Publicidade

1 Samuel 17

MRI2012
Davide vince Goliat

1 I Filistei misero insieme i loro eserciti per combattere, si radunarono a Soco, che appartiene a Giuda, e si accamparono fra Soco e Azeca, a Efes-Dammim. 2 Anche Saul e gli uomini d’Israele si radunarono, si accamparono nella valle dei terebinti e si schierarono in battaglia contro i Filistei. 3 I Filistei stavano sul monte da una parte e Israele stava sul monte dall’altra parte; fra loro c’era la valle. 4 Dall’accampamento dei Filistei uscì un campione, un guerriero di nome Goliat di Gat, alto sei cubiti e un palmo. 5 Aveva in testa un elmo di rame, era rivestito di una corazza a maglie il cui peso era di cinquemila sicli di rame, 6 portava delle gambiere di rame e, sospeso dietro le spalle, un giavellotto di rame. 7 L’asta della sua lancia era come un subbio di tessitore; la punta della lancia pesava seicento sicli di ferro, e chi portava il suo scudo lo precedeva. 8 Egli dunque si fermò e, rivolto alle schiere d’Israele, gridò: "Perché uscite a schierarvi in battaglia? Non sono io il Filisteo, e voi dei servi di Saul? Scegliete uno fra voi e scenda contro di me. 9 Se egli riuscirà a lottare con me e uccidermi, noi saremo vostri servi; ma se io sarò vincitore e lo ucciderò, voi sarete nostri sudditi e ci servirete". 10 Il Filisteo aggiunse: "Io lancio oggi questa sfida a disonore delle schiere d’Israele: Datemi un uomo e ci batteremo!". 11 Quando Saul e tutto Israele udirono le parole del Filisteo, rimasero sbigottiti e furono presi da grande paura. 12 Ora Davide era figlio di quell’Efrateo di Betlemme di Giuda, di nome Isai, che aveva otto figli e che al tempo di Saul era vecchio, molto avanti negli anni. 13 I tre figli maggiori di Isai erano andati in guerra con Saul; e i tre figli che erano andati in guerra si chiamavano: Eliab il primogenito, Abinadab il secondo e Samma il terzo. 14 Davide era il più giovane; e quando i tre maggiori seguirono Saul, 15 Davide partì da Saul, e tornò a Betlemme a pascolare le pecore di suo padre. 16 Il Filisteo si faceva avanti la mattina e la sera, e si presentò così per quaranta giorni. 17 Ora Isai disse a Davide, suo figlio: "Prendi per i tuoi fratelli quest’efa di grano arrostito e questi dieci pani, e portali presto ai tuoi fratelli all’accampamento. 18 Porta anche queste dieci forme di formaggio al capitano del loro migliaio; vedi se i tuoi fratelli stanno bene e riportami una prova da parte loro. 19 Saul con loro e con tutti gli uomini d’Israele sono nella valle dei terebinti per combattere contro i Filistei". 20 L’indomani Davide si alzò di buon mattino, lasciò le pecore a un guardiano, prese il suo carico e partì come Isai gli aveva ordinato; e quando giunse al parco dei carri, l’esercito usciva per schierarsi in battaglia e alzava grida di guerra. 21 Israeliti e Filistei si erano schierati, esercito contro esercito. 22 Davide, lasciate le cose che portava al guardiano dei bagagli, corse alla linea di battaglia e, appena vi giunse, chiese ai suoi fratelli come stavano. 23 Mentre parlava con loro, ecco avanzare dalle file dei Filistei quel campione, quel Filisteo di Gat, di nome Goliat, ripetendo le solite parole; e Davide le udì. 24 E tutti gli uomini d’Israele, alla vista di quell’uomo, fuggirono davanti a lui, presi da grande paura. 25 Gli uomini d’Israele dicevano: "Avete visto quell’uomo che avanza? Egli avanza per coprire di disonore Israele. Se qualcuno lo uccide il re lo farà grandemente ricco, gli darà la sua propria figlia ed esenterà la casa del padre di lui da ogni tributo in Israele". 26 Davide, rivolgendosi a quelli che gli erano vicini, disse: "Che si farà a quell’uomo che ucciderà questo Filisteo e toglierà la vergogna da Israele? E chi è dunque questo Filisteo, questo incirconciso, che osa insultare le schiere dell’Iddio vivente?". 27 E la gente gli rispose con le stesse parole, dicendo: "Si farà questo e questo a colui che lo ucciderà". 28 Eliab, suo fratello maggiore, avendo udito Davide parlare a quella gente, si accese d’ira contro di lui, e disse: "Perché sei sceso qua? E a chi hai lasciato quelle poche pecore nel deserto? Io conosco il tuo orgoglio e la cattiveria del tuo cuore; tu sei sceso qua per vedere la battaglia". 29 Davide rispose: "Che ho fatto ora? Non era che una semplice domanda!". 30 E, scostandosi da lui, si rivolse a un altro, facendo la stessa domanda; e la gente gli diede la stessa risposta di prima. 