1 Na ka mea ki a ia nga tangata o Eparaima, He aha tenei mea i mea nei koe ki a matou, te karangatia matou i tou haerenga atu ki te whawhai ki a Miriana? Na nui atu ta ratou ngangau ki a ia.

2 Na ka mea ia ki a ratou, Ko tehea mahi aku inaianei hei rite mo ta koutou? He teka ianei pai atu te hamunga waina a Eparaima i te whakinga katoa a Apietere?

3 I homai e te Atua ki o koutou ringa nga rangatira o Miriana, a Orepe raua ko Teepe: a he aha te mea i taea e ahau hei rite mo ta koutou? Katahi ka iti haere to ratou riri ki a ia i tana korerotanga i taua kupu.

4 Na kua tae a Kiriona ki Horano, kua whiti, ratou tahi ko ana tangata e toru rau; e ruha ana, otiia me te whai tonu.

5 Na ka mea ia ki nga tangata o Hukota, Homai etahi rohi taro ma te hunga e haere tahi nei matou, e hemo ana hoki ratou, e whai ana hoki ahau i a Tepa raua ko Taramuna i nga kingi o Miriana.

6 Na ka mea nga rangatira o Hukota, Kei roto koia i tou ringa nga ringa o Tepa raua ko Taramuna, e hoatu ai e matou he taro ma tou ope?

7 Na ka mea a Kiriona, Mo reira kia homai e Ihowa a Tepa raua ko Taramuna ki toku ringa, ka haehaea e ahau o koutou kikokiko ki nga tataramoa o te koraha, ki nga tumatakuru.

8 Na ka haere atu ia i reira ki Penuere, a ka korero pera ano ki a ratou; heoi, rite tonu ki ta nga tangata o Hukota i whakahoki ai ta nga tangata o Penuere i whakahoki ai ki a ia.

9 Na ka korero ano hoki ia ki nga tangata o Penuere, ka mea, Ka hoki mai ahau i runga i te pai, ka wahia e ahau tenei pourewa.

10 Na i Karakoro a Tepa raua ko Taramuna, me o raua ope hoki, me te mea tekau ma rima nga mano, ko te hunga katoa i mahue o te ope katoa o nga tangata o te rawhiti: i hinga hoki o te hunga mau hoari, kotahi rau e rua tekau nga mano.

11 Na ka haere ki runga a Kiriona na te huarahi o te hunga noho teneti, na te rawhiti o Nopaha, o Iokopeha, a patua iho e ia te ope: kua tau hoki te ope.

12 Na ka rere a Tepa raua ko Taramuna, a ka whaia e ia, ka mau i a ia nga kingi tokorua o Miriana, a Tepa raua ko Taramuna, a whati ana te ope katoa.

13 A i hoki mai a Kiriona tama a Ioaha i te whawhai i te pikitanga atu o Herehe.

14 A hopukia ana e ia tetahi taitama o nga tangata o Hukota, a uia ana e ia ki a ia: na ka tuhituhia e tera nga rangatira o Hukota me nga kaumatua ano o reira, e whitu tekau ma whitu nga tangata.

15 Na ka tae atu ia ki nga tangata o Hukota, ka mea, Tenei a Tepa raua ko Taramuna, i whakorekore ra koutou ki ahau, i mea ra, Kei tou ringa ranei nga ringa o Tepa raua ko Taramuna e hoatu ai e matou he taro ma au tangata e hemo ra?

16 Na ka mau ia ki nga kaumatua o te pa, ki nga tataramoa hoki o te koraha, ki nga tumatakuru, a whakaakona ana ki ena nga tangata o Hukota.

17 I wahia iho hoki e ia te pourewa o Penuere, a patua iho nga tangata o taua pa.

18 Katahi ia ka mea ki a Tepa raua ko Taramuna, He tangata pehea era i patua ra e korua ki Taporo? Ka mea raua, Ko koe, ko ratou; rite tonu ki to nga tama a te kingi te ahua o tenei, o tenei o ratou.

19 Na ka mea ia, Ko oku teina ratou, ko nga tama a toku whaea: e ora ana a Ihowa, me i whakaorangia era e korua, kihai ahau i patu i a korua.

