1 Ā, ka tomo ia, ā, tika ana rā waenganui o Heriko. 2 Nā, ko tētahi tangata, ko Hakiaha te ingoa i huaina ai, he rangatira pupirikana, he tangata taonga anō. 3 I whai ia kia kite i a Īhu he pēhea rānei ia; heoi, kīhai i taea e ia i te mano, he tangata poto hoki. 4 Nā, ka oma ia ki mua, ā, kake ana ki tētahi hikamora, kia kite i a ia, meāke hoki ia tika rā reira.
5 Ā, nō ka tae a Īhu ki taua wāhi, ka titiro ake, ka mea ki a ia, "E Hakiaha, kia hohoro te heke iho; me noho hoki ahau ki tōu whare āianei." 6 Ā, hohoro tonu tōna heke iho, ā, ka koa ki a ia hei manuhiri māna.
7 Ā, i tō rātou kitenga, ka amuamu katoa, ka mea, "Kua riro ia ki te tangata hara noho ai."
8 Nā, ka tū a Hakiaha, ka mea ki te Ariki, "E te Ariki, nā, e hoatu ana e ahau te hāwhe o āku taonga ki te hunga rawakore, ā, ki te mea kua riro hē mai i ahau te mea a tētahi, ka takiwhātia e ahau tāku utu."
9 Nā, ko te meatanga a Īhu ki a ia, "Nō nāianei te ora i tae mai ai ki tēnei whare, he tama nei hoki ia nā Āperahama. 10 I haere mai hoki te Tama a te tangata ki te rapu, ki te whakaora i te mea i ngaro."
11 Ā, i a rātou e whakarongo ana ki ēnei mea ka kōrerotia anō e ia tētahi kupu whakarite, nō te mea e tata ana ia ki Hiruhārama, e mea ana hoki rātou, ko taua wā pū anō whakakitea ai te rangatiratanga o te Atua. 12 Nā reira ia ka mea, "I haere tētahi rangatira nui ki tētahi whenua mamao, kia riro mai i a ia tētahi rangatiratanga, ka hoki mai ai. 13 Kotahi tekau āna pononga i karangatia e ia, kotahi tekau ngā pāuna i hoatu e ia ki a rātou, ka mea ki a rātou, ‘Mahia ēnei, kia hoki mai rā anō ahau.’
14 "Otirā, i kino tōna iwi ki a ia, ka tono karere i muri i a ia, ka mea, ‘E kore mātou e pai ki tēnei hei kīngi mō mātou.’
15 "Ā, i tōna hokinga mai, kua riro mai hoki i a ia te rangatiratanga, ka mea kia karangatia ki a ia aua pononga, i hoatu nei e ia te moni ki a rātou, kia kite ai ia i tā tētahi, i tā tētahi i mahi ai. 16 Ka tae mai tō mua, ka mea, ‘E te ariki, ka ngahuru ngā pāuna kua mahia ki tāu pāuna.’ 17 Ka mea ia ki a ia, ‘Ka pai, e te pononga pai; pono tonu tāu mahi i te mea nohinohi rawa, nā, hei rangatira koe mō ngā pā kotahi tekau.’
18 "Ā, ko te haerenga mai o te tuarua, ka mea, ‘E te ariki, e rima ngā pāuna kua mahia ki tāu pāuna.’ 19 Ka mea ia ki tēnei, ‘Hei rangatira anō koe mō ngā pā e rima.’
20 "Nā, ko te haerenga mai o tētahi, ka mea, ‘E te ariki, nā, tāu pāuna, i te rongoā hoki i ahau i roto i te tauera. 21 I mataku hoki ahau i a koe, nō te mea he tangata uaua koe; e tango ana koe i te mea kīhai i whakatakotoria iho e koe, e kokoti ana i te mea kīhai i ruia e koe.’
