1 No te tekau ma rua o nga tau o Ahata kingi o Hura i kingi ai a Hohea tama a Eraha ki Hamaria, ki a Iharaira, a e iwa nga tau i kingi ai ia.

2 I kino tana mahi ki te titiro a Ihowa; otiia kihai i rite ki ta nga kingi o Iharaira i mua atu i a ia.

3 I whakaekea ia e Haramanehere kingi o Ahiria; a ka riro a Hohea hei pononga mana, ka mau hakari hoki ki a ia.

4 Na ka mau i te kingi o Ahiria e whakatupu he ana a Hohea; i tukua hoki e ia he karere ki a Ho kingi o Ihipa, a kihai i kawe hakari ki te kingi o Ahiria, pera i tana i kawe ai i era atu tau. Na tutakina ana ia e te kingi o Ahiria, hereherea ana ki te whare herehere.

5 Katahi ka whakaekea te whenua katoa e te kingi o Ahiria, haere ana ia ki Hamaria, whakapaea ana, e toru tau.

6 I te iwa o nga tau o Hohea ka horo Hamaria i te kingi o Ahiria, a whakahekea atu ana e ia a Iharaira ki Ahiria, a whakanohoia ana ki Haraha, ki Haporo, i te taha o te awa, o Kotana, a ki nga pa o nga Meri.

7 I pera ai, mo te hara o nga tama a Iharaira ki a Ihowa, ki to ratou Atua, nana nei ratou i kawe mai i te whenua o Ihipa i raro i te ringa o Parao kingi o Ihipa, mo ratou i wehi i nga atua ke,

8 A haere ana i runga i nga tikanga a nga iwi i peia nei e Ihowa i mua i nga tama a Iharaira, a nga kingi hoki o Iharaira i whakakingitia nei e ratou.

9 A mahi puku ana nga tama a Iharaira i nga mea kihai i tika ki ta Ihowa, ki ta to ratou Atua, hanga ana e ratou etahi wahi tiketike ma ratou ki o ratou pa katoa, ki te taumaihi a nga kaitutei, ki te pa whai taiepa.

10 Whakaturia ana e ratou he whakapakoko, he Aherimi ki runga ki nga pukepuke tiketike katoa, ki raro hoki i nga rakau kouru nui katoa.

11 Tahuna ana e ratou he whakakakara ki reira, ki nga wahi tiketike katoa, pera ana me nga iwi i whakahekea atu nei e Ihowa i mua i a ratou; mahia ana e ratou nga mahi kikino katoa hei whakapataritari i a Ihowa:

12 Mahi ana hoki ratou ki nga whakapakoko i ki ai a Ihowa ki a ratou, Kaua e meatia e koutou tenei mea.

13 Otiia i whakaaturia e Ihowa te he o Iharaira, o Hura, he mea korero na nga poropiti katoa, na nga matakite katoa; i mea ia, Hoki mai i o koutou ara he, puritia aku whakahau me aku tikanga, kia rite ki te ture katoa i whakahaua e ahau ki o koutou matua, ki taku i unga ai ki a koutou, he mea korero na aku pononga, na nga poropiti.

14 Heoi kihai ratou i rongo, engari whakapakeke ana i o ratou kaki, kia pera me nga kaki o o ratou matua, kihai nei i whakapono ki a Ihowa, ki to ratou Atua.

15 Whakorekore ana ratou ki ana tikanga, ki tana kawenata hoki i whakaritea e ia ki o ratou matua, ki ana whakaaturanga i whakaaturia e ia ki a ratou; i whai ratou i nga mea tekateka noa, a teka noa iho ratou, arumia ana e ratou nga iwi i tetahi ta ha o ratou, i tetahi taha, era i ako ra a Ihowa ki a ratou, kia kaua e rite te mahi ki ta ratou.

16 Na whakarerea ana e ratou nga whakahau katoa a Ihowa, a to ratou Atua, a hanga ana he whakapakoko whakarewa ma ratou, ko nga kuao kau e rua: i hanga ano e ratou he Ahera, a koropiko ana ki te ope katoa o te rangi, mahi ana ki a Paara.