31 Ora le parole che Davide aveva detto essendo state sentite, furono riportate a Saul, che lo fece venire. 32 Davide disse a Saul: "Nessuno si perda d’animo a causa di costui! Il tuo servo andrà e si batterà con quel Filisteo". 33 Saul disse a Davide: "Tu non puoi andare a batterti con questo Filisteo; poiché tu non sei che un ragazzo, ed egli è un guerriero fin dalla sua giovinezza". 34 E Davide rispose a Saul: "Il tuo servo pascolava il gregge di suo padre; e quando un leone o un orso veniva a portare via una pecora dal gregge, 35 io gli correvo dietro, lo colpivo, gli strappavo dalle fauci la preda; e se quello mi si rivoltava contro, io lo afferravo per le mascelle, lo ferivo e lo ammazzavo. 36 , il tuo servo ha ucciso il leone e l’orso; e questo incirconciso Filisteo sarà come uno di loro, perché ha coperto di vergogna le schiere dell’Iddio vivente". 37 Poi Davide aggiunse: "L’Eterno che mi liberò dalla zampa del leone e dalla zampa dell’orso, mi libererà anche dalla mano di questo Filisteo". Allora Saul disse a Davide: "Va, e l’Eterno sia con te". 38 Saul rivestì Davide della sua armatura, gli mise sul capo un elmo di rame e gli fece indossare una corazza. 39 Poi Davide cinse la spada di Saul sopra la sua armatura e cercò di camminare, perché non aveva ancora provato; ma disse a Saul: "Io non posso camminare con quest’armatura; non ci sono abituato". E se la tolse di dosso. 40 E prese in mano il suo bastone, si scelse nel torrente cinque pietre ben lisce, le pose nella sacchetta da pastore, che gli serviva di bisaccia, e con la fionda in mano si diresse contro il Filisteo. 41 Anche il Filisteo si fece avanti, avvicinandosi sempre di più a Davide, ed era preceduto dal suo scudiero. 42 Quando il Filisteo ebbe scrutato Davide, lo disprezzò, perché egli non era che un ragazzo, biondo e di bell’aspetto. 43 Il Filisteo disse a Davide: "Sono un cane, che tu vieni contro di me con il bastone?". E il Filisteo maledisse Davide in nome dei suoi dèi; 44 e il Filisteo disse a Davide: "Vieni qua, così che io dia la tua carne agli uccelli del cielo e alle bestie dei campi". 45 Allora Davide rispose al Filisteo: "Tu vieni a me con la spada, con la lancia e con il giavellotto; ma io vengo a te nel nome dell’Eterno degli eserciti, dell’Iddio delle schiere d’Israele che tu hai insultato. 46 Oggi l’Eterno ti darà nelle mie mani, e io ti abbatterò, ti taglierò la testa, e darò oggi stesso i cadaveri dell’esercito dei Filistei agli uccelli del cielo e alle bestie della terra; e tutta la terra riconoscerà che c’è un Dio in Israele; 47 e tutta questa moltitudine riconoscerà che l’Eterno non salva per mezzo di spada per mezzo di lancia; poiché l’esito della battaglia dipende dall’Eterno ed egli vi darà nelle nostre mani". 48 Quando il Filisteo si mosse e si fece avanti per avvicinarsi a Davide, anche Davide corse prontamente verso la linea di battaglia incontro al Filisteo; 49 mise la mano nella sacchetta, prese una pietra, la lanciò con la fionda e colpì il Filisteo nella fronte; la pietra gli si conficcò nella fronte ed egli cadde con la faccia a terra. 50 Così Davide, con una fionda e con una pietra, vinse il Filisteo; lo colpì e lo uccise, senza avere una spada in mano. 51 Poi Davide corse, si gettò sul Filisteo, gli prese la spada, la sguainò, lo uccise e gli tagliò la testa. E i Filistei, vedendo che il loro eroe era morto, si diedero alla fuga. 52 E gli uomini d’Israele e di Giuda si levarono alzando grida di guerra, e inseguirono i Filistei fino all’ingresso di Gat e alle porte di Ecron. I Filistei feriti a morte caddero sulla via di Saaraim, fino a Gat e fino a Ecron. 53 E i figli d’Israele, dopo aver dato la caccia ai Filistei, tornarono e saccheggiarono il loro campo. 54 E Davide prese la testa del Filisteo, la portò a Gerusalemme, ma ripose l’armatura di lui nella sua tenda. 55 Quando Saul aveva visto Davide che andava contro il Filisteo, aveva chiesto ad Abner, capo dell’esercito: "Abner, di chi è figlio questo ragazzo?". E Abner aveva risposto: "Com’è vero che tu vivi, o re, io non lo so". 56 E il re aveva detto: "Informati di chi sia figlio questo ragazzo". 57 Quando Davide fu di ritorno dopo aver ucciso il Filisteo, Abner lo prese e lo condusse alla presenza di Saul, mentre aveva ancora in mano la testa del Filisteo. 58 E Saul gli disse: "Ragazzo, di chi sei figlio?". Davide rispose: "Sono figlio del tuo servo Isai di Betlemme".