22 "Nā, ko tāna meatanga ki a ia, ‘Kei tā tōu māngai he whakahēanga māku i a koe, e te pononga kino. I mōhio koe he tangata uaua ahau, e tango ana i te mea kīhai i whakatakotoria e ahau, e kokoti ana i te mea kīhai i ruia e ahau. 23 He aha koe tē hoatu ai i tāku moni ki te pēke, pēnei kua riro mai taua mea i ahau, me ōna hua anō, i tōku taenga mai?’
24 "Nā, ka mea ia ki te hunga e tū tata ana, ‘Tangohia te pāuna i a ia, hoatu hoki ki tērā i ngā pāuna kotahi tekau.’
25 "Ka mea rātou ki a ia, ‘E te ariki kotahi nei tekau āna pāuna.’
26 "Ko tāku kupu hoki tēnei ki a koutou, ‘Ki te whai mea tētahi, ka hoatu anō ki a ia; ki te kāhore he mea a tētahi, ko āna mea ake ka tangohia i a ia. 27 Tēnā ko aua hoariri ōku kīhai nei i pai ki ahau hei kīngi mō rātou, ārahina mai ki konei, ka patu ki tōku aroaro!’ "
28 Ā, nō ka mutu ēnei kōrero, ka tūria atu e ia ki mua, ka haere ki Hiruhārama. 29 Ā, nō ka tata ia ki Petapaki, ki Petani, ki te maunga e kīia nei ko tō ngā Ōriwa, nā, tokorua āna ākonga i tonoa e ia. 30 I mea ia, "Haere kōrua ki te kāinga e anga mai ana ki a kōrua; ā, nō ka tomo atu, ka kite kōrua i tētahi kūao kāihe e here ana, he mea kāhore anō i nohoia noatia e te tangata. Wetekina, ārahina mai. 31 Ki te mea hoki tētahi, ki a kōrua, ‘He aha i wetekina ai e kōrua?’ Kia pēnei tā kōrua kī atu, ‘E mea ana te Ariki ki a ia mōna.’ "
32 Nā, haere atu ana te hunga i tonoa, rokohanga atu, rite tonu ki tāna i kōrero ai ki a rāua. 33 Nā, i a rāua e wewete ana i te kūao, ka mea ōna rangatira ki a rāua "He aha kōrua ka wewete ai i te kūao nā?"
34 Nā, ko tā rāua meatanga atu, "E mea ana te Ariki ki a ia mōna." 35 Nā, ka ārahina ia ki a Īhu; ā, pangā iho e rāua ō rāua kākahu ki runga ki te kūao, whakanohoia ana a Īhu ki runga. 36 Ā, i a ia e haere ana, ka whārikitia ō rātou kākahu ki te huarahi.
37 Ā, i a ia e whakatata ana ki te heketanga o Maunga Ōriwa, ka koa te huihui katoa o ngā ākonga, ka anga, ka whakamoemiti ki te Atua, he nui hoki te reo, mō ngā merekara katoa i kite ai rātou; 38 ka mea,
"Ka whakapaingia te Kīngi e haere mai ana i runga i te ingoa o te Ariki!
He rongo mau ki runga ki te rangi, he korōria ki runga rawa!"
39 Nā, ka mea ētahi o ngā Parihi i roto i te mano ki a ia, "E te Kaiwhakaako, rīria āu ākonga!"
40 Nā, ka whakahoki ia, ka mea, "Ko tāku kupu tēnei ki a koutou, me i noho puku ēnei, kua karanga ake ngā kāmaka."
41 Ā, nō ka tata ia, ka kite i te pā, ka tangihia e ia. 42 Ka mea ia, "Me i mōhio koe, ā, koe anō, ahakoa i tēnei rā nei anō ōu, ki ngā mea e mau ai tōu rongo! Ko tēnei kua huna atu i ōu kanohi. 43 Tērā hoki e tae mai ngā rā ki a koe, e hangā ai e ōu hoariri he parepare mōu ā taka noa, ā, ka karapotia koe, ka kōpania hoki i ngā taha katoa. 44 Ā, ka whakahoroa koe ki raro, me āu tamariki i roto i a koe. E kore anō e waiho tētahi kāmaka i runga i tētahi kāmaka i roto i a koe, nō te mea kīhai koe i mātau ki te wā i tirohia ai koe!"
