1 I te tīmatanga te Kupu, i te Atua te Kupu, ko te Atua anō te Kupu. 2 I te Atua anō tēnei Kupu i te tīmatanga. 3 Nāna ngā mea katoa i hanga; kāhore hoki tētahi mea i kore te hanga e ia o ngā mea i hangā. 4 I a ia te ora; ko te ora te mārama mō ngā tāngata. 5 I roto i te pōuri te mārama e whiti ana; heoi, kīhai i mau i te pōuri.
6 I tonoa mai he tangata e te Atua, ko Hoani tōna ingoa. 7 I haere mai ia hei kaiwhakaatu, hei whakaatu mō te mārama, kia meinga ai e ia ngā tāngata katoa kia whakapono. 8 Ehara ia i te mārama, engari, i haere mai hei kaiwhakaatu mō te mārama. 9 Ko te mārama pono tērā, arā, ko te mārama e mārama ai ngā tāngata katoa e haere mai ana ki te ao.
10 I te ao ia, i hangā anō e ia te ao, ā, kīhai te ao i mōhio ki a ia. 11 I haere mai ia ki ōna, ā, kīhai ōna i manako ki a ia. 12 Tēnā ko te hunga i manako ki a ia i tukua e ia ki a rātou ngā tikanga e meinga ai rātou hei tamariki mā te Atua, arā ki te hunga e whakapono ana ki tōna ingoa. 13 Ki te hunga ehara nei i te toto, ehara i tā te kikokiko i pai ai, ehara i tā te tangata i pai ai, engari, nā te Atua i whānau ai.
14 I whakakikokikotia te Kupu, ā, noho ana i a mātou, i kite anō mātou i tōna korōria he korōria e rite ana ki tō te Tama kotahi a te Matua, kī tonu i te aroha noa, i te pono.
15 I kōrerotia ia e Hoani; i karanga tērā, i mea, "Ko ia tēnei i kōrerotia rā e ahau, ‘Ko ia e haere mai ana i muri i ahau e meinga ana ki mua i ahau; nō mua hoki ia i ahau.’ "
16 Kua riro hoki i a tātou katoa tētahi wāhi o tōna raneatanga, te aroha noa hono iho ki te aroha noa. 17 Nā Mohi hoki i hōmai te ture; ko te aroha noa me te pono i ahu mai i a Īhu Karaiti. 18 Kāhore anō he tangata i kite noa i te Atua; ko te Tama kotahi, kei te uma nei o te Matua, nāna ia i whakapuaki.
19 Nā, ko te kōrero tēnei a Hoani, i te tononga mai a ngā Hūrai i Hiruhārama i ngā tohunga nui rātou ko ngā Rīwaiti hei ui ki a ia, "Ko wai koe?"
20 Nā, ka whākina e ia, kīhai i whakakāhore, i whāki hoki, "Ehara ahau i a te Karaiti."
21 Ā, ka ui rātou ki a ia, "Tēnā, pēhea? Ko Irāia koe?"
Ka mea ia, "Kāhore."
"Ko te poropiti oti koe?"
Ka whakahokia e ia, "Kāhore."
22 Nā, ka mea rātou ki a ia, "Ko wai koia koe? Hei kupu whakahoki mā mātou ki te hunga i tonoa mai ai mātou. E pēhea ana koe ki a koe?"
23 Ka mea ia:
"He reo ahau nō tētahi e karanga ana i te koraha,
‘Whakatikaia te huarahi o te Ariki!’ "
He pērā me tā Ihāia poropiti i mea ai.
24 Nō ngā Parihi hoki te hunga i tonoa mai rā. 25 Nā, ka ui rātou ki a ia, ka mea ki a ia, "He aha oti koe i iriiri ai, ki te mea ehara koe i a te Karaiti, ehara i a Irāia, ehara i te poropiti?"
26 Nā, ka whakahoki a Hoani ki a rātou, ka mea, "He iriiri tāku ki te wai; otiia tēnā te tū nā i waenganui i a koutou tētahi kāhore e mōhiotia e koutou. 27 Ko ia tēnei e haere mai ana i muri i ahau kāhore hoki ahau e tau hei wewete i te here o tōna hū."