Ka Wero a Koriata ki te Ope Īharaira

1 , kua huihui ngā Pirihitini i ā rātou ope ki te whawhai, ā, ka whakaminea ki Hokoho o Hūrā, noho ana i waenganui o Hokoho, o Ateka, i Epeheramime. 2 I huihui anō a Haora rātou ko ngā tāngata o Īharaira, i noho ki te raorao o Eraha; ā, ka whakatakoto i ā rātou ngohi te whawhai ki ngā Pirihitini. 3 , i runga ngā Pirihitini i te maunga i tēnei taha e ana, me Īharaira i te maunga i tērā taha e ana; he whārua hoki i waenganui o rātou.

4 , ko te putanga o tētahi tangata, he papatū, i roto i te puni o ngā Pirihitini, ko tōna ingoa, ko Koriata, Kāta, e ono whatīanga kotahi hoki whanganga a te ringa tōna roa. 5 Ā, he parāhi te pōtae o tōna mātenga, he pukupuku unahi hoki tōna kākahu; ko te taimaha o te pukupuku e rima mano hekere parāhi. 6 He whakapuru tao parāhi kei ōna waewae, ā, i ōna pokohiwi he tīmata parāhi. 7 Rite tonu hoki ki te rākau a te kaiwhatu te kakau o tāna taoroa. , ko te taimaha o te tete o tāna taoroa e ono rau hekere rino; i mua anō i a ia e haere ana te kaimau o tāna whakangungu rākau.

8 , ka ia, ā, ka karanga ki ngā ngohi a Īharaira, ka mea ki a rātou, "He aha koutou i puta mai ai ki te whakatakoto i ā koutou ngohi? Ehara ianei ahau i te Pirihitini, ko koutou he pononga Haora? Whiriwhiria he tangata koutou, ā, kia heke iho ia ki ahau. 9 Ki te kaha ia ki te whawhai ki ahau, ki te patu i ahau, , ko mātou hei pononga koutou; ki te kaha ia ko ahau i a ia, ki te patu i a ia, hei pononga koutou mātou, ā, me mahi koutou ki a mātou." 10 I mea anō taua Pirihitini, "Tēnei tāku whakatara ināianei ngā ngohi a Īharaira; hōmai he tangata ki ahau kia whawhai māua." 11 Ā, i te rongonga o Haora rātou ko Īharaira katoa ki ēnei kupu a te Pirihitini, hopī noa iho rātou, nui atu te wehi.