17 I meinga ano e ratou a ratou tama me a ratou tamahine kia tika na waenganui i te ahi: i tahuri ki nga tohu, ki nga karakia maori: i hoko hoki i a ratou hei mahi i te kino ki te titiro a Ihowa, hei whakapataritari i a ia.

18 Na reira nui atu te riri o Ihowa ki a Iharaira, a nekehia atu ana ratou e ia i tona aroaro: kihai tetahi i mahue, ko te iwi anake o Hura.

19 Me Hura hoki, kihai ratou i pupuri i nga whakahau a Ihowa, a to ratou Atua, heoi haere ana i runga i nga tikanga i whakatakotoria e Iharaira.

20 Na whakakorekore ana a Ihowa ki nga uri katoa o Iharaira, whakawhiua ana ratou e ia, hoatu ana ki nga ringa o nga kaipahua, a maka noatia atu ratou e ia i tona aroaro.

21 I titorehia atu hoki e ia a Iharaira i te whare o Rawiri, a meinga ana e ratou a Ieropoama tama a Nepata hei kingi: na aia ana a Iharaira e Ieropoama, kia kaua e whai i a Ihowa, a nana ratou i hara ai, he nui te hara.

22 Na haere ana nga tama a Iharaira i nga hara katoa i hara ai a Ieropoama; kihai ratou i mawehe atu i reira.

23 A nekehia atu ra ano a Iharaira e Ihowa i tona aroaro: ko tana hoki tena i ki ai, he mea korero na ana pononga katoa, na nga poropiti. Na ka whakahekea atu a Iharaira i to ratou whenua ki Ahiria a mohoa noa nei.

24 Na ka kawea mai e te kingi o Ahiria he tangata i Papurona, i Kuta, i Awa, i Hamata, i Heparawaima, a whakanohoia ana ki nga pa o Hamaria, ki nga wahi o nga tama a Iharaira. Na kua riro a Hamaria i a ratou, a nohoia ana e ratou nga pa o reira.

25 Na i te timatanga o to ratou noho i reira, kihai ratou i wehi i a Ihowa. Heoi unga ana e Ihowa he raiona ki a ratou, a whakamatea iho etahi o ratou.

26 Na reira ka korero etahi ki te kingi o Ahiria, ka mea, Ko nga iwi i whakahekea ra e koe, i whakanohoia ra ki nga pa o Hamaria, kahore e matau ki nga ritenga a te Atua o te whenua: na reira ka unga e ia he raiona ki a ratou, na ka whakamatea nei ratou, mo ratou kahore e matau ki nga ritenga a te Atua o te whenua.

27 Katahi ka whakahau te kingi e Ahiria, ka mea, Mauria ki reira tetahi o nga tohunga i whakahekea mai nei e koutou i reira; a ma ratou e haere ki reira noho ai, mana hoki ratou e whakaako ki nga ritenga a te Atua o te whenua.

28 Katahi ka haere tetahi o nga tohunga i whakahekea atu i Hamaria, a noho ana ki Peteere, a nana ratou i whakaako ki te tikanga mo to ratou wehi i a Ihowa.

29 Otiia i hanga e tenei iwi, e tenei iwi he atua ake mona, a whakanohoia ana ki nga whare o nga wahi tiketike i hanga nei e nga Hamari; e tenei iwi, e tenei iwi ki o ratou pa i noho ai ratou.

30 Na ka hangaia e nga tangata o Papurona a Hukoto Penoto; na nga tangata o Kutu i hanga Nerekara; na nga tangata o Hamata i hanga Ahima;

31 A na nga Awi i hanga Nipihata raua ko Tarataka. I tahuna hoki e nga Heparawaimi a ratou tamariki ki te ahi, hei mea ki a Ataramereke raua ko Anamereke, atua o Heparawaima.

32 Heoi wehi ana ratou i a Ihowa, a whakatohungatia ana e ratou no ratou ano hei tohunga ma ratou mo nga wahi tiketike; a ko era hei kaimahi ma ratou mo nga mea tapu i nga whare o nga wahi tiketike.