45 Ā, ka tomo ia ki te temepara, ka anga, ka pei ki waho i te hunga i reira e hoko ana. 46 Ka mea ki a rātou, "Kua oti te tuhituhi, ‘Ko tōku whare hei whare īnoi,’ ā, kua meinga nei e koutou hei ana mō ngā kaipāhua!"
47 Ā, whakaako ana ia i te temepara i ia rā, i ia rā. Otiia, ka rapu ngā tohunga nui me ngā karaipi me ngā rangatira o te iwi kia whakangaromia ia. 48 Heoi, kīhai i kitea tā rātou e mea ai, nō te mea e ū ana ngā tāngata katoa ki a ia, e whakarongo ana.
1 Y HABIENDO 19.1 Mt. 20.29. cp. 18.35entrado Jesús, iba pasando por Jericó;
2 Y he aquí un varón llamado Zaqueo, el cual era el principal de los publicanos, y era rico;
3 Y procuraba ver á Jesús quién fuese; mas no podía á causa de la multitud, porque era pequeño de estatura.
4 Y corriendo delante, subióse á un árbol sicómoro para verle; porque había de pasar por allí.
5 Y como vino á aquel lugar Jesús, mirando, le vió, y díjole: Zaqueo, date priesa, desciende, porque hoy es necesario que pose en tu casa.
6 Entonces él descendió apriesa, y le recibió gozoso.
7 Y viendo esto, todos 19.7 cp. 15.2.murmuraban, diciendo que había entrado á posar con un hombre pecador.
8 Entonces Zaqueo, puesto en pie, dijo al Señor: He aquí, Señor, la mitad de mis bienes doy á los pobres; y si 19.8 cp. 3.14.en algo he defraudado á alguno, 19.8 Ex. 22.1. 2 S. 12.6.lo vuelvo con el cuatro tanto.
9 Y Jesús le dijo: Hoy ha venido la salvación á esta casa; por cuanto 19.9 Ro. 4.11,12,16. Ga. 3.7.él también es 19.9 cp. 13.16.hijo de Abraham.
10 Porque 19.10 Mt. 18.11.el Hijo del hombre vino á buscar y á salvar lo que se había perdido.
11 Y oyendo ellos estas cosas, prosiguió Jesús y dijo una parábola, por cuanto estaba cerca de Jerusalem, y porque 19.11 cp. 17.20. Hch. 1.6.pensaban que luego había de ser manifestado el reino de Dios.
12 Dijo pues: 19.12 Mt. 25.14-30.Un hombre noble partió á una provincia lejos, para tomar para sí un reino, y volver.
13 Mas llamados diez siervos suyos, les dió diez minas, y díjoles: Negociad entre tanto que vengo.
14 Empero sus ciudadanos le aborrecían, y enviaron tras de él una embajada, diciendo: No queremos que éste reine sobre nosotros.
15 Y aconteció, que vuelto él, habiendo tomado el reino, mandó llamar á sí á aquellos siervos á los cuales había dado 19.15 ver. 23el dinero, para saber lo que había negociado cada uno.
16 Y vino el primero, diciendo: Señor, tu mina ha ganado diez minas.
17 Y él le dice: Está bien, buen siervo; pues que 19.17 Mt. 25.21.en lo poco has sido fiel, tendrás potestad sobre diez ciudades.
