1 Nā, he roa te pakanga i waenganui o te whare o Haora me te whare o Rāwiri; ā, ko Rāwiri i kaha haere, ko te whare ia o Haora i ngoikore haere.
2 Ā, i whānau ētahi tama mā Rāwiri ki Heperona: ko Amanono tāna mātāmua, nā Ahinoama Ietereeri; 3 ko Kireapa anō tāna tuarua, nā Apikaira wahine a Nāpara, Karameri; ko Apohārama te tuatoru, he tama nā Maaka tamāhine a Tāramai kīngi o Kehuru; 4 nā, ko Aronia te tuawhā, he tama nā Hākiti; ā, ko Hepatia te tuarima, he tama nā Apitara; 5 ko Itireama te tuaono, nā Ekera wahine a Rāwiri. I whānau ēnei ki a Rāwiri ki Heperona.
6 Ā, i te mea e whawhai ana te whare o Haora ki te whare o Rāwiri, nā, ka mea a Āpanēre i a ia anō kia kaha i roto i te whare o Haora. 7 Nā, he wahine iti tā Haora i mua; ko Rihipa te ingoa, he tamāhine nā Aia, nā, ka mea a Ihipohete ki a Āpanēre, "He aha koe i haere ai ki roto, ki te wahine a tōku pāpā?"
8 Kātahi ka mura rawa te riri o Āpanēre i ngā kupu a Ihipohete, ka mea, "He upoko kurī koia ahau nō Hūrā? E atawhai nei ahau i tēnei rā i te whare o Haora, o tōu pāpā, i ōna tēina, i ōna whanaunga, kīhai hoki i tuku i a koe ki te ringa o Rāwiri, heoi e whakahē nei koe i ahau ināianei mō tēnei wahine. 9 Kia meatia tēnei e te Atua ki a Āpanēre, me ētahi atu mea anō, ki te kāhore ahau e mea i tēnā ki a Rāwiri, pērā i tā Ihowā i oati ai ki a ia; 10 hei whakawhiti atu i te kīngitanga i te whare o Haora, hei whakapūmau hoki i te torōna o Rāwiri i roto i a Īharaira, i roto i a Hūrā, mai i Rāna ā Peerehepa atu ana." 11 Ā, kīhai i taea e ia te whakahoki kupu ki a Āpanēre, i wehi hoki ia i a ia.
12 Nā, ka unga karere a Āpanēre ki a Rāwiri, he mea nāna ake, hei kī atu, "Nō wai te whenua? Hei mea hoki: Whakaritea tāu kawenata ki ahau, nanā, ko tōku ringa hoki ki a koe hei mea i a Īharaira katoa kia anga ki a koe."
13 Nā, ka mea tērā, "E pai ana; me whakarite kawenata ahau ki a koe; kotahi anō ia tāku mea e tono ai ahau i a koe, arā e kore koe e kite i tōku mata, ki te kāhore e kawea mai e koe a Mikara tamāhine a Haora, ina haere mai koe kia kite i tōku mata." 14 I unga karere anō a Rāwiri ki a Ihipohete tama a Haora, hei mea, "Hōmai tāku wahine a Mikara i taumautia e ahau māku ki ngā kiri matamata kotahi rau o ngā Pirihitini."
15 Nā, ka unga tangata a Ihipohete ki te tango i a ia i tāna tahu i a Paratiere tama a Raihi. 16 I haere tahi anō tāna tahu i a ia, me te tangi haere i muri i a ia, ā tae noa ki Pahurimi. Nā, ka mea a Āpanēre ki a ia, "Haere, e hoki." Ā, hoki ana ia.
17 Nā, ka kōrero a Āpanēre ki ngā kaumātua o Īharaira, ka mea, "I rapu koutou i a Rāwiri i mua ake nei hei kīngi mō koutou. 18 Nā, tēnā rā, ko tā Ihowā kōrero hoki tēnei mō Rāwiri, i kī ia, ‘Mā te ringa o Rāwiri o tāku pononga e whakaora ai ahau i tāku iwi i a Īharaira i roto i te ringa o ngā Pirihitini, i roto hoki i te ringa o ō rātou hoariri katoa.’ "
19 Ā, i kōrero anō a Āpanēre ki ngā taringa o Pineamine; i haere anō a Āpanēre, ā, kōrerotia ana e ia ki ngā taringa o Rāwiri i Heperona ngā mea katoa e pai ana ki te titiro a Īharaira, ki te titiro anō a te whare katoa o Pineamine. 20 Heoi, ka haere a Āpanēre ki a Rāwiri ki Heperona, e rua tekau hoki tāngata ōna hoa. Ā, tukua ana e Rāwiri he hākari mā Āpanēre rātou ko ōna hoa. 21 Nā, ka mea a Āpanēre ki a Rāwiri, "Ka whakatika ahau, ka haere, ā, ka huihui mai i a Īharaira katoa ki tōku ariki, ki te kīngi; ā, mā rātou e whakarite kawenata ki a koe, ā, hei kīngi koe mō ngā mea katoa e hiahia ai tōu wairua." Nā, tukua atu ana a Āpanēre e Rāwiri, ā, haere mārie ana ia.
