1 Na, me whakaatu e ahau ki a koutou, e oku teina, te rongopai i kauwhautia e ahau ki a koutou, ta koutou hoki i whakaae na, ta koutou hoki e tu na,
2 Te mea hoki e ora na koutou; ka whakaatu ahau ki a koutou i nga kupu i kauwhau ai ahau ki a koutou, ki te mau tera i a koutou, ki te mea ehara to koutou i te whakapono noa.
3 I hoatu na hoki e ahau ki a koutou i te tuatahi te mea i riro mai i ahau, ara i mate a te Karaiti mo o tatou hara, i pera me ta nga karaipiture;
4 A i tanumia; a i ara ake ano i te toru o nga ra, i pera me ta nga karaipiture;
5 A ka whakakite ki a Kipa; muri iho ki te tekau ma rua;
6 Muri iho ka whakakite ki nga hoa tokomaha ake i te rima rau i te kitenga kotahi, e ora nei ano te nuinga o ratou, ko etahi ia kua moe;
7 Muri iho ka whakakite ki a Hemi; muri iho ki nga apotoro katoa;
8 A muri rawa iho ka whakakite hoki ia ki ahau, me te mea i whanau tomuri nei ahau.
9 Ko te iti rawa hoki ahau o nga apotoro, kahore e tau kia kiia he apotoro, moku i whakatoi i te hahi a te Atua.
10 Heoi na te aroha noa o te Atua tenei ahua oku: kihai ano tona aroha noa ki ahau i maumauria; heoi nui atu taku mahi i ta ratou katoa: ehara ia i te mea naku, engari na te aroha noa o te Atua i mahi tahi me ahau.
11 Na, ahakoa naku, ahakoa na ratou, ko ta matou kauwhau tenei, ko ta koutou ano tenei i whakapono ai.
12 Na, e kauwhautia nei a te Karaiti, tona aranga ake i te hunga mate, he pehea te kupu a etahi o koutou, kahore he aranga ake o te hunga mate?
13 Mehemea hoki kahore he aranga o te hunga mate, kihai ano a te Karaiti i ara.
14 Mehemea hoki kahore a te Karaiti i ara, maumau noa ta matou kauwhau, maumau noa to koutou whakapono.
15 Ae ra, ka kitea hoki matou he kaiwhakaatu teka i ta te Atua; no te mea ka whakaaturia nei e matou te Atua, nana i whakaara ake a te Karaiti; kihai nei i whakaarahia e ia, ki te kahore te hunga mate e ara.
16 Ki te kahore hoki te hunga mate e whakaarahia, kihai ano a te Karaiti i whakaarahia:
17 A mehema kahore a te Karaiti i ara, he mea hanga noa to koutou whakapono; kei roto tonu koutou i o koutou hara.
18 Me te hunga hoki kua moe atu i roto i a te Karaiti, kua ngaro ratou.
19 Ki te mea hei tenei ao anake he tumanako ma tatou ki a te Karaiti, nui atu te pouri mo tatou i o nga tangata katoa.
20 Ko tenei kua ara a te Karaiti i te hunga mate, kua waiho hei matamua mo te hunga kua moe.
21 Na te tangata nei hoki te mate, waihoki na te tangata te aranga o te hunga mate.
22 I roto hoki i a Arama ka mate katoa nga tangata, waihoki i roto i a te Karaiti ka whakaorangia katoatia.
23 Otiia ko tenei, ko tenei, i tona ake turanga; ko te Karaiti te matamua; muri iho ko te hunga a te Karaiti a tona haerenga mai.
24 Ko reira te mutunga, ina oti te rangatiratanga te hoatu e ia ki te Atua, ara ki te Matua; ina memeha i a ia nga kawanatanga katoa, nga mana katoa, me te kaha.
25 Kua takoto hoki te tikanga kia kingi ia, kia meinga katoatia ra ano e ia ona hoariri ki raro i ona waewae.
26 Ko te hoariri whakamutunga e whakakahoretia ko te mate.
27 No te mea, ka oti nga mea katoa te pehi e ia ki raro i ona waewae. Otira i tana kianga, Ka oti nga mea katoa te pehi ki raro i a ia; e marama ana kua waiho i waho te kaipehi o nga mea katoa ki raro i a ia.
28 A ka oti nga mea katoa te pehi e ia ki raro i a ia, ko reira hoki te Tama riro ai ki raro i te kaipehi o nga mea katoa ki raro i a ia, kia katoa ai te Atua i roto i te katoa.
29 Penei ka aha te hunga e iriiria ana hei whakakapi mo te hunga mate? Ki te kahore rawa te hunga mate e ara, he aha hoki ratou ka iriiria ai hei whakakapi mo te hunga mate?
30 He aha ano tatou ka tu wehi ai i nga wa katoa?
31 Na koa taku oati, na toku whakamanamana ki a koutou, e oku teina, i roto i a Karaiti Ihu, ina mo te mate ahau i ia ra, i ia ra.
32 Ha, mehemea ahau i whawhai ki te kararehe i Epeha, pera ana me te tangata, he aha te pai ki ahau? Ki te kahore te hunga mate e ara, e kai tatou, e inu, ko apopo hoki tatou mate ai.
