jos. 23.14.esfuérzate, y sé varón.
3 Guarda la ordenanza de Jehová tu Dios, andando en sus caminos, y observando sus estatutos y mandamientos, y sus derechos y sus testimonios, de la manera que está escrito en la ley de Moisés, para que 2.3 ó, aciertes. Dt. 29.9.seas dichoso en todo lo que hicieres, y en todo aquello á que te tornares;
4 Para que confirme Jehová la palabra que me habló, 2.4 2 S. 7.25.diciendo: Si tus hijos guardaren su camino, 2.4 Sal. 132.12.andando delante de mí con verdad, 2.4 2 R. 20.3.de todo su corazón, y de toda su alma, 2.4 2 S. 7.12,13.jamás, dice, faltará á ti varón del trono de Israel.
5 Y ya sabes tú lo que me ha hecho Joab 2.5 2 S. 18.5.hijo de Sarvia, lo que hizo á dos generales del ejército de Israel, á Abner 2.5 2 S. 3.27,39.hijo de Ner, y á Amasa 2.5 2 S. 20.10.hijo de Jether, los cuales él mató, derramando en paz la sangre de guerra, y poniendo la sangre de guerra en su talabarte que tenía sobre sus lomos, y en sus zapatos que tenía en sus pies.
6 Tú pues harás conforme á tu sabiduría; no dejarás descender sus canas á la huesa en paz.
7 Mas á los hijos de Barzillai 2.7 2 S. 19.31,38.Galaadita harás misericordia, que sean de los convidados á tu mesa; 2.7 2 S. 9.7,10 y 19.28 y 17.27.porque ellos vinieron así á mí, cuando iba huyendo de Absalom tu hermano.
8 También tienes contigo á Semei 2.8 2 S. 16.5.hijo de Gera, hijo de Benjamín, de Bahurim, el cual me maldijo con una maldición fuerte el día que yo iba á Mahanaim. Mas él mismo 2.8 2 S. 19.18.descendió á recibirme al Jordán, y yo le juré por Jehová, diciendo: Yo no te mataré á cuchillo.
9 2.9 Ex. 20.7. Empero ahora no lo absolverás: que hombre sabio eres, y sabes cómo te has de haber con él: y harás descender sus canas con sangre á la sepultura.
10 2.10 cp. 1.21. Y David durmió con sus padres, y fué sepultado en la 2.10 2 S. 5.7.ciudad de David.
11 Los días que reinó David sobre Israel fueron cuarenta años: 2.11 2 S. 5.4,5. 1 Cr. 29.26,27.siete años reinó en Hebrón, y treinta y tres años reinó en Jerusalem.
12 Y se sentó Salomón en el trono de David su padre, 2.12 1 Cr. 29.23.y fué su reino firme en gran manera.
13 Entonces Adonía hijo de Haggith vino á Bath-sheba madre de Salomón; y ella dijo: ¿Es tu venida de paz? 2.13 1 S. 16.4.Y él respondió: Sí, de paz.
14 En seguida dijo: Una palabra tengo que decirte. Y ella dijo: Di.
15 Y él dijo: Tú sabes que el reino era mío, y que todo Israel había puesto en mí su rostro, para que yo reinara: mas el reino fué traspasado, y vino á mi hermano; porque 2.15 1 Cr. 22.9,10 y 28.5-7.por Jehová era suyo.
16 Y ahora yo te hago una petición: 2.16 ó, no me niegues.no me hagas volver mi rostro. Y ella le dijo: Habla.
17 El entonces dijo: Yo te ruego que hables al rey Salomón, (porque él no te hará volver tu rostro,) para que me dé á Abisag 2.17 cp. 1.3,4.Sunamita por mujer.
18 Y Bath-sheba dijo: Bien; yo hablaré por ti al rey.
19 Y vino Bath-sheba al rey Salomón para hablarle por Adonía. Y el rey se levantó á recibirla, é inclinóse á ella, y volvió á sentarse en su trono, é hizo poner una silla á la madre del rey, la cual se sentó á su 2.19 Sal. 45.9.diestra.
20 Y ella dijo: Una pequeña petición pretendo de ti; no me hagas volver mi rostro. Y el rey le dijo: Pide, madre mía, que yo no te haré volver el rostro.
21 Y ella dijo: Dése Abisag Sunamita por mujer á tu hermano Adonía.
22 Y el rey Salomón respondió, y dijo á su madre: ¿Por qué pides á Abisag Sunamita para Adonía? Demanda también para él el reino, 2.22 cp. 1.6. 1 Cr. 3.2,5.porque él es mi hermano mayor; y tiene también á Abiathar sacerdote, y á 2.22 cp. 1.7.Joab hijo de Sarvia.
23 Y el rey Salomón juró por Jehová, diciendo: Así me haga Dios y 2.23 Rt. 1.17.así me añada, que contra su vida ha hablado Adonía esta palabra.
24 Ahora pues, vive Jehová, que me ha confirmado y me ha puesto sobre el trono de David mi padre, y que me ha hecho casa, como me había dicho, 2.24 2 S. 7.11,13. 1 Cr. 22.10.que Adonía 2.24 cp. 1.52.morirá hoy.