20 A ka mea ia ki tana matamua, ki a Ietere, Whakatika, patua raua. Heoi kihai taua tamaiti i unu i tana hoari, i te wehi; he tamariki hoki.

21 Na ka mea a Tepa raua ko Taramuna, Whakatika ko koe, ka rere ki runga i a maua; he tangata tonu hoki, pera ano tona kaha. Katahi ka whakatika a Kiriona, a patua iho a Tepa raua ko Taramuna, tangohia ana hoki e ia nga heitiki i nga kaki o o raua kamera.

22 Katahi ka mea nga tangata o Iharaira ki a Kiriona, Hei kingi koe mo matou, a koe, tau tama, te tama hoki a tau tama: nau hoki matou i ora ai i te ringa o Miriana.

23 Na ka mea a Kiriona ki a ratou, Kaua ahau e waiho hei kingi mo koutou, kaua ano taku tama e waiho hei kingi mo koutou. Ko Ihowa hei kingi mo koutou.

24 I mea ano a Kiriona ki a ratou, He hiahia toku ki te tono i tetahi mea i a koutou, kia homai ki ahau e tena, e tena o koutou, nga whakakai o tana taonga parakete. He whakakai koura hoki a ratou, no nga Ihimaeri hoki ratou.

25 Na ka whakahoki ratou, Ae, me hoatu noa e matou. Na ka wharikitia e ratou tetahi kakahu, a maka ana ki runga e tera, e tera, nga whakakai o tana taonga parakete.

26 A kotahi mano e whitu rau nga hekere koura te taimaha o nga whakakai koura i tonoa e ia; me nga heitiki, me nga poroporo, me nga kakahu papura o nga kingi o Miriana, me nga mekameka hoki o nga kakai o nga kamera.

27 Na ka hanga e Kiriona hei epora, a ka waiho ki tona pa ki Opora: na ka whai a Iharaira katoa ki reira puremu ai ki taua mea: a ka waiho hei rore mo Kiriona ratou ko tona whare.

28 Heoi hinga ana a Miriana i mua i nga tamariki a Iharaira, kihai ano i ara o ratou matenga i muri iho. Na ka okioki te whenua, e wha tekau nga tau, i nga ra o Kiriona.

29 Na ka haere a Ierupaara tama a Ioaha, a ka noho ki tona whare.

30 A e whitu tekau nga tama a Kiriona, he mea na tona tinana: he tokomaha hoki ana wahine.

31 A ko tana wahine iti i Hekeme, i whanau ano hoki ta raua tama; a huaina iho e ia tona ingoa ko Apimereke.

32 Na ka mate a Kiriona, tama a Ioaha, i a ia ka tino koroheke; a tanumia ana ki te rua o Ioaha, o tona papa, ki Opora o nga Apieteri.

33 A, no te matenga o Kiriona, na ka hoki nga tama a Iharaira, ka puremu ki nga Paara; a ka waiho a Paaraperiti hei atua mo ratou.

34 Kihai ano hoki nga tamariki a Iharaira i mahara ki a Ihowa, ki to ratou Atua, i whakaora nei i a ratou i te ringa o o ratou hoariri katoa i tetahi taha, i tetahi taha.

35 Kihai ano hoki i puta to ratou aroha ki te whare o Ierupaara, ara o Kiriona; kihai i rite ki ana mahi pai katoa ki a Iharaira.

1 以法莲人对基甸说: "你去与米甸人争战的时候, 没有召我们同去, 你为什么这样待我们呢?"他们就与他激烈地争辩起来。

2 基甸对他们说: "我所行的怎能比得上你们呢?在以法莲拾取剩下的葡萄, 不是比在亚比以谢收摘的葡萄更好吗?

3 神已经把米甸人的两个首领: 俄立和西伊伯, 交在你们的手里了; 我所行的怎能与你们相比呢?"基甸说了这话, 他们的怒气就平息了。

4 基甸来到约旦河, 就过了河; 他和与他在一起的三百人虽然都很疲乏, 仍然追赶敌人。

5 基甸对疏割人说: "求你们把几个饼给跟随我的人吃, 因为他们疲乏了, 我还要继续追赶米甸人和两个王西巴和撒慕拿。"

6 疏割人的首领回答: "西巴和撒慕拿现在不是已经在你的手里吗?我们应该把饼送给你的军队吃吗?"

