Publicidade

Rute 4

AVM
Te Mārenatanga a Poaha rāua ko Rutu

1 , ka haere a Poaha ki te kūwaha, ā, noho ana i reira. , ko te whanaunga tata i kōrerotia e Poaha e haere ana. Kātahi tērā ka mea atu, "E! Ko koe tonu ia! Peka mai nei ki konei noho ai." , ka peka atu ia, ā, noho ana.

2 , ka tīkina e ia ētahi tāngata o ngā kaumātua o te , kotahi tekau, ā, ka mea, "E noho ki konei." , noho ana rātou. 3 , ka mea ia ki taua whanaunga tata, "E hokona ana e Naomi i haere mai nei i te whenua o Moapa, te wāhi o te māra i tātou tuakana, i a Erimereke. 4 , ka whakaaro ahau, me whakaatu ki a koe, me te atu: Māu e hoko i te aroaro o ngā tāngata e noho nei, i te aroaro anō hoki o ngā kaumātua o tōku iwi. Ki te hokona e koe, hokona; ā, ki te kāhore e hokona, kōrerotia mai ki ahau, kia mōhio ai ahau; kāhore hoki he tangata hei hoko, ko koe anake, ā, ko ahau muri i a koe."

, ka mea tērā, "Māku e hoko."

5 Kātahi a Poaha ka mea, "Ā te e hoko ai koe i te māra i te ringa o Naomi, e hoko ana hoki koe i a Rutu, i taua Moapi, i te wahine a te tūpāpaku, hei whakaara ingoa ake te tūpāpaku ki tōna wāhi tupu."

6 , ka mea taua whanaunga tata, "E kore e taea te hoko e ahau māku; kei tōku kāinga tupu. Māu tāku hokonga e hoko; e kore hoki e taea te hoko e ahau."

7 , i mua ko te tikanga tēnei i roto i a Īharaira ngā hoko mai anō, ngā whakawhiti, hei whakaū ngā mea katoa. Unuhia ai e tētahi tōna , ā, ka hoatu ki tōna hoa; ā, hei kaiwhakaatu tēnā i roto i a Īharaira.

8 , ka mea taua whanaunga ki a Poaha, "Māu e hoko." Ā, unuhia ake e ia tōna .

9 , ka mea a Poaha ki ngā kaumātua rātou ko te iwi katoa, "He kaititiro koutou i tēnei ki tāku hokonga mai i ngā mea katoa a Erimereke, i ngā mea katoa anō a Kiriono, a Maharono, i roto i te ringa o Naomi; 10 me Rutu Moapi hoki me te wahine a Maharono. Kua hokona mai ia e ahau hei wahine māku, hei whakaara ingoa ake te tūpāpaku ki tōna kāinga tupu, kei hautopea atu te ingoa o te tūpāpaku i roto i ōna tēina, i te kūwaha anō o tōna wāhi; ko koutou ngā kaititiro i tēnei ."

11 , ka mea ngā tāngata katoa i te kūwaha, rātou ko ngā kaumātua, "He kaititiro mātou. Ihowā e mea tēnā wahine e haere mai ki tōu whare kia rite ki a Rahera rāua ko Rea, rāua nei i ai te whare o Īharaira. Kia nui anō hoki tāu mahi i Ēparata, kia whai ingoa koe i Pēterehema. 12 Hei te whare o Parete, whānau a Tāmara rāua ko Hūrā, te rite tōu whare, arā te uri e hōmai e Ihowā ki a koe i roto i tēnei kōtiro."

Ko Poaha me Ōna Uri

13 , ka tango a Poaha i a Rutu, ā, waiho iho ia hei wahine māna. , ka tae atu ia ki a ia, ā, ka meinga e Ihowā kia hapū; , kua whānau tāna tama. 14 , ka mea ngā wāhine ki a Naomi, "Kia whakapaingia a Ihowā, kīhai nei i waiho i a koe i tēnei kia hapa i tētahi whanaunga tata; kia rangona anō tōna ingoa i roto i a Īharaira. 15 Māna hoki tōu wairua e whakahoki ake, ko ia hoki hei atawhai tōu rūruhitanga; he whānau hoki ia tāu hunaonga e aroha nei ki a koe, he nui nei tōna pai ki a koe i ngā tama tokowhitu."