22 Nā, ko te haerenga mai o ngā tāngata a Rāwiri rātou ko Ioapa i te whai taua, he nui anō ngā taonga i kawea mai e rātou. Ko Āpanēre ia kāhore i a Rāwiri i Heperona; i tukua atu hoki ia, ā, haere mārie ana. 23 Ā, nō te taenga mai o Ioapa rātou ko tāna ope katoa, ka kōrerotia te kōrero ki a Ioapa, "I haere mai a Āpanēre tama a Nere ki te kīngi; ā, tukua atu ana ia e ia, ā, haere mārie ana ia."
24 Nā, ka haere a Ioapa ki te kīngi, ā, ka mea, "He mahi aha tēnei āu? Nanā, i haere mai a Āpanēre ki a koe; he aha ia i tukua atu ai e koe, ā, kua haere noa atu ia? 25 E mōhio ana koe ki a Āpanēre tama a Nere; i haere mai ia ki te tinihanga i a koe, kia mōhio ai ia ki tōu haerenga atu, ki tōu haerenga mai, kia mōhio ai hoki ki ngā mea katoa e mea ai koe."
26 Nā, ka puta a Ioapa ki waho i te aroaro o Rāwiri, ā, unga tāngata ana ki te whai i a Āpanēre, ā, whakahokia mai ana ia e rātou i te puna i Hiraha; ko Rāwiri ia kīhai i mōhio. 27 Ā, i te hokinga mai o Āpanēre ki Heperona, i a ia anō i te kūwaha, ka kawea ia e Ioapa ki tahaki; i mea kia āta kōrero ki a ia. Nā, patua ana ia i reira i te kōpū, mate rawa, mō ngā toto hoki o Atahere, o tōna teina.
28 Ā, nō te rongonga o Rāwiri i muri iho, ka mea, "Kāhore he hara ōku, o tōku kīngitanga, i ngā toto o Āpanēre tama a Nere i te aroaro o Ihowā ā ake ake. 29 Waiho kia tau iho ki runga ki te mātenga o Ioapa, ki runga hoki i te whare katoa o tōna pāpā. Kaua hoki e kore i roto i te whare o Ioapa, tētahi i te mate rere, i te repera, i te whakawhirinaki ki te tokotoko, i te hinga i te hoari, i te kore taro rānei."
30 Heoi, patua iho a Āpanēre e Ioapa rāua ko Āpihai, ko tōna teina, hei utu mō tō rāua teina, mō Atahere, i whakamatea nei e ia ki Kipeono i te tatauranga.
31 Nā, ka mea a Rāwiri ki a Ioapa rātou ko tōna nuinga katoa, "Haea ō koutou kākahu, whītikiria hoki he kākahu taratara ki a koutou, ka tangi ai ki a Āpanēre." I haere anō a Kīngi Rāwiri i muri i te amo. 32 Nā, ka tanumia a Āpanēre ki Heperona, ā, ka puaki te reo o te kīngi, tangi ana i te urupā o Āpanēre; i tangi anō te iwi katoa.
33 Nā, ka waiata apakura te kīngi ki a Āpanēre, ka mea,
"Kia rite koia ki te matenga o te wairangi, te mate o Āpanēre?
34 Kīhai ōu ringa i herea,
kīhai ōu waewae i paiherea ki te rāhiri.
Rite tonu tōu hinganga ki te hinganga o te tangata
i te aroaro o ngā tamariki o te kino."
I tangi anō te iwi katoa ki a ia. 35 Nā, ka haere mai te iwi katoa ki te mea i a Rāwiri kia kai i te mea e awatea ana anō. Nā, ka oati a Rāwiri, ka mea, "Kia meatia mai tēnei e te Atua ki ahau, me ētahi atu mea anō, ki te pā ahau ki te taro, ki tētahi atu mea rānei, i te mea kāhore anō i tō noa te rā."