Ko Rāwiri i roto i te Puni a Haora

12 , he tama a Rāwiri taua Ēparati o Pēterehema Hūrā, ko Hehe nei tōna ingoa, tokowaru hoki āna tama. Ā, i ngā o Haora kua koroheketia taua tangata i roto i ngā tāngata. 13 , tokotoru ngā tama a Hehe, ko ngā kaumātua, i haere, i aru i a Haora ki te pakanga; ko ngā ingoa ēnei o āna tama tokotoru i haere nei ki te pakanga, ko Eriapa te mātāmua, ko muri iho i a ia ko Apinarapa, ā, ko Hamaha te tuatoru. 14 Ko Rāwiri hoki muri rawa; , aru ana ngā mea kaumātua tokotoru i a Haora. 15 , haere ai a Rāwiri, ā, ka hoki atu i a Haora ki te tiaki i ngā hipi a tōna pāpā i Pēterehema.

16 , i te ata, i te ahiahi, ka whakatata mai taua Pirihitini, ka whakaatu i a ia, e whā tekau ngā .

17 , ka mea a Hehe ki tāna tama, ki a Rāwiri, "Tēnā, maua atu tētahi wāhi o tēnei wīti pāhūhū, kia kotahi epa, ōu tuākana, me ēnei taro kotahi tekau, rere atu ki te puni, ki ōu tuākana. 18 Maua atu hoki ēnei tīhi kotahi tekau ki rātou rangatira mano, ka tirotiro atu kei te pēhea ōu tuākana, ka tango mai ai i ā rātou tohu. 19 , i te raorao o Eraha a Haora me rātou, me ngā tāngata katoa hoki o Īharaira e whawhai ana ki ngā Pirihitini."

20 , ka maranga wawe a Rāwiri i te ata, tukua atu ana e ia ngā hipi ki te kaitiaki, ā, mauria ana aua mea e ia, haere ana; pērā ana ia me Hehe i whakahau ai ki a ia. Ā, tōna taenga ki te parepare e haere ana te ope ki te whawhai, e hāmama ana, te whai. 21 Kua oti hoki i a Īharaira rātou ko ngā Pirihitini ngā ngohi te whakatakoto, tēnei ngohi hei whawhai ki tērā ngohi. 22 , tukua ana e Rāwiri tāna pīkaunga, ki te ringa o te kaitiaki o ngā pīkaunga, ā, rere ana ki te taua, ka tae, ka oha ki ōna tuākana. 23 I a ia anō e kōrero ana ki a rātou, , ko taua papatū, ko te Pirihitini o Kāta, ko Koriata tōna ingoa, e haere mai ana i roto i ngā ngohi a ngā Pirihitini, ā, ka kōrero ko aua kōrero anō, ā, ka rongo a Rāwiri. 24 Ā, i te kitenga o ngā tāngata katoa o Īharaira i taua tangata, rere ana rātou i tōna aroaro, ā, nui atu rātou wehi.

25 , ka mea ngā tāngata o Īharaira, "I kite rānei koutou i taua tangata i haere mai nei? He pono he whakatara Īharaira i haere mai ai ia. , ko te tangata e patua ai ia, nui atu ngā taonga e hōmai e te kīngi ki a ia, ka hōmai anō e ia tāna tamāhine ki a ia, ka whakarangatiratia anō te whare o tōna pāpā i roto i a Īharaira."

26 , ka kōrero a Rāwiri ki ngā tāngata e ana i tōna taha, ka mea, "Ka pēheatia te tangata e patua ai tēnei Pirihitini, e mutu ai te tāwai o Īharaira? Ko wai hoki tēnei Pirihitini kokotikore i whakatara ai ia ki ngā ngohi a te Atua ora?"

