1 Na, ka haereere raua i Amapipori, i Aporonia, ka tae ki Teharonika; he whare karakia no nga Hurai i reira:
2 A ka tomo atu a Paora ki a ratou, he tikanga hoki nana, a e toru nga hapati i korerorero ai ki a ratou i roto i nga karaipiture,
3 I whakapuaki ai, i korero ai, kua takoto hoki te tikanga kia mamae a te Karaiti, kia ara mai hoki i te hunga mate; a ko tenei Ihu, e kauwhautia nei e ahau ki a koutou, ko ia te Karaiti.
4 Na ka whakapono etahi o ratou, ka piri hoki ki a Paora raua ko Hira; he tokomaha hoki o nga Kariki karakia, kihai hoki i ruarua nga wahine rangatira.
5 Heoi ka hae nga Hurai, ka tango ki a ratou i etahi tangata kikino o te hunga mangere, ka huihuia nga tangata, ka whakaohotia te pa; na ko te huakanga ki te whare o Hahona, ka mea kia whakaputaina raua ki te iwi.
6 A, no te korenga i kitea raua, ka toia e ratou a Hahona ratou ko etahi teina ki nga rangatira o te pa, ka karanga, Kua tae mai ki konei nga tangata i whakatutungia ai te ao;
7 Kua puritia hoki e Hahona; e tika ke ana nga mahi a tenei hunga katoa i nga ture a Hiha, e mea ana, tera atu tetahi kingi, ko Ihu.
8 Na, ka rongo te mano ratou ko nga rangatira o te pa ki enei mea, ka pororaru.
9 Na ka tango ratou i etahi moni pupuri i a Hahona ratou ko era atu, a tukua atu ana ratou.
10 Na tonoa tonutia atu e nga teina a Paora raua ko Hira i te po ki Peria: i to raua taenga atu, ka haere ki te whare karakia o nga Hurai.
11 Engari enei i nui atu te ahua rangatira i to nga tangata o Teharonika, i hohoro tonu ratou te tango i te kupu, a i tenei ra, i tenei ra i rapu i roto i nga karaipiture i te tikanga o enei mea.
12 Na he tokomaha o ratou i whakapono; kihai hoki i tokoiti nga wahine rangatira o nga Kariki, me nga tane hoki.
13 Otira, i te mohiotanga o nga Hurai o Teharonika, tera te kupu a te Atua te kauwhautia ana e Paora ki Peria, ka haere hoki ratou ki reira ki te whakaoho, ki te whakararuraru i nga mano.
14 Na tonoa tonutia atu e nga teina a Paora kia haere tae noa ki te moana: ko Hira ia raua ko Timoti i noho ki reira.
15 Na ka kawea a Paora e ona kaiarahi ki Atena: a, ka riro he kupu ki a Hira raua ko Timoti kia hohoro te haere ki a ia, ka hoki ratou.
16 Na, i a Paora e tatari ana ki a raua i Atene, ka oho tona wairua i roto i a ia, i tana kitenga i te pa e ki ana i te whakapakoko.
17 Na totohe ana ia i roto i te whare karakia ki nga Hurai ratou ko nga tangata karakia, i te kainga hoko hoki i nga ra katoa ki nga tangata i pono ki a ia.
18 A ka ngangare ki a ia etahi tohunga o nga Epikureana, o nga Toika. Ko etahi i mea, he aha ta tenei tangata korerorero e mea nei? i mea etahi, Me te mea he kaiwhakapuaki ia i etahi atua tauhou: mo tana kauwhau i a Ihu, i te aranga, ki a ratou.
19 Na ka mau ratou ki a ia, ka kawea ki Areopaka, ka mea, Kia mohio matou, he aha ranei tenei ako hou e korerotia nei e koe?
20 Poka ke hoki nga mea e mauria mai nei e koe ki o matou taringa: koia matou i mea ai kia mohio, he aha enei mea.
21 Ka mutu hoki ta nga tangata katoa o Atene, ratou ko nga manuhiri e noho ana i reira, e watea ai, ko te korero ranei, ko te whakarongo ranei ki tetahi mea hou.
22 Na ka tu a Paora i waenganui o Areopaka, ka mea, E nga tangata o Atene, i nga mea katoa ka kite ahau he ahua nui ke to koutou wehi ki nga atua maori.
23 I ahau hoki e haereere ana, e matakitaki ana i nga mea e karakia nei koutou, ka kite ahau i tetahi aata i tuhia nei i runga, KI TE ATUA NGARO. Heoi ko ta koutou e karakia kuware nei, ko ia taku e whakaatu nei ki a koutou.
24 Ko te Atua, nana nei i hanga te ao me nga mea katoa i roto, ko ia nei te Ariki o te rangi, o te whenua, e kore ia e noho ki nga whare i hanga e te ringa;
25 E kore ano e mahia he mea mana e te ringa tangata, me te mea he mate nona ki tetahi aha ranei, ko ia hoki hei homai i te ora, i te manawa, i nga mea katoa, ki nga tangata katoa;
26 Kotahi ano te toto i hanga ai e ia nga iwi katoa o nga tangata, hei noho ki te mata katoa o te whenua, nana hoki i whakatakoto o ratou wa i whakaritea i mua, me nga kaha o to ratou nohoanga;
27 Kia rapu ai ratou i te Atua, me kore e whawha, e kite i a ia, ahakoa ra kahore ia i matara atu i a tatou katoa:
28 Nana hoki tatou i ora ai, i korikori ai, i noho ai; i pera hoki te korero a etahi o o koutou kaitito, Ko tatou hoki tona uri.