25 Entonces el rey Salomón envió por mano de 2.25 2 S. 8.18.Benaía hijo de Joiada, el cual dió sobre él, y murió.
26 Y á Abiathar sacerdote dijo el rey: Vete á Anathoth 2.26 Jos. 21.18.a tus heredades, que tú eres 2.26 Heb. varón de muerte.digno de muerte; mas no te mataré hoy, por cuanto has llevado el arca del Señor Jehová delante de David mi padre, 2.26 2 S. 15.24,29.y además has sido trabajado en todas las cosas en que 2.26 1 S. 22.20,23.fué trabajado mi padre.
27 Así echó Salomón á Abiathar del sacerdocio de Jehová, para que se cumpliese la palabra de Jehová que había dicho sobre la casa de 2.27 1 S. 2.31-35.Eli en Silo.
28 Y vino la noticia hasta Joab: porque también Joab se había 2.28 cp. 1.7.adherido á Adonía, 2.28 2 S. 17.25 y 18.2, etc.si bien no se había adherido á Absalom. Y 2.28 1 Cr. 16.39 y 21.30. 2 Cr. 1.3.huyó Joab al tabernáculo de Jehová, y asióse á los cornijales 2.28 cp. 1.50.del altar.
29 Y fué hecho saber á Salomón que Joab había huído al tabernáculo de Jehová, y que estaba junto al altar. Entonces envió Salomón á Benaía hijo de Joiada, diciendo: Ve, y da sobre él.
30 Y entró Benaía al tabernáculo de Jehová, y díjole: El rey ha dicho que salgas. Y él dijo: No, sino aquí moriré. Y Benaía volvió con esta respuesta al rey, diciendo: Así habló Joab, y así me respondió.
31 Y el rey le dijo: Haz como él ha dicho; mátale y entiérralo, y quita 2.31 Nm. 35.33. Dt. 19.13 y 21.8,9.de mí y de la casa de mi padre 2.31 2 S. 3.27,39.la sangre que Joab ha derramado injustamente.
32 Y Jehová hará tornar su sangre sobre su cabeza: que él ha muerto dos varones más justos y mejores que él, á los cuales mató á cuchillo sin que mi padre David supiese nada: á Abner hijo de Ner, general del ejército de Israel, y á Amasa 2.32 2 S. 20.10.hijo de Jether, general de ejército de Judá.
33 La sangre pues de ellos recaerá sobre la cabeza de Joab, y sobre la cabeza de su simiente para siempre: 2.33 2 S. 3.29.mas sobre David 2.33 Pr. 25.5.y sobre su simiente, y sobre su casa y sobre su trono, habrá perpetuamente paz de parte de Jehová.
34 Entonces Benaía hijo de Joiada subió, y dió sobre él, y matólo; y fué sepultado 2.34 1 S. 25.1.en su casa en el desierto.
35 Y el rey puso en su lugar á Benaía hijo de Joiada sobre el ejército: y á Sadoc 2.35 1 Cr. 29.22.puso el rey por sacerdote 2.35 ver. 27en lugar de Abiathar.
36 Después envió el rey, é hizo venir á Semei, 2.36 ver. 8y díjole: Edifícate una casa en Jerusalem, y mora ahí, y no salgas de allá á una parte ni á otra;
37 Porque sabe de cierto que el día que salieres, y pasares el torrente de Cedrón, 2.37 2 S. 15.23.sin duda morirás, y tu sangre será sobre tu 2.37 2 S. 1.16.cabeza.
38 Y Semei dijo al rey: La palabra es buena; como el rey mi señor ha dicho, así lo hará tu siervo. Y habitó Semei en Jerusalem muchos días.
39 Pero pasados tres años, aconteció que se le huyeron á Semei dos siervos á Achîs, 2.39 1 S. 27.2.hijo de Maachâ, rey de 2.39 1 S. 17.4.Gath. Y dieron aviso á Semei, diciendo: He aquí que tus siervos están en Gath.
40 Levantóse entonces Semei, y enalbardó su asno, y fué á Gath, á Achîs, á procurar sus siervos. Fué pues Semei, y volvió sus siervos de Gath.
41 Díjose luego á Salomón como Semei había ido de Jerusalem hasta Gath, y que había vuelto.
42 Entonces el rey envió, é hizo venir á Semei, y díjole: ¿No te conjuré yo por Jehová, y te protesté, diciendo: El día que salieres, y fueres acá ó acullá, sabe de cierto que has de morir? Y tú me dijiste: La palabra es buena, yo la obedezco.
43 ¿Por qué pues no guardaste el juramento de Jehová, y el mandamiento que yo te impuse?
44 Dijo además el rey á Semei: Tú sabes 2.44 2 S. 16.5.todo el mal, el cual tu corazón bien sabe, que cometiste contra mi padre David; 2.44 1 S. 25.39.Jehová pues, ha tornado el mal sobre tu cabeza.
45 Y el rey Salomón será bendito, y el trono de David será firme perpetuamente delante de Jehová.
46 Entonces el rey mandó á Benaía hijo de Joiada, el cual salió é hirióle; y murió. Y el reino fué confirmado en la mano de Salomón.