Publicidade

Eclesiastes 5

AVM
Te Wehi, te Māhaki, te Manawa

1 Tiakina tōu waewae ina haere koe ki te whare o te Atua; he pai te whakatata ki te whakarongo i te hoatu i te patunga tapu a ngā wairangi; kāhore hoki rātou e mōhio he mahi kino rātou.

2 Kei pōrahurahu tōu māngai,

kei hohoro hoki te puaki o tētahi kupu

a tōu ngākau i te aroaro o te Atua;

te mea kei te rangi te Atua,

ā, ko koe kei runga i te whenua;

reira kia torutoru āu kupu.

3 Ka puta mai hoki te rekanga kanohi ina nui te raruraru;

me te reo o te wairangi ki te maha o ngā kupu.

4 Ki te kīia taurangitia e koe tētahi mea te Atua, kei whakaroa koe ki te whakamana. E kore hoki ia e pai ki ngā wairangi; whakamanā e koe tāu i taurangi ai. 5 He pai ki te kore āu taurangi, i te puta i a koe o te kupu taurangi, ā, kāhore i whakamana e koe. 6 Kei tukua e koe tōu māngai kia mea hara ōu kikokiko; kaua hoki e ki te aroaro o te anahera, "He pōhēhē." Kia riri te Atua ki tōu reo hei aha, ā, iho i a ia te mahi a ōu ringa?

7 konei tēnei mea, te maha o ngā rekanga kanohi, o ngā horihori, o ngā kōrero maha; ko koe ia kia wehi i te Atua.

8 Ki te kite koe i te rawakore e tūkinotia ana, ā, e kāhakina kētia ana te whakawā rāua ko te tika i te kāwanatanga, kaua e mīharo ki taua mea; te mea e maharatia ana e tētahi, he tiketike ake nei i te mea tiketike; tēnei anō hoki tētahi e tiketike ake ana i a rātou. 9 te katoa anō hoki ngā hua o te whenua; ā, ko te kīngi hoki, , e mahia ana e te māra he mea māna.

10 Ko te tangata e aroha ana ki te hiriwa e kore e mākona i te hiriwa;

ā, e kore hoki te tangata e whai ana ki ngā mea maha, ki ngā hua.

He horihori anō tēnei.

11 Ki te maha ngā rawa,

ka tokomaha anō ngā tāngata hei kai;

he aha hoki te pai ki te tangata nāna aua mea?

Ko te mātakitaki kau atu a ōna kanohi.

12 Ka reka tonu te moe a te tangata mahi,

ahakoa iti tāna kai, nui rānei;

ko te tangata taonga ia,

e kore e tukua e āna mea maha kia moe.

13 Tērā tētahi he ngau kino i kitea e ahau i raro i te ,

arā, he taonga e puritia ana e te tangata nāna, hei whakamamae anō i a ia;

14 ā, ka pau aua taonga i te raruraru kino.

, ka whānau he tama māna,

kāhore he mea i tōna ringa.

15 Ka rite ki tōna haerenga mai i te kōpū o tōna whaea,

ka hoki tahanga atu anō ia,

ka pērā i tōna haerenga mai,

e kore anō e riro i a ia tētahi wāhi tāna mahi hei maunga atu tōna ringa.

16 Ā, he ngau kino anō hoki tēnei:

arā ko tōna haerenga atu ka rite i ngā mea katoa ki tōna haerenga mai;

he aha oti te pai ki a ia?

Ko tāna i mahi ai te hau.

17 Ā, i ōna katoa ka kai ia i roto i te pōuri,

ka pororaru tōna ngākau ka pāngia e te mate, ka pukuriri.

18 Nanā, ko tāku i kite ai, he mea pai, he mea ātaahua, kia kai te tangata, kia inu, kia kite hoki i te pai o tōna māuiui katoa i māuiui ai ia i raro i te i ngā katoa e ora ai ia, e hōmai nei e te Atua ki a ia; nāna hoki tēnā wāhi. 19 Ko ngā tāngata katoa hoki i hōmai ai e te Atua he taonga, he rawa, i tukua mai ai ki a rātou te tikanga te kai i tētahi wāhi o aua mea, te tango i te wāhi rātou, ā, kia koa rātou i rātou māuiui he mea hōmai tēnei te Atua. 20 E kore hoki e nui tōna mahara ki ngā i ora ai ia; te mea he koa tōna ngākau te Atua i whakahoki ai ki a ia.

1 Não te apresses em abrir a boca, nem o teu coração não se apresse em proferir palavras diante de Deus, porque Deus está no céu, e tu na terra. Por isso, sejam pouco numerosas as tuas palavras!

2 Porque muitas ocupações geram sonhos, e a torrente de palavras faz nascer resoluções insensatas.

3 Quando fizeres um voto a Deus, rea­liza-o sem delonga, porque aos insensatos Deus não é favorável. Portanto, cumpre teu voto!

4 Mais vale não fazer voto, que prometer e não ser fiel à promessa.

5 Não permitas à tua boca fazer pecar a tua carne, nem digas ao sacerdote que isso foi apenas uma inadvertência, para não suceder que Deus se irrite com essas palavras e reduza a nada tua empresa.

6 Porque muitos cuidados geram sonhos, e a torrente de palavras, despropósitos. Assim, pois, teme a Deus!

7 Se vires, na província, a opressão do pobre e a violação do direito e da justiça, não te admires, porque o que é grande é observado por outro maior e ambos por maiores ainda.

8 Sob todos os pontos de vista, uma vantagem para uma nação é se o rei se ocupa com a terra cultivada.

9 Quem ama o dinheiro nunca se fartará. Quem ama a riqueza não tira dela proveito. Também isso é fugalidade.

10 Quando abundam os bens, numerosos são aqueles que comem. Que vantagem para os seus possuidores, senão ver como se comportam?

11 Doce é o sono do trabalhador, tenha ele pouco ou muito para comer; mas a abundância do rico o impede de dormir.

12 Vi uma dolorosa miséria debaixo do sol: as riquezas que um possuidor guarda para sua própria desgraça.

13 Caso essas riquezas venham a se perder em consequência de algum desagradável acontecimento, se ele tiver um filho, nada lhe restará na sua mão.

14 Nu saiu ele do ventre de sua mãe, assim nu voltará. De seu trabalho nada receberá que possa levar em suas mãos.

15 Sim, é uma dolorosa miséria que ele se assim como veio. Que vantagem terá ele por ter trabalhado para o vento?

16 Todos os seus dias foram consumidos numa sombria dor, em extrema amargura, no sofrimento e na irritação.

17 Eis o que reconheci ser bom: que é conveniente ao homem comer, beber, gozar de bem-estar em todo o trabalho ao qual ele se dedica debaixo do sol, durante todos os dias de vida que Deus lhe der. Esta é a sua parte.

18 Se Deus ao homem bens e riquezas, e lhe concede delas comer e delas tomar sua parte, e se alegrar no seu trabalho, isso é um dom de Deus.

19 Ele não pensa no número dos dias de sua vida, quando Deus derrama em seu coração a alegria.

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_19-25-13-