18 Y vino otro, diciendo: Señor, tu mina ha hecho cinco minas.
19 Y también á éste dijo: Tú también sé sobre cinco ciudades.
20 Y vino otro, diciendo: Señor, he aquí tu mina, la cual he tenido guardada en un pañizuelo:
21 Porque tuve miedo de ti, que eres hombre recio; tomas lo que no pusiste, y siegas lo que no sembraste.
22 Entonces él le dijo: Mal siervo, de tu boca te juzgo. Sabías que yo era hombre recio, que tomo lo que no puse, y que siego lo que no sembré;
23 ¿Por qué, no diste mi dinero al banco, y yo viniendo lo demandara con el logro?
24 Y dijo á los que estaban presentes: Quitadle la mina, y dadla al que tiene las diez minas.
25 Y ellos le dijeron: Señor, tiene diez minas.
26 Pues yo os digo 19.26 Mt. 13.12.que á cualquiera que tuviere, le será dado; mas al que no tuviere, aun lo que tiene le será quitado.
27 Y también á aquellos mis enemigos que no querían que yo reinase sobre ellos, traedlos acá, y degolladlos delante de mí.
28 Y dicho esto, 19.28 Mr. 10.32. cp. 13.22iba delante subiendo á Jerusalem.
29 Y aconteció, 19.29 Mt. 21.1-11. Mr. 11.1-10.que llegando cerca de Bethfagé, y de Bethania, al monte que se llama de las Olivas, envió dos de sus discípulos,
30 Diciendo: Id á la aldea de enfrente; en la cual como entrareis, hallaréis un pollino atado, en el que ningún hombre se ha sentado jamás; desatadlo, y traedlo.
31 Y si alguien os preguntare, ¿por qué lo desatáis? le responderéis así: Porque el Señor lo ha menester.
32 Y fueron los que habían sido enviados, y hallaron como les dijo.
33 Y desatando ellos el pollino, sus dueños les dijeron: ¿Por qué desatáis el pollino?
34 Y ellos dijeron: Porque el Señor lo ha menester.
35 Y trajéronlo á Jesús; 19.35 Jn. 12.12-15.y habiéndo echado sus vestidos sobre el pollino, pusieron á Jesús encima.
36 Y yendo él tendían sus capas por el camino.
37 Y como llegasen ya cerca de la bajada del monte de las Olivas, toda la multitud de los discípulos, gozándose, comenzaron á alabar á Dios á gran voz por todas las maravillas que habían visto,
38 Diciendo: ¡Bendito el rey que viene en el nombre del Señor: paz en el cielo, 19.38 cp. 2.14.y gloria en lo altísimo!
39 19.39 Mt. 21.15,16. Entonces algunos de los Fariseos de la compañía, le dijeron: Maestro, reprende á tus discípulos.
40 Y él respondiendo, les dijo: Os digo que si éstos callaren, las piedras clamarán.
41 Y como llegó cerca viendo la ciudad, lloró sobre ella,
42 Diciendo: ¡Oh si también tú conocieses, á lo menos en este tu día, lo que toca á tu paz! mas ahora está encubierto de tus ojos.
43 Porque vendrán días sobre ti, que tus enemigos 19.43 Is. 29.3,4 y 37.33.te cercarán con baluarte, y te pondrán cerco, y de todas partes te pondrán en estrecho,
44 Y te derribarán á tierra, y á tus hijos dentro de ti; 19.44 Mt. 24.2. Mr. 13.2. cp. 21.6y no dejarán sobre ti piedra sobre piedra; por cuanto no conociste el tiempo de tu 19.44 1 P. 2.12.visitación.
45 Y 19.45 Mt. 21.12,13,16. Mr. 11.15,17,18. Jn. 2.13-17.entrando en el templo, comenzó á echar fuera á todos los que vendían y compraban en él.
46 Diciéndoles: Escrito está: 19.46 Is. 56.7.Mi casa, casa de oración es; mas vosotros 19.46 Jer. 7.11.la habéis hecho cueva de ladrones.
47 Y enseñaba cada día en el templo; mas los príncipes de los sacerdotes, y los escribas, y los principales del pueblo procuraban matarle.
48 Y no hallaban qué hacerle, porque todo el pueblo estaba suspenso oyéndole.