33 I wehi ratou i a Ihowa, me te mahi ano ki o ratou atua: pera ana i nga iwi i whakahekea atu nei ratou i reira.

34 Rite tonu ki o mua ritenga a ratou mahi a taea noatia tenei ra; kahore o ratou wehi i a Ihowa, kahore hoki a ratou mahi e rite ki a ratou tikanga, ki a ratou whakaritenga, ki te ture, ki te whakahau ranei i whakahau ai a Ihowa i nga tama a Hakop a, ko tana ingoa nei mona ko Iharaira;

35 I whakarite kawenata nei a Ihowa ki a ratou, i whakahau hoki i a ratou, i mea, Kaua e wehi i nga atua ke, kaua hoki e koropiko ki a ratou, kaua e mahi ki a ratou, kaua hoki e patu whakahere ki a ratou.

36 Engari a Ihowa, nana nei koutou i kawe mai i te whenua o Ihipa i runga i te kaha nui, i te ringa maro, ko ia ta koutou e wehi ai, ko ia ta koutou e koropiko ai; me patu whakahere ano ki a ia.

37 Na, ko nga tikanga me nga whakaritenga, ko te ture me te whakahau, kua oti na te tuhituhi e ia mo koutou, me pupuri e koutou, me mahi i nga ra katoa; kaua hoki e wehi i nga atua ke;

38 Kaua hoki e wareware ki te kawenata i whakaritea e ahau ki a koutou; kaua hoki e wehi ki nga atua ke;

39 Engari ko Ihowa, ko to koutou Atua, ta koutou e wehi ai, a mana koutou e whakaora i te ringa o o koutou hoariri katoa.

40 Otiia kihai ratou i rongo; na rite tonu ki nga ritenga o mua ta ratou i mea ai.

41 Heoi wehi ana aua iwi i a Ihowa, me te mahi ano ki o ratou whakapakoko; i pera ano a ratou tamariki, me nga tamariki a a ratou tamariki, me o ratou matua, a taea noatia tenei ra.

1 犹大王亚哈斯在位第十二年, 以拉的儿子何细亚在撒玛利亚登基, 统治以色列九年。

2 他行耶和华看为恶的事, 只是不像他以前的以色列诸王。

3 亚述王撒缦以色上来攻击他, 他就臣服于他, 并且向他进贡。

4 后来, 亚述王发觉何细亚阴谋反叛: 他曾派使者去见埃及王梭, 并且不再向亚述王献上贡物, 像过去每年一样。亚述王就拿住他, 把他囚在牢里。

5 亚述王上来攻击以色列全国各地, 并且到撒玛利亚来, 围城三年。

6 何细亚在位第九年, 亚述王占领了撒玛利亚, 把以色列人掳到亚述去, 徙置他们在哈腊, 在哈博河和歌散河一带, 以及在玛代人的各城。

7 这是因为以色列人得罪了那曾带领他们从埃及王法老的手下离开埃及的耶和华他们的 神, 去敬畏别的神。

8 他们随从耶和华从以色列人面前驱逐的外族人的风俗, 以及以色列诸王奉行的风俗。

9 以色列人也说了亵渎的话, 顶撞耶和华他们的 神, 并且在他们所有的城市, 从哨站到设防城, 为他们自己建筑邱坛。

10 又在各高山顶上和每一棵青翠的树下竖立神柱和亚舍拉。

11 他们在各邱坛上献祭和焚香, 好像耶和华从他们的面前掳去的外族人一样, 又行恶事, 使耶和华发怒。

12 他们又服事雕刻的偶像, 耶和华曾警告他们不可以行这事。

13 耶和华曾借着他的众先知和先见警告以色列人和犹大人说: "从你们的恶道上转回吧! 谨守我的吩咐和我的律例, 就是我曾吩咐你们的祖先, 和借着我的仆人众先知传递给你们的一切律法。"

14 可是他们不听从, 反而硬着自己的颈项, 好像他们的祖先, 不信服耶和华他们的 神;

