1 Nā, ka haere a Poaha ki te kūwaha, ā, noho ana i reira. Nā, ko te whanaunga tata i kōrerotia rā e Poaha e haere ana. Kātahi tērā ka mea atu, "E! Ko koe tonu ia! Peka mai nei ki konei noho ai." Nā, ka peka atu ia, ā, noho ana.
2 Nā, ka tīkina e ia ētahi tāngata o ngā kaumātua o te pā, kotahi tekau, ā, ka mea, "E noho ki konei." Nā, noho ana rātou. 3 Nā, ka mea ia ki taua whanaunga tata, "E hokona ana e Naomi i haere mai nei i te whenua o Moapa, te wāhi o te māra i tō tātou tuakana, i a Erimereke. 4 Nā, ka whakaaro ahau, me whakaatu ki a koe, me te kī atu: Māu e hoko i te aroaro o ngā tāngata e noho nei, i te aroaro anō hoki o ngā kaumātua o tōku iwi. Ki te hokona e koe, hokona; ā, ki te kāhore e hokona, kōrerotia mai ki ahau, kia mōhio ai ahau; kāhore hoki he tangata hei hoko, ko koe anake, ā, ko ahau tō muri i a koe."
Nā, ka mea tērā, "Māku e hoko."
5 Kātahi a Poaha ka mea, "Ā te rā e hoko ai koe i te māra i te ringa o Naomi, e hoko ana hoki koe i a Rutu, i taua Moapi, i te wahine a te tūpāpaku, hei whakaara ingoa ake mō te tūpāpaku ki tōna wāhi tupu."
6 Nā, ka mea taua whanaunga tata, "E kore e taea te hoko e ahau māku; kei hē tōku kāinga tupu. Māu tāku hokonga e hoko; e kore hoki e taea te hoko e ahau."
7 Nā, i mua ko te tikanga tēnei i roto i a Īharaira mō ngā hoko mai anō, mō ngā whakawhiti, hei whakaū mō ngā mea katoa. Unuhia ai e tētahi tōna hū, ā, ka hoatu ki tōna hoa; ā, hei kaiwhakaatu tēnā i roto i a Īharaira.
8 Nā, ka mea taua whanaunga ki a Poaha, "Māu e hoko." Ā, unuhia ake e ia tōna hū.
9 Nā, ka mea a Poaha ki ngā kaumātua rātou ko te iwi katoa, "He kaititiro koutou i tēnei rā ki tāku hokonga mai i ngā mea katoa a Erimereke, i ngā mea katoa anō a Kiriono, a Maharono, i roto i te ringa o Naomi; 10 me Rutu Moapi hoki me te wahine a Maharono. Kua hokona mai ia e ahau hei wahine māku, hei whakaara ingoa ake mō te tūpāpaku ki tōna kāinga tupu, kei hautopea atu te ingoa o te tūpāpaku i roto i ōna tēina, i te kūwaha anō o tōna wāhi; ko koutou ngā kaititiro i tēnei rā."
11 Nā, ka mea ngā tāngata katoa i te kūwaha, rātou ko ngā kaumātua, "He kaititiro mātou. Mā Ihowā e mea tēnā wahine e haere mai nā ki tōu whare kia rite ki a Rahera rāua ko Rea, nā rāua nei i tū ai te whare o Īharaira. Kia nui anō hoki tāu mahi i Ēparata, kia whai ingoa koe i Pēterehema. 12 Hei te whare o Parete, whānau a Tāmara rāua ko Hūrā, te rite mō tōu whare, arā mō te uri e hōmai e Ihowā ki a koe i roto i tēnei kōtiro."
13 Nā, ka tango a Poaha i a Rutu, ā, waiho iho ia hei wahine māna. Nā, ka tae atu ia ki a ia, ā, ka meinga e Ihowā kia hapū; nā, kua whānau tāna tama. 14 Nā, ka mea ngā wāhine ki a Naomi, "Kia whakapaingia a Ihowā, kīhai nei i waiho i a koe i tēnei rā kia hapa i tētahi whanaunga tata; kia rangona anō tōna ingoa i roto i a Īharaira. 15 Māna hoki tōu wairua e whakahoki ake, ko ia hoki hei atawhai mō tōu rūruhitanga; he whānau hoki ia nā tāu hunaonga e aroha nei ki a koe, he nui kē nei tōna pai ki a koe i tō ngā tama tokowhitu."