16 , ka tango a Naomi i taua tamaiti, ā, whakatakotoria ana ki tōna uma, ā, ko ia hei kaihikihiki mōna. 17 , huaina ana he ingoa mōna e ngā wāhine e noho tata ana; i mea rātou, "Kua whānau tētahi tamaiti Naomi." , huaina ana e rātou tōna ingoa ko Ōpere. Ko te pāpā tēnei o Hehe, pāpā o Rāwiri.

18 , ko ngā whakatupuranga ēnei o Parete: 1 Parete ko Heterono; 19 Heterono ko Rame, Rame ko Aminarapa, 20 Aminarapa ko Nāhahona, Nāhahona ko Haramono, 21 Haramono ko Poaha, Poaha ko Ōpere, 22 Ōpere ko Hehe, Hehe ko Rāwiri.

1 Foi Booz à porta da cidade e sentou-se ali. Vendo passar o homem que tinha o direito de resgate, do qual falara, chamou-o e disse-lhe: "Vem um pouco; senta-te aqui". O homem veio e sentou-se.

2 Escolhendo então Booz dez homens dentre os anciãos da cidade, disse-lhes: "Sentai-vos aqui".

3 Estando eles sentados, Booz dirigiu-se ao parente próximo, falando-lhe nestes termos: "Noemi, que voltou da terra de Moab, está para vender a parte no campo que pertencia ao nosso parente Elimelec.

4 Eu quis informar-te disso e propor-te que a compres diante dos anciãos do meu povo aqui presentes. Se queres usar do teu direito de resgate, faze-o; do contrário, dize-me, para que eu saiba o que devo fazer, porque vens em primeiro lugar, mas depois de ti é a mim que cabe esse direito". "Eu quero usar do meu direito respondeu o homem .

5 "Comprando essa terra da mão de Noemi continuou Booz adquires ao mesmo tempo Rute, a moabita, mulher do defunto para conservar o nome do defunto, em sua herança."

6 "Nesse caso respondeu aquele homem , não a posso resgatar por minha própria conta, porque isso viria prejudicar o meu patrimônio. Usa tu do meu privilégio, porque não o posso fazer."

7 Outrora, era costume em Israel, nos casos de resgate ou de sub-rogação, que o homem tirasse o calçado e o desse ao outro para validade da transação; isso servia de ratificação.

8 O parente próximo disse, pois, a Booz: "Compra-a para ti", e tirou o calçado.

9 Booz disse aos anciãos e a todo o povo: "Vós sois hoje testemunhas de que comprei da mão de Noemi tudo o que pertencia a Elimelec, a Quelion e a Maalon.

10 Com isso, adquiro ao mesmo tempo Rute, a moabita, por mulher, viúva de Maalon, para conservar o nome do defunto em sua herança e para que esse nome não se apague de entre os seus parentes e no povo da cidade. Disso sois hoje testemunhas".

11 Então, todo o povo que estava na porta e todos os anciãos responderam: "Somos testemunhas! O Senhor torne essa mulher que entra na tua casa semelhante a Raquel e a Lia, que fundaram a casa de Israel! feliz em Éfrata, adquire um nome em Belém!

12 Que a tua casa se torne como a casa de Farés, que Tamar deu à luz a Judá, pela posteridade que te der o Senhor por esta jovem".

13 Booz tomou, pois, Rute, que se tornou sua mulher. Aproximou-se dela e o Senhor concedeu-lhe a graça de conceber e dar à luz um filho.

14 As mulheres diziam a Noemi: "Bendito seja Deus, que não te recusou um libertador neste dia. Que o teu nome seja um dia célebre em Israel!.

15 Ele te dará a vida e será o sustentáculo de tua velhice, porque tua nora, aquela que o gerou é que te ama e é para ti mais preciosa que sete filhos!".

16 Noemi, tomando o menino, colo­cou-o no seu regaço e fazia-lhe as vezes de ama.

17 Suas vizinhas deram-lhe nome, dizendo: "Nasceu um filho a Noemi". E chamaram ao menino Obed. Este foi pai de Jessé, e pai de Davi.

18 Esta é a posteridade de Farés: Farés gerou Hesron;

19 Hesron gerou Ram; Ram gerou Abinadab;

20 Abinadab gerou Naasson; Naasson gerou Salmon;

21 Salmon gerou Booz; Booz gerou Obed;

22 Obed gerou Jessé; Jessé gerou Davi.

Veja também

Rute
Ver todos os capítulos de Rute
Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_19-25-13-