27 , ka pēnei te whakahoki a te iwi ki a ia, ka mea rātou, "Ka pērā anō te hanga ki te tangata, e patua ai ia."

28 Ā, te rongonga o Eriapa, o tōna tuakana mātāmua, i a ia e kōrero ana ki aua tāngata, ko te tino muranga o te riri o Eriapa ki a Rāwiri, ka mea ia, "He aha koe i haere mai ai? I tukua e koe ki a wai aua hipi torutoru i te koraha? E mōhio ana ahau ki tōu whakapehapeha, ki te kino anō hoki o tōu ngākau, he mātakitaki hoki i te whawhai i haere mai ai koe ki raro nei."

29 , ka mea a Rāwiri, "I aha koia ahau? Kāhore rānei he take?" 30 , ka tahuri atu ia i a ia ki tētahi atu, ā, ka kōrero atu ko aua kupu anō; ā, rite tonu ki te kupu tuatahi te kupu i whakahokia mai e te iwi ki a ia. 31 Ā, ka rangona ngā kupu i kōrerotia e Rāwiri, kōrerotia ana e rātou ki a Haora; ā, ka tono ia kia tīkina ia.

32 , ka mea a Rāwiri ki a Haora, "Kei hopī te ngākau o tētahi ki a ia; tāu pononga e haere ki te whawhai ki tēnei Pirihitini."

33 , ka mea a Haora ki a Rāwiri, "E kore e taea e koe te haere ki tēnei Pirihitini whawhai ai; he tamariki nei hoki koe, he tangata hāpai patu ia tōna tamarikitanga ake."

34 , ka mea a Rāwiri ki a Haora, "I te tiaki tāu pononga i ngā hipi a tōna pāpā. , ko te haerenga mai o tētahi raiona, o tētahi pea, kāhakina atu ana he reme i roto i te kāhui; 35 , ka puta atu ahau ki te whai i a ia, ā, patua ana ia e ahau; tangohia mai ana hoki te reme i roto i tōna waha. Ā, tōna whakatikanga mai ki ahau, hopukia ana tōna kumikumi e ahau, patua iho kia mate. 36 I patua rūruatia te raiona me te pea e tāu pononga; ā, ka rite tēnei Pirihitini kokotikore ki tētahi o rāua; mōna i whakatara ki ngā ngohi a te Atua ora." 37 I mea anō a Rāwiri, "Ihowā nāna nei ahau i whakaora i te wae o te raiona, i te wae o te pea, māna ahau e whakaora i te ringa o tēnei Pirihitini."

Anō ko Haora ki a Rāwiri, "Haere, hei a koe anō a Ihowā."

38 , ka whakakākahuria a Rāwiri e Haora ki ōna kākahu, i pōtaea anō tōna mātenga e ia ki te pōtae parāhi; i whakakākahuria anō hoki e ia he pukupuku rino ki a ia. 39 Ā, whītikiria ana e Rāwiri tāna hoari ki waho ake o ōna kākahu; ka anga, ka haere; kīhai hoki i whakamātauria e ia.

, ka mea a Rāwiri ki a Haora, "E kore e tika tāku haere i ēnei, kāhore hoki i whakamātauria e ahau." , whakarērea atu ana e Rāwiri. 40 , ka maua atu e ia ko tāna tokotoko i tōna ringa; i whiriwhiria anō ētahi kōhatu māeneene e rima māna i roto i te awa, ā, whaowhina ana ki roto ki tāna pēke hēpara, arā ki te pūtea; i tōna ringa anō tāna kōtaha, , ko tōna whakatatanga atu ki te Pirihitini.

Ka Patua e Rāwiri a Koriata

41 Ā, i haere tonu mai te Pirihitini, i whakatata mai ki a Rāwiri; ko te kaimau anō o tāna whakangungu rākau i haere i mua i a ia. 42 Ā, te tirotirohanga o te Pirihitini, ka kite i a Rāwiri, whakahāwea ana ki a ia; he taitamariki hoki ia, he kiri pūwhero, he ātaahua hoki. 43 , ka mea te Pirihitini ki a Rāwiri, "He kurī ahau i haere mai ai koe me ngā tokotoko ki ahau?" , kangā iho a Rāwiri e te Pirihitini ki ōna atua. 44 I mea anō te Pirihitini ki a Rāwiri, "Haere mai ki ahau, ā, ka hoatu e ahau ōu kikokiko ngā manu o te rangi, ngā kararehe o te pārae."