33 Kei whakapohehetia koutou: Ki te kino nga hoa, ka heke ki te kino nga tikanga pai.
34 Oho ake ki te tika, a kaua e hara; kahore hoki o etahi matauranga ki te Atua: i korero ai ahau kia whakama ai koutou.
35 Otira tera tetahi e ki mai, peheatia ai te whakaarahanga o te hunga mate? he tinana aha hoki to ratou ina haere mai?
36 Kuware! ko tau e whakato na, e kore e puta ki te ora, ki te kahore e mate:
37 A ko tau e whakato na, ehara i te tinana e puta ake a mua tau e whakato na, engari he kakano kau no te witi ranei, no tetahi atu mea ranei:
38 E hoatu ana hoki e te Atua ki taua kakano he tinana, ko tana i pai ai, a ki tenei kakano, ki tenei kakano, tona ake tinana.
39 Ehara i te kikokiko kotahi nga kikokiko katoa: engari tera ano to te tangata kikokiko, a rere ke ano to te kararehe kikokiko, rere ke to te manu, rere ke to te ika.
40 Ko etahi tinana no te rangi, ko etahi tinana no te whenua: otiia rere ke te kororia o nga mea o te rangi, rere ke to nga mea o te whenua.
41 He kororia ke to te ra, he kororia ke to te marama, he kororia ke hoki to nga whetu: na poka ke te kororia o tetahi whetu i to tetahi whetu.
42 He pera ano te aranga o te hunga mate. E whakatokia pirautia ana; e whakaarahia piraukoretia ana:
43 E whakatokia honorekoretia ana; e whakaarahia kororiatia ana: e whakatokia ngoikoretia ana; e whakaarahia kahatia ana:
44 E whakatokia ana he tinana maori; e whakaarahia ana he tinana wairua. Mehemea tera he tinana maori, tera ano hoki he tinana wairua.
45 He penei hoki te mea i tuhituhia, Ko te tangata tuatahi, ko Arama, i meinga hei tangata ora; ko te Arama whakamutunga ka waiho hei wairua whakaora.
46 He ahakoa ra ehara te mea wairua i te tuatahi, engari te mea maori; no muri te mea wairua.
47 Ko te tangata tuatahi no te whenua, he mea oneone: ko te tangata tuarua no te rangi.
48 Ko nga mea oneone rite tonu ki te mea oneone; ko nga mea o te rangi rite tonu ki te mea o te rangi.
49 Na, kua mau nei ki a tatou te ahua o te mea oneone, waihoki ka mau ano ki a tatou te ahua o to te rangi.
50 Ko taku korero tenei, e oku teina, e kore e tau kia riro te rangatiratanga o te Atua i te kikokiko, i te toto; e kore ano te piraukore e riro i te pirau.
51 Na, he mea huna tenei ka korerotia nei e ahau ki a koutou. E kore tatou katoa e moe, engari e whakaahuatia ketia tatou katoa;
52 E kore e aha, kimo kau te kanohi, i te tetere whakamutunga: e tangi hoki te tetere whakamutunga: e tangi hoki te tetere, a e whakaarahia nga tupapaku, he mea piraukore, a ka whakaahuatia ketia tatou.
53 Kua takoto hoki te tikanga kia kakahuria te piraukore e tenei pirau, kia kakahuria hoki te matekore e tenei hanga matemate nei.
54 Heoi ka oti tenei pirau te whakakakahu ki te piraukore, me tenei hanga matemate nei te whakakakahu ki te matekore, ko reira rite ai te korero i tuhituhia, horomia ake te mate e te wikitoria.
55 E te mate kei hea tou wero? E te reinga kei hea tou wikitoria?
56 Ko te hara to te mate wero; na te ture hoki i kaha ai te hara:
57 Ki te Atua ia te whakawhetai, nana nei i homai te wikitoria ki a tatou, he meatanga na to tatou Ariki, na Ihu Karaiti.
58 Heoi, e oku teina aroha, kia u, kei taea te whakakorikori, kia hira te mahi ki te Ariki i nga wa katoa, e matau ana hoki koutou, ehara i te maumau to koutou mauiui i roto i te Ariki.
1 弟兄们, 我要把我从前传给你们的福音向你们讲明。这福音你们已经领受了, 并且靠着它站立得稳。
2 你们若持守我所传给你们的道, 就必靠这福音得救, 不然就是徒然相信了。
3 我从前领受了又传交给你们那最要紧的, 就是基督照着圣经所记的, 为我们的罪死了,
4 又埋葬了, 又照着圣经所记的, 第三天复活了;
5 并且曾经向矶法显现, 然后向十二使徒显现。
6 以后又有一次向五百多个弟兄显现。他们中间大多数到现今还在, 也有些已经睡了。
7 以后也向雅各显现, 再后又向众使徒显现,
8 最后也向我显现; 我好像一个未到产期而生的人。
9 我原是使徒中最小的, 本来没有资格称为使徒, 因为我曾经迫害 神的教会。
10 然而靠着 神的恩典, 我得以有了今天, 而且他赐给我的恩典并没有落空; 我比众使徒格外劳苦, 其实不是我, 而是 神的恩典与我同在。
11 因此, 不论是我, 或是众使徒, 我们这样传, 你们也这样信了。
12 我们既然传基督从死人中复活了, 你们中间怎么有人说没有死人复活呢?