16 Nā, ka tango a Naomi i taua tamaiti, ā, whakatakotoria ana ki tōna uma, ā, ko ia hei kaihikihiki mōna. 17 Nā, huaina ana he ingoa mōna e ngā wāhine e noho tata ana; i mea rātou, "Kua whānau tētahi tamaiti mā Naomi." Nā, huaina ana e rātou tōna ingoa ko Ōpere. Ko te pāpā tēnei o Hehe, pāpā o Rāwiri.
18 Nā, ko ngā whakatupuranga ēnei o Parete: 1 nā Parete ko Heterono; 19 nā Heterono ko Rame, nā Rame ko Aminarapa, 20 nā Aminarapa ko Nāhahona, nā Nāhahona ko Haramono, 21 nā Haramono ko Poaha, nā Poaha ko Ōpere, 22 nā Ōpere ko Hehe, nā Hehe ko Rāwiri.
1 Foi Booz à porta da cidade e sentou-se ali. Vendo passar o homem que tinha o direito de resgate, do qual falara, chamou-o e disse-lhe: "Vem cá um pouco; senta-te aqui". O homem veio e sentou-se.
2 Escolhendo então Booz dez homens dentre os anciãos da cidade, disse-lhes: "Sentai-vos aqui".
3 Estando eles sentados, Booz dirigiu-se ao parente próximo, falando-lhe nestes termos: "Noemi, que voltou da terra de Moab, está para vender a parte no campo que pertencia ao nosso parente Elimelec.
4 Eu quis informar-te disso e propor-te que a compres diante dos anciãos do meu povo aqui presentes. Se queres usar do teu direito de resgate, faze-o; do contrário, dize-me, para que eu saiba o que devo fazer, porque vens em primeiro lugar, mas depois de ti é a mim que cabe esse direito". "Eu quero usar do meu direito – respondeu o homem –.
5 "Comprando essa terra da mão de Noemi – continuou Booz – adquires ao mesmo tempo Rute, a moabita, mulher do defunto para conservar o nome do defunto, em sua herança."
6 "Nesse caso – respondeu aquele homem –, não a posso resgatar por minha própria conta, porque isso viria prejudicar o meu patrimônio. Usa tu do meu privilégio, porque não o posso fazer."
7 Outrora, era costume em Israel, nos casos de resgate ou de sub-rogação, que o homem tirasse o calçado e o desse ao outro para validade da transação; isso servia de ratificação.
8 O parente próximo disse, pois, a Booz: "Compra-a para ti", e tirou o calçado.
9 Booz disse aos anciãos e a todo o povo: "Vós sois hoje testemunhas de que comprei da mão de Noemi tudo o que pertencia a Elimelec, a Quelion e a Maalon.
10 Com isso, adquiro ao mesmo tempo Rute, a moabita, por mulher, viúva de Maalon, para conservar o nome do defunto em sua herança e para que esse nome não se apague de entre os seus parentes e no povo da cidade. Disso sois hoje testemunhas".
11 Então, todo o povo que estava na porta e todos os anciãos responderam: "Somos testemunhas! O Senhor torne essa mulher que entra na tua casa semelhante a Raquel e a Lia, que fundaram a casa de Israel! Sê feliz em Éfrata, adquire um nome em Belém!
12 Que a tua casa se torne como a casa de Farés, que Tamar deu à luz a Judá, pela posteridade que te der o Senhor por esta jovem".
13 Booz tomou, pois, Rute, que se tornou sua mulher. Aproximou-se dela e o Senhor concedeu-lhe a graça de conceber e dar à luz um filho.
14 As mulheres diziam a Noemi: "Bendito seja Deus, que não te recusou um libertador neste dia. Que o teu nome seja um dia célebre em Israel!.
15 Ele te dará a vida e será o sustentáculo de tua velhice, porque tua nora, aquela que o gerou é que te ama e é para ti mais preciosa que sete filhos!".
16 Noemi, tomando o menino, colocou-o no seu regaço e fazia-lhe as vezes de ama.
17 Suas vizinhas deram-lhe nome, dizendo: "Nasceu um filho a Noemi". E chamaram ao menino Obed. Este foi pai de Jessé, e pai de Davi.
18 Esta é a posteridade de Farés: Farés gerou Hesron;
19 Hesron gerou Ram; Ram gerou Abinadab;
20 Abinadab gerou Naasson; Naasson gerou Salmon;
21 Salmon gerou Booz; Booz gerou Obed;
22 Obed gerou Jessé; Jessé gerou Davi.