28 I meatia ēnei mea ki Petapara, ki tāwāhi atu o Horano, ki te wāhi e iriiri ana a Hoani.
29 I te aonga ake, ka kite ia i a Īhu e haere ana mai ki a ia, ka mea, "Nā te Reme a te Atua, hei waha atu i te hara o te ao! 30 Ko ia tēnei i kōrero ai ahau, ‘Kei te haere mai i muri i ahau tētahi tangata kua meinga ki mua i ahau; nō mua hoki ia i ahau.’ 31 Ā, kāhore ahau i mātau ki a ia; heoi, hei whakakite i a ia ki a Īharaira, i haere mai ai ahau me tāku iriiri ki te wai."
32 Nā, ka whakaatu a Hoani, ka mea, "I kite ahau i te Wairua e heke iho ana i te rangi, ānō he kūkupa, ā, noho ana i runga i a ia. 33 Ā, kāhore ahau i mātau ki a ia; engari i kī mai ki ahau te kaitono mai i ahau ki te iriiri ki te wai, ‘Ko te tangata e kite ai koe i te Wairua e heke iho ana, e noho ana ki runga ki a ia, ko ia tēnā te kaiiriiri ki te Wairua Tapu.’ 34 Ā, kua kite ahau, kua whakaatu nei hoki, ko te Tama tēnei a te Atua."
35 I te aonga ake i te tū anō a Hoani me āna ākonga tokorua; 36 nā, ka titiro ia ki a Īhu e haere ana, ka mea, "Nā, te Reme a te Atua!"
37 Ā, ka rongo ngā ākonga tokorua ki a ia e kōrero ana, ā, aru ana rāua i a Īhu. 38 Ā, ka tahuri a Īhu, ka kite i a rāua e aru ana, ka mea ia ki a rāua "E rapu ana kōrua i te aha?"
Nā, ko tā rāua meatanga ki a ia, "E Rapi" (ko te tikanga tēnei ina whakamāoritia, e te Kaiwhakaako), "kei hea tōu kāinga?"
39 Ka mea ia ki a rāua, "Haere mai kia kite." Haere ana rāua, ā, ka kite i tōna wāhi i noho ai, ā, noho ana i a ia i taua rā; ko te tekau hoki ia o ngā hāora.
40 Ko Anaru, teina o Haimona Pita tētahi o taua tokorua i rongo nei ki a Hoani e kōrero ana, ā, aru ana i a ia. 41 Ko ia kua kite wawe i tōna tuakana ake, i a Haimona, ka mea ki a ia, "Kua kitea e māua te Mīhaia." (Ko te tikanga tēnei ina whakamāoritia, ko te Karaiti). 42 Nā, ka ārahina mai ia e ia ki a Īhu.
Ā, ka titiro a Īhu ki a ia, ka mea, "Ko Haimona koe, ko te tama a Hona, me hua koe ko Kipa." (Tōna whakamāoritanga ko Pita, arā ko Kōhatu).
43 I te aonga ake ka mea a Īhu kia haere ki Karirī, ā, ka kite i a Piripi; ā, ka mea a Īhu ki a ia, "E aru i ahau."
44 Nā, ko Piripi nō Petahaira, nō te pā o Anaru rāua ko Pita. 45 Ka kite a Piripi i a Natanahira, ka mea ki a ia, "Kua kitea e mātou a ia, mōna nei te tuhituhi a Mohi i roto i te ture, tā ngā poropiti hoki, a Īhu o Nahareta te tama a Hōhepa."
46 Nā, ka mea a Natanahira ki a ia, "E puta koia tētahi mea pai i Nahareta?"
Ka mea a Piripi ki a ia, "Haere mai kia kite."
47 Ka kite a Īhu i a Natanahira e haere ana mai ki a ia, ka puaki tāna kupu mōna, "Nā, he tino tangata nō Īharaira, kāhore ōna tinihanga."
48 Ka mea a Natanahira ki a ia, "Nō hea koe i mātau ai ki ahau?"
Ka whakahoki a Īhu ki a ia, ka mea, "I te mea kīanō koe i karangatia e Piripi, i a koe anō i raro i te piki, i kite ahau i a koe."