45 Kātahi ka mea a Rāwiri ki te Pirihitini, "I haere mai koe ki ahau me te hoari, me te taoroa, me te tīmata; ko ahau ia ka haere atu nei ki a koe i runga i te ingoa o Ihowā o ngā mano, o te Atua o ngā taua a Īharaira, o tāu i whakatara ake . 46 Ko āianei koe tukua mai ai e Ihowā ki tōku ringa, ā, ka patua koe e ahau, ka tangohia tōu upoko i a koe, ā, ka hoatu āianei ngā tinana o te ope o ngā Pirihitini ngā manu o te rangi, ngā kararehe mohoao o te whenua, ā, ka mōhio te whenua katoa he Atua anō Īharaira. 47 Ā, ka mōhio tēnei whakaminenga katoa, ehara te hoari, te taoroa rānei, i Ihowā mea hei whakaora; Ihowā hoki te whawhai, ā, māna koutou e hōmai ki ō mātou ringa."

48 , ka whakatika te Pirihitini, ka haere mai, ka whakatata ki te whakatūtaki i a Rāwiri, , ka hohoro a Rāwiri, ā, rere ana ki te taua kia tūtaki ki te Pirihitini. 49 , kua totoro iho te ringa o Rāwiri ki roto ki te pēke, kei te tango i tētahi kōhatu i roto, piua atu ana e ia. , kua te rae o te Pirihitini, toremi atu te kōhatu ki roto ki tōna rae; , hinga tāpapa iho ana ia ki te whenua.

50 Heoi he kōtaha, he kōhatu Rāwiri, ā, hinga ana i a ia te Pirihitini, patua ana e ia, mate rawa. Otiia, kāhore he hoari i te ringa o Rāwiri.

51 Kātahi ka rere a Rāwiri, ā, ana i runga i te Pirihitini, , ka mau ki tāna hoari, unuhia ana e ia i roto i te takotoranga, , whakamatea ana ia, ā, tapahia ana tōna upoko ki taua hoari.

Ā, te kitenga o ngā Pirihitini kua mate rātou toa, whati ana rātou. 52 , ka whakatika ngā tāngata o Īharaira rātou ko Hūrā, hāmama ana, , whāia ana e rātou ngā Pirihitini ā tae noa koe ki te raorao, ki ngā kūwaha o Ekerono. , hinga ana ngā mea i patua o ngā Pirihitini i te ara ki Haaraimi ā tae noa ki Kāta, ki Ekerono.

53 , ka hoki ngā tama a Īharaira i te whai i ngā Pirihitini, , kei te pāhua i rātou puni. 54 , ka mau a Rāwiri ki te upoko o te Pirihitini, ā, kawea ana ki Hiruhārama: ko āna mea ia te patu i waiho e ia i tōna tēneti.

Ka Whakamōhio a Rāwiri ki a Haora

55 , i te kitenga o Haora i a Rāwiri e haere atu ana ki te i te Pirihitini, ka mea ia ki a Āpanēre, ki te rangatira ope, "E Āpanēre, he tama wai tēnā tamaiti?"

Ka mea a Āpanēre, "E ora ana tōu wairua, e te kīngi, kāhore ahau e mōhio."

56 , ka mea te kīngi, "Ui atu he tama wai taua tamaiti."

57 , i te hokinga mai o Rāwiri i te patu i te Pirihitini, ka mau a Āpanēre ki a ia, ā, kawea ana ki te aroaro o Haora, me te pane anō o te Pirihitini i tōna ringa.

58 , ka mea a Haora ki a ia, "E tama, wai koe tamaiti?"

Anō ko Rāwiri, "He tama ahau tāu pononga, Hehe o Pēterehema."

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_12-11-46-