7 基甸说: "好吧, 耶和华把西巴和撒慕拿交在我手里的时候, 我就必用野地的荆棘鞭打你们的身体。"

8 基甸从那里上到毗努伊勒, 也向他们说了同样的话; 毗努伊勒人回答他也像疏割人回答的一样。

9 他亦对毗努伊勒人说: "我平平安安回来的时候, 我必拆毁这座望楼。"

10 那时, 西巴和撒慕拿正在加各, 与他们在一起的军队约有一万五千人, 就是东方人全营剩下的, 因为有十二万持刀的已经倒下了。

11 基甸就从挪巴和约比哈东面, 顺着住帐棚的人的路上去; 在敌军以为安全而不戒备的时候, 击败了敌军。

12 西巴和撒慕拿逃跑; 基甸追赶他们, 捉住了米甸人的两个王西巴和撒慕拿, 使全军都惊惶。

13 约阿施的儿子基甸从战场沿着希列斯的山坡回来,

14 捉住了疏割人中的一个青年人, 查问他; 他就把疏割的首领和长老的名字写给他, 共七十七人。

15 基甸到了疏割人那里, 就说: "你看, 西巴和撒慕拿, 你们为了他们曾经讥笑我说: ‘西巴和撒慕拿现在不是在你的手里吗?我们应该把饼送给你那些疲乏的人吃吗?’"

16 于是拿住那城的长老, 又拿起野地的荆棘, 用荆棘把疏割人教训了一顿;

17 又拆毁了毗努伊勒的望楼, 杀死了那城里的人。

18 基甸问西巴和撒慕拿: "你们在他泊山上所杀的人, 是什么模样的人?"他们回答: "他们像你一样, 每一个都像王子的模样。"

19 基甸说: "他们是我的兄弟, 是我母亲的儿子; 我指着永活的耶和华起誓, 如果你们从前让他们存活, 我现在就不杀你们了。"

20 于是对他的长子益帖说: "起来, 把他们杀了吧。"但是那孩子不敢拔刀, 只是害怕, 因为他还是个孩子。

21 西巴和撒慕拿说: "你亲自起来杀我们吧; 因为人怎样, 他的力量也怎样。"于是基甸起来, 把西巴和撒慕拿杀了, 拿了他们骆驼颈项上的月牙圈。

22 以色列人对基甸说: "你既然拯救我们脱离了米甸人的手, 求你和你的子孙统治我们。"

23 基甸回答他们: "我不统治你们, 我的子孙也不统治你们, 唯有耶和华统治你们。"

24 基甸又对他们说: "我有一个要求: 请把你们各人夺得的耳环给我。"原来敌人都戴金耳环, 因为他们是以实玛利人。

25 他们回答: "我们愿意给你。"于是铺开一件外衣, 各人把夺得的耳环丢在上面。

26 基甸所要的金耳环, 共重约二十公斤金子, 此外还有米甸王身上的月牙圈、耳坠和紫红色的衣服, 另外还有骆驼颈项上的链子。

27 基甸用这些金子做了一个以弗得, 安置在他的城俄弗拉; 后来以色列众人都在那里随从以弗得行了邪淫, 因此这就成了基甸和他全家的网罗。

28 这样, 米甸人在以色列人面前就被制伏了, 不能再抬起头来; 基甸在世的日子, 国中太平了四十年。

29 约阿施的儿子耶路.巴力回去, 住在自己家里。

30 基甸有七十个儿子, 都是他亲生的, 因为他有很多妻子。

31 他在示剑的妾, 也给他生了一个儿子, 他给他起名叫亚比米勒。

32 约阿施的儿子基甸寿数满足而死, 埋葬在亚比以谢族的俄弗拉, 在他父亲约阿施的坟墓里。

33 基甸死了以后, 以色列人又转去随从众巴力, 行邪淫, 并且以巴力.比利土作他们的神。

34 以色列人忘记了耶和华他们的 神, 就是曾经拯救他们脱离四围仇敌之手的那位;

35 也没有照着基甸向以色列人所施的一切恩惠, 恩待耶路.巴力, 就是基甸的家。