15 厌弃他的律例和他与他们的祖先订立的约, 以及他对他们的警戒; 却信从虚无的神, 自己成为虚妄, 跟从他们周围的外族人, 耶和华曾吩咐他们不可跟从他们的行为。

16 他们丢弃耶和华他们 神的一切吩咐, 为自己做了两个牛犊的铸像, 又做亚舍拉, 并且敬拜天上的万象和服事巴力;

17 他们又把儿女用火烧为祭, 并且占卜, 行法术, 出卖自己去行耶和华看为恶的事, 使他发怒。

18 于是耶和华向以色列人大大发怒, 把他们从自己面前赶走, 只剩下犹大一个支派。

19 连犹大人也不持守耶和华他们的 神的吩咐, 随从以色列人所行的习俗。

20 耶和华就厌弃以色列人的后裔, 使他们受苦, 把他们交在抢掠他们的人的手中, 直到把他们从自己的面前完全丢弃。

21 因为他自从使以色列从大卫家分裂出来后, 他们就立了尼八的儿子耶罗波安作王, 耶罗波安却引诱以色列人不去跟从耶和华, 又使他们犯了大罪。

22 以色列人就随从耶罗波安所犯的一切罪恶, 总不转离;

23 以致最后耶和华把以色列人从自己的面前赶走, 就像他借着自己的仆人众先知所说的。于是以色列人被掳离开自己的国土, 往亚述去, 直到今日。

24 亚述王从巴比伦、古他、亚瓦、哈马和西法瓦音带人来, 安置在撒玛利亚的城市, 代替以色列人。他们就得了撒玛利亚作产业, 住在它的城市中。

25 他们开始在那里居住的时候, 并不敬畏耶和华, 所以耶和华派狮子到他们中间, 咬死他们好些人。

26 有人告诉亚述王说: "你所掳去, 安置在撒玛利亚各城市的众民族不知道当地的神的规矩, 所以他派狮子到他们中间。看哪, 狮子咬死他们, 因为他们不知道当地的神的规矩。"

27 于是亚述王下令: "我从那里掳来的祭司中, 要叫一个回到那里去。他要去住在那里, 教导他们当地的神的规矩。"

28 于是从撒玛利亚被掳来的祭司中, 有一个回去, 住在伯特利, 教导他们怎样敬畏耶和华。

29 但各族的人仍然制造自己的神像, 安放在撒玛利亚人所造各邱坛的庙中; 各族人在他们所居住的城市都这样作。

30 巴比伦人做了疏割.比讷像, 古他人做了匿甲像, 哈马人做了亚示玛像,

31 亚瓦人做了匿哈和他珥他像, 西法瓦音人用火焚烧自己的儿女, 献给西法瓦音的神亚得米勒和亚拿米勒。

32 他们也惧怕耶和华, 所以从他们中间选立邱坛的祭司, 替他们在邱坛的庙里献祭。

33 他们既惧怕耶和华, 又服事他们的神; 从哪个民族掳来的, 就按照哪个民族的习俗服事他们的神。

34 直到今日, 他们仍是按照他们初时的习俗去行; 他们不敬畏耶和华, 行事不按他们的规例和典章, 也不按耶和华曾吩咐雅各的子孙的律法和诫命; 后来, 耶和华给雅各起名为以色列。

35 耶和华曾经和他们立约, 又吩咐他们说: "你们不可崇敬别的神, 不可跪拜他们, 不可服事他们, 也不可向他们献祭。

36 但那曾用大能和伸出的膀臂把你们从埃及地领出来的耶和华, 你们应当敬畏他, 跪拜他和向他献祭。

37 他写给你们的律例、典章、律法和诫命, 你们要永远谨守遵行, 不要崇敬别的神。

38 他和你们所立的约你们不可忘记, 不要崇敬别的神。

39 但要敬畏耶和华你们的 神, 他必救你们脱离所有仇敌的手。"

40 可是他们没有听从, 仍然照着他们起初的习俗去行。

41 这样, 这些民族一方面敬畏耶和华; 另一方面又继续服事他们的偶像。他们的子子孙孙继续照着他们的祖先所行的去行, 直到今日。