13 倘若没有死人复活的事, 基督也就没有复活了。
14 如果基督没有复活, 我们所传的就是枉然, 你们的信也是枉然,
15 我们也会被人认为是替 神作假见证的了, 因为我们为 神作过见证说, 他使基督复活了。如果死人没有复活, 神也就没有使基督复活了。
16 因为如果死人没有复活, 基督也就没有复活。
17 基督若没有复活, 你们的信就是徒然, 你们仍在你们的罪里。
18 那么, 在基督里睡了的人也就灭亡了。
19 如果我们在基督里只在今生有盼望, 就比所有人更可怜了。
20 现在基督已经从死人中复活, 成为睡了的人初熟的果子。
21 死既借着一人而来, 死人复活也借着一人而来。
22 在亚当里众人都死了, 照样, 在基督里众人也都要复活;
23 只是各人要按着自己的次序: 初熟的果子是基督, 以后, 在他来的时候, 是那些属基督的人。
24 再后, 末期到了的时候, 基督把所有的统治者、掌权者和有能者都毁灭了, 就把国度交给父 神。
25 因为基督必要作王, 直到 神把所有的仇敌都放在他的脚下。
26 最后要毁灭的仇敌就是死,
27 因为经上记着说: "他使万物都服在他脚下。"既然说万物都服了他, 显然那使万物服他的就不包括在内了。
28 等到万物都服了他, 那时子自己也要服那位叫万物服他的, 好使 神在万有之上。
29 不然, 那些为死人受洗的, 是为了什么呢?如果死人根本不会复活, 那么为什么要为他们受洗呢?
30 我们又为什么时刻冒险呢?
31 弟兄们, 我是天天冒死的, 这是我凭着我在我们的主耶稣基督里, 因你们而夸口说的。
32 我在以弗所和野兽搏斗, 如果照着人的意思来看, 那对我有什么益处呢?如果死人不会复活, "我们就吃吃喝喝吧, 因为我们明天就要死了。"
33 你们不要自欺, "滥交朋友是会败坏品德的。"
34 你们理当醒悟过来, 不要犯罪, 因为你们中间有人不认识 神; 我说这话是要你们羞愧。
35 但有人会说: "死人怎样复活呢?要带着怎么样的身体来呢?"
36 无知的人哪, 你所种的若不死去, 就不能生。
37 你们所种的, 不是那将来要长成的形体, 只不过是一粒种子, 也许是麦子或别的种子。
38 但 神随着自己的意思给它一个形体, 给每一样种子各有自己的形体。
39 而且各种身体也都不一样, 人有人的身体, 兽有兽的身体, 鸟有鸟的身体, 鱼有鱼的身体。
40 有天上的形体, 也有地上的形体; 天上形体的荣光是一样, 地上形体的荣光又是一样。
41 太阳有太阳的荣光, 月亮有月亮的荣光, 星星有星星的荣光, 而且每一颗星的荣光也都不同。
42 死人复活也是这样。所种的是必朽坏的, 复活的是不朽坏的;
43 所种的是卑贱的, 复活的是荣耀的; 所种的是软弱的, 复活的是有能力的;
44 所种的是属血气的身体, 复活的是属灵的身体。既然有属血气的身体, 也会有属灵的身体。
45 经上也是这样记着说: "第一个人亚当成了有生命的人, 末后的亚当成了使人活的灵。"
46 但那首先的不是属灵的, 而是属血气的, 然后才有属灵的。
47 第一个人是出于地, 是属土的; 第二个人是出于天。
48 那属土的怎样, 所有属土的也都怎样; 属天的怎样, 所有属天的也都怎样。
49 我们既然有了属土的形象, 将来也必有属天的形象。
50 弟兄们, 我告诉你们, 血肉之体不能承受 神的国, 必朽坏的也不能承受那不朽坏的。
51 我现在把一个奥秘告诉你们: 我们不是都要睡觉, 而是在一剎那, 眨眼之间, 就是号角最后一次吹响的时候, 我们都要改变; 因为号角要吹响, 死人要复活, 成为不朽坏的, 我们也要改变。
53 这必朽坏的必须穿上不朽坏的, 这必死的必须穿上不死的;
54 这必朽坏的既穿上了不朽坏的, 这必死的既穿上了不死的, 那时, 经上的话就应验了: "胜利了! 死亡已经被吞灭。
55 死亡啊! 你的胜利在哪里?死亡啊! 你的毒刺在哪里?"
56 死的毒刺就是罪, 罪的权势就是律法。
57 感谢 神, 他借着我们的主耶稣基督, 把胜利赐给我们。
58 所以, 我亲爱的弟兄们, 你们务要坚固, 不可动摇, 常常竭力多作主工, 因为知道你们的劳苦, 在主里面不是徒然的。