49 Nā, ka whakahoki a Natanahira, ka mea ki a ia, "E Rapi, ko te Tama koe a te Atua, ko te Kīngi koe o Īharaira!"
50 Nā, ka whakahoki a Īhu, ka mea ki a ia, "Nō tāku meatanga ki a koe, ‘I kite ahau i a koe i raro i te piki,’ i whakapono ai koe? Rahi atu i ēnei ngā mea e kitea e koe." 51 I mea anō ia ki a ia, "He pono, he pono tēnei kupu āku ki a koutou, tērā koutou e kite i te rangi e tuwhera ana, i ngā anahera a te Atua e piki ake ana, e heke iho ana ki te Tama a te tangata."
1 1.1 Gn. 1.1. cp. 17.5 . Col. 1.17. 1 Jn. 1.1.EN el principio era 1.1 ver. 14. Ap. 19.13.el Verbo, y el Verbo era 1.1 1 Jn. 1.2.con Dios, y el Verbo 1.1 Fil. 2.6.era Dios.
2 Este era en el principio con Dios.
3 Todas las cosas 1.3 1 Co. 8.6. Ef. 3.9. Col. 1.16. He. 1.2.por él fueron hechas; y sin él nada de lo que es hecho, fué hecho.
4 1.4 cp. 8.12 y 11.25. 1 Jn. 5.11. En él estaba la vida, y la vida era la luz de los hombres.
5 Y la luz 1.5 cp. 3.19.en las tinieblas resplandece; mas las tinieblas no la comprendieron.
6 Fué un hombre 1.6 Mal. 3.1. Lc. 3.2,3.enviado de Dios, el cual se llamaba Juan.
7 Este vino por testimonio, para que diese testimonio de la luz, para que todos creyesen por él.
8 No era él la luz, sino para que diese testimonio de la luz.
9 Aquel era la luz verdadera, que alumbra á todo hombre que viene á este mundo.
10 En el mundo estaba, y 1.10 ver. 3el mundo fué hecho por él; y el mundo no le conoció.
11 A lo 1.11 Hch. 3.26.suyo vino, y los suyos no le recibieron.
12 Mas 1.12 1 Jn. 3.1.a todos los que le recibieron, dióles potestad de ser hechos hijos de Dios, á los que creen en su nombre:
13 Los cuales 1.13 cp. 3.3,6,7.no son engendrados de sangre, ni de voluntad de carne, ni de voluntad de varón, mas de Dios.
14 Y 1.14 ver. 1aquel Verbo 1.14 Ga. 4.4. 1 Ti. 3.16. He. 2.14.fué hecho carne, y habitó entre nosotros (y vimos 1.14 Lc. 9.32. cp. 2.11su gloria, gloria como del unigénito del Padre), lleno de gracia y de verdad.
15 Juan dió testimonio de él, y clamó diciendo: Este es del que yo decía: 1.15 Mt. 3.11.El que viene tras mí, es antes de mí: 1.15 cp. 8.58.porque es 1.15 ver. 30primero que yo.
16 Porque de su 1.16 Ef. 4.13. Col. 1.19 y 2.9,10.plenitud tomamos todos, y gracia por gracia.
17 Porque la ley por Moisés fué dada: mas 1.17 ver. 14. Ro. 6.14.la gracia y la verdad 1.17 cp. 8.32 y 14.6.por Jesucristo fué hecha.
18 A Dios 1.18 Dt. 4.12. Mt. 11.27. Lc. 10.22. cp. 5.37 y 6.46. 1 Jn. 4.12,20. 1 Ti. 6.16.nadie le vió jamás: 1.18 ver. 14. cp. 3.16,18.el unigénito Hijo, que está en el 1.18 Lc. 16.22.seno del Padre, él le declaró.
19 Y éste es el testimonio de Juan, cuando los Judíos enviaron de Jerusalem sacerdotes y Levitas, que le preguntasen: ¿Tú, quién eres?
20 Y confesó, y no negó; mas declaró: No soy yo el Cristo.
21 Y le preguntaron: ¿Qué pues? ¿Eres tú 1.21 Mt. 11.14.Elías? Dijo: No soy. ¿Eres tú 1.21 Dt. 18.15,18. cp. 6.14.el profeta? Y respondió: No.