36 Nā, ka mōhio te iwi katoa, ā, pai tonu ki tā rātou titiro; pērā tonu me ngā mea katoa i meatia e te kīngi, he pai kau ki te titiro a te iwi katoa. 37 Nā, ka mātau te iwi katoa rātou ko Īharaira katoa i taua rā ehara i te kīngi nāna i mea kia whakamatea a Āpanēre tama a Nere.
38 I mea hoki te kīngi ki āna tāngata, "Kāhore ianei koutou i mātau, he rangatira, he tangata nui, kua hinga nei ināianei i roto i a Īharaira? 39 Ko ahau hoki, ahakoa i whakawahia hei kīngi, iwikore ana i tēnei rā; he mārō rawa mōku ēnei tāngata, ngā tama a Teruia. Kia rite ki tāna kino tā Ihowā utu ki te kaimahi o te kino."
1 Y HUBO larga guerra entre la casa de Saúl y la casa de David; mas David se iba fortificando, y la casa de Saúl iba en disminución.
2 Y 3.2 1 Cr. 3.1-4.nacieron hijos á David en Hebrón: su primogénito fué Ammón, de 3.2 1 S. 25.43.Ahinoam Jezreelita;
3 Su segundo Chileab, de Abigail la mujer de Nabal, el del Carmelo; el tercero, Absalóm, hijo de Maachâ, hija de Talmai rey de 3.3 Dt. 3.14. cp. 14.23,32 y 15.8.Gessur:
4 El cuarto, 3.4 1 R. 1.5, etc.Adonías hijo de Haggith; el quinto, Saphatías hijo de Abital;
5 El sexto, Jetream, de Egla mujer de David. Estos nacieron á David en Hebrón.
6 Y como había guerra entre la casa de Saúl y la de David, aconteció que Abner se esforzaba por la casa de Saúl.
7 Y había Saúl tenido una concubina que se llamaba 3.7 cp. 21.8,10.Rispa, hija de Aja. Y dijo Is-boseth á Abner: ¿Por qué has 3.7 cp. 16.21.entrado á la concubina de mi padre?
8 Y enojóse Abner en gran manera por las palabras de Is-boseth, y dijo: 3.8 Dt. 23.18. 1 S. 17.43 y 24.14. cp. 9.8 y 16.9. 2 R. 8.13.¿Soy yo cabeza de perros respecto de Judá? Yo he hecho hoy misericordia con la casa de Saúl tu padre, con sus hermanos, y con sus amigos, y no te he entregado en las manos de David: ¿y tú me haces hoy cargo del pecado de esta mujer?
9 3.9 ver. 35 . Rt. 1.17.Así haga Dios á Abner y así le añada, si 3.9 1 S. 15.28.como ha jurado Jehová á David no hiciere yo así con él,
10 Trasladando el reino de la casa de Saúl, y confirmando el trono de David sobre Israel y sobre Judá, 3.10 Jue. 20.1. 1 S. 3.20. 1 R. 4.25.desde Dan hasta Beer-sebah.
11 Y él no pudo responder palabra á Abner, porque le temía.
12 Y envió Abner mensajeros á David de su parte, diciendo: ¿Cúya es la tierra? Y que le dijesen: Haz alianza conmigo, y he aquí que mi mano será contigo para volver á ti á todo Israel.
13 Y David dijo: Bien; yo haré contigo alianza: mas una cosa te pido, y es, que no me vengas á ver sin que primero traigas 3.13 1 S. 14.49.a Michâl la hija de Saúl, cuando vinieres á verme.
14 Después de esto envió David mensajeros á Is-boseth hijo de Saúl, diciendo: Restitúyeme á mi mujer Michâl, la cual yo desposé conmigo 3.14 1 S. 18.25,27.por cien prepucios de Filisteos.
15 Entonces Is-boseth envió, y quitóla á su marido 3.15 1 S. 25.44.Paltiel, hijo de Lais.
16 Y su marido fué con ella, siguiéndola y llorando hasta 3.16 cp. 16.5 y 17.18.Bahurim. Y díjole Abner: Anda, vuélvete. Entonces él se volvió.