29 Na, he uri nei tatou no te Atua, e kore e tika kia mea tatou, kei te rite te Atua ki te koura, ki te hiriwa, ki te kohatu, ki te mea i whakairoa e te mohio, e te whakaaro o te tangata.
30 Na kahore i whakaaroa e te Atua nga wa o te kuwaretanga; inaianei ia kua whakahau ia i nga tangata katoa o nga wahi katoa kia ripeneta:
31 Kua rite hoki i a ia he ra e whakawa ai ia i te ao i runga i te tika, ara ma te tangata kua whakaritea nei e ia; kua tukua nei hoki he tohu ki nga tangata katoa, i tana whakaarahanga i a ia i te hunga mate.
32 Na ka rangona e ratou te aranga o te hunga mate, ka tawai etahi; ko etahi i mea, Taihoa matou e whakarongo ano ki tenei mea i a koe.
33 Heoi puta atu ana a Paora i waenganui i a ratou.
34 Ko etahi tangata ia i piri ki a ia, i whakapono; i roto i a ratou a Rionaihia no Areopaka, ko tetahi wahine, ko Ramari te ingoa, ratou ko etahi atu.
1 保罗和西拉经过暗非波里、亚波罗尼亚, 来到帖撒罗尼迦, 在那里有犹太人的会堂。
2 保罗照他的习惯进去, 一连三个安息日, 根据圣经与他们辩论,
3 讲解证明基督必须受害, 从死人中复活, 说: "我所传给你们的这位耶稣, 就是基督。"
4 他们中间有人给说服了, 就附从了保罗和西拉; 还有一大群虔诚的希腊人, 和不少显要的妇女。
5 但犹太人嫉妒起来, 招聚了一些市井流氓, 纠合成群, 骚动全城, 冲进了耶孙的家, 搜索保罗和西拉, 要把他们交给民众。
6 搜索不到他们, 就把耶孙和几个弟兄, 拉到地方长官那里, 喊叫着说: "这些扰乱天下的人, 也到这里来了,
7 耶孙却收留他们。这些人都违背凯撒的法令, 说另外还有一个王耶稣。"
8 群众和地方长官听见这话, 就惊慌起来,
9 取得耶孙和其余的人签保后, 才放了他们。
10 弟兄们当夜立刻送保罗和西拉往比里亚去。二人到了, 就进入犹太人的会堂。
11 这里的人, 比帖撒罗尼迦人开明, 热切接受主的道, 天天考查圣经, 要知道所听的是否与圣经相符。
12 结果他们中间有很多人信了, 也有高贵的希腊妇女, 男的也不少。
13 但帖撒罗尼迦的犹太人, 知道保罗又在比里亚宣讲 神的道, 就到那里去, 煽动挑拨群众。
14 弟兄们立刻把保罗送到海边去; 西拉和提摩太仍然留在比里亚。
15 护送保罗的人带他到了雅典; 保罗吩咐他们叫西拉和提摩太赶快去见他, 于是他们就回去了。
16 保罗在雅典等候他们的时候, 看见满城都是偶像, 心灵十分忿激。
17 于是在会堂里, 同犹太人和虔诚的人辩论; 并且天天在市中心和所遇见的人辩论。
18 还有伊壁鸠鲁派和斯多亚派的哲学家也同他争论, 有的说: "这个拾人牙慧的人要说什么呢?"有的说: "他似乎是一个宣传外地鬼神的人。"这是因为保罗传扬耶稣和复活的道理。
19 他们拉着保罗, 把他带到亚略.巴古那里, 说: "你所讲的这个新道理, 我们可以知道吗?
20 因为你把一切新奇的事, 传到我们耳中, 我们愿意知道这些事是什么意思。"
21 原来所有雅典人和外侨, 专好谈论和打听新奇的事, 来打发时间。
22 保罗站在亚略.巴古当中, 说: "各位雅典人, 我看你们在各方面都非常敬畏鬼神。
23 我走路的时候, 仔细看你们所敬拜的, 发现有一座坛, 上面写着‘献给不认识的神’。我现在把你们不认识而敬拜的这位神, 传给你们。
24 创造宇宙和其中万有的 神, 既然是天地的主, 就不住在人手所造的殿宇,
25 也不受人手的服事, 好像他缺少什么; 他自己反而把生命、气息和一切, 赐给万人。
26 他从一个本源造出了万族来, 使他们住在整个大地上, 并且定了他们的期限和居住的疆界,
27 要他们寻求 神, 或者可以摸索而找到他。其实他离我们各人不远,
28 因着他我们可以生存、活动、存在, 就如你们有些诗人说: ‘原来我们也是他的子孙。’
29 我们既然是 神的子孙, 就不应该以为他的神性是好像人用手艺、心思所雕刻的金银石头一样。
30 过去那无知的时代, 神不加以追究; 现在, 他却吩咐各处的人都要悔改,
31 因为他已经定好了日子, 要借着他所立的人, 按公义审判天下, 并且使他从死人中复活, 给万人作一个可信的凭据。"
32 众人一听到死人复活的事, 就讥笑他, 但有的说: "我们要再听听你讲这件事! "
33 这样, 保罗就离开他们。
34 但有几个人接近他, 并且信了主, 其中有亚略.巴古的议员丢尼修, 一个名叫戴马里的女子, 还有其他的人。