17 Y habló Abner con los ancianos de Israel, diciendo: Ayer y antes procurabais que David fuese rey sobre vosotros;
18 Ahora, pues, hacedlo; porque Jehová ha hablado á David, diciendo: Por la mano de mi siervo David libraré á mi pueblo Israel de mano de los Filisteos, y de mano de todos sus enemigos.
19 Y habló también Abner á los de 3.19 1 Cr. 12.29.Benjamín: y fué también Abner á Hebrón á decir á David todo el parecer de los de Israel y de toda la casa de Benjamín.
20 Vino pues Abner á David en Hebrón, y con él veinte hombres: y David hizo banquete á Abner y á los que con él habían venido.
21 Y dijo Abner á David: Yo me levantaré é iré, y juntaré á mi señor el rey á todo Israel, 3.21 vers. 12,13para que hagan contigo alianza, y tú reines como deseas. David despidió luego á Abner, y él se fué en paz.
22 Y he aquí los siervos de David y Joab, que venían del campo, y traían consigo gran presa. Mas Abner no estaba con David en Hebrón, que ya lo había él despedido, y él se había ido en paz.
23 Y luego que llegó Joab y todo el ejército que con él estaba, fué dado aviso á Joab, diciendo: Abner hijo de Ner ha venido al rey, y él le ha despedido, y se fué en paz.
24 Entonces Joab vino al rey, y díjole: ¿Qué has hecho? He aquí habíase venido Abner á ti; ¿por qué pues lo dejaste que se fuése?
25 ¿Sabes tú que Abner hijo de Ner ha venido para engañarte, y á saber 3.25 1 S. 29.6.tu salida y tu entrada, y por entender todo lo que tú haces?
26 Y saliéndose Joab de con David, envió mensajeros tras Abner, los cuales le volvieron desde el pozo de Sira, sin saberlo David.
27 Y como Abner volvió á Hebrón, apartólo Joab al medio de la puerta, hablando con él blandamente, y allí le hirió por la quinta costilla, á causa de la muerte de 3.27 cp. 2.23.Asael su hermano, y murió.
28 Cuando David supo después esto, dijo: Limpio estoy yo y mi reino, por Jehová, para siempre, de la sangre de Abner hijo de Ner.
29 3.29 1 R. 2.32,33. Caiga sobre la cabeza de Joab, y sobre toda la casa de su padre; que nunca falte de la casa de Joab 3.29 Lv. 15.2.quien padezca flujo, ni 3.29 Lv. 14.2.leproso, ni quien ande con báculo, ni quien muera á cuchillo, ni quien tenga falta de pan.
30 Joab pues y Abisai su hermano mataron á Abner, porque él había muerto á 3.30 cp. 2.23. 1 Cr. 27.7.Asael, hermano de ellos en la batalla de Gabaón.
31 Entonces dijo David á Joab, y á todo el pueblo que con él estaba: 3.31 cp. 1.2.Romped vuestros vestidos, y 3.31 1 R. 20.31.ceñíos de sacos, y haced duelo delante de Abner. Y el rey iba detrás del féretro.
32 Y sepultaron á Abner en Hebrón: y alzando el rey su voz, lloró junto al sepulcro de Abner; y lloró también todo el pueblo.
33 Y 3.33 cp. 1.17.endechando el rey al mismo Abner, decía:
¿Murío Abner 3.33 cp. 13.12,13.como muere un villano?
34 Tus manos no estaban atadas, ni tus pies ligados con grillos:
Caíste como los que caen delante de malos hombres.
Y todo el pueblo volvió á llorar sobre él.
35 Y como todo el pueblo viniese á dar de 3.35 cp. 12.17.comer pan á David siendo aún de día, David juró, diciendo: Así me haga Dios y así me añada, si 3.35 cp. 1.12.antes que se ponga el sol gustare yo pan, ú otra cualquier cosa.
36 Súpolo así todo el pueblo, y plugo en sus ojos; porque todo lo que el rey hacía parecía bien en ojos de todo el pueblo.
37 Y todo el pueblo y todo Israel entendieron aquel día, que no había venido del rey que Abner hijo de Ner muriese.
38 Y el rey dijo á sus siervos: ¿No sabéis que ha caído hoy en Israel un príncipe, y grande?
39 Que yo ahora aún soy tierno rey ungido; y estos hombres, 3.39 1 S. 26.6.los hijos de Sarvia, 3.39 cp. 19.7.muy duros me son: 3.39 Sal. 28.4 y 62.12. 2 Ti. 4.14.Jehová dé el pago al que mal hace, conforme á su malicia.