22 Dijéronle: ¿Pues quién eres? para que demos respuesta á los que nos enviaron. ¿Qué dices de ti mismo?
23 Dijo: 1.23 Is. 40.3.Yo soy la voz del que clama en el desierto: Enderezad el camino del Señor, como dijo Isaías profeta.
24 Y los que habían sido enviados eran de los Fariseos.
25 Y preguntáronle, y dijéronle: ¿Por qué pues bautizas, si tú no eres el Cristo, ni Elías, ni el profeta?
26 Y Juan les respondió, diciendo: 1.26 Mt. 3.11.Yo bautizo con agua; mas en medio de vosotros ha estado á quien vosotros no conocéis.
27 Este es el que ha de venir tras mí, el cual es antes de mí: del cual yo no soy digno de desatar la correa del zapato.
28 Estas cosas acontecieron en Betábara, de la otra parte del Jordán, donde Juan bautizaba.
29 El siguiente día ve Juan á Jesús que venía á él, y dice: He aquí 1.29 Ex. 12.3.el Cordero de Dios, que quita el pecado del mundo.
30 1.30 ver. 15 Este es del que dije: Tras mí viene un varón, el cual es antes de mí: porque era primero que yo.
31 Y yo no le conocía; más para que fuese manifestado á Israel, 1.31 Lc. 1.17,76,77.por eso vine yo bautizando con agua.
32 Y Juan dió testimonio, diciendo: 1.32 Mt. 3.16.Vi al Espíritu que descendía del cielo como paloma, y reposó sobre él.
33 Y yo no le conocía; mas el que me envió á bautizar con agua, aquél me dijo: Sobre quien vieres descender el Espíritu, y que reposa sobre él, 1.33 Mt. 3.11.éste es el que bautiza con Espíritu Santo.
34 Y yo le vi, y he dado testimonio que éste es 1.34 ver. 49. Mt. 14.33.el Hijo de Dios.
35 El siguiente día otra vez estaba Juan, y dos de sus discípulos.
36 Y mirando á Jesús que andaba por allí, dijo: 1.36 ver. 29He aquí el Cordero de Dios.
37 Y oyéronle los dos discípulos hablar, y siguieron á Jesús.
38 Y volviéndose Jesús, y viéndolos seguir le, díceles: ¿Qué buscáis? Y ellos le dijeron: Rabbí (que declarado quiere decir Maestro) ¿dónde moras?
39 Díceles: Venid y ved. Vinieron, y vieron donde moraba, y quedáronse con él aquel día: porque era como la hora de las diez.
40 Era 1.40 Mt. 4.18-22. Mr. 1.16-20. Lc. 5.2-11.Andrés, hermano de Simón Pedro, uno de los dos que habían oído de Juan, y le habían seguido.
41 Este halló primero á su hermano Simón, y díjole: Hemos hallado al 1.41 cp. 4.25.Mesías (que declarado es, el 1.41 Sal. 2.2.Cristo).
42 Y le trajo á Jesús. Y mirándole Jesús, dijo: 1.42 Mt. 16.17.Tú eres Simón, hijo de Jonás: tú serás llamado 1.42 Mt. 10.2 y 16.18.Cephas (que quiere decir, 1.42 Mt. 4.18.Piedra).
43 El siguiente día quiso Jesús ir á Galilea, y halla á Felipe, al cual dijo: Sígueme.
44 Y era 1.44 cp. 6.5,7 y 12.21,22 y 14.8,9.Felipe de Bethsaida, la ciudad de Andrés y de Pedro.
45 Felipe halló á 1.45 cp. 21.2.Natanael, y dícele: Hemos hallado á aquel de quien escribió 1.45 Lc. 24.27.Moisés en la ley, y los profetas: á Jesús, 1.45 cp. 6.42.el hijo de José, 1.45 Mt. 2.23.de Nazaret.
46 Y díjole Natanael: 1.46 cp. 7.41,42,52.¿De Nazaret puede haber algo de bueno? Dícele Felipe: Ven y ve.
47 Jesús vió venir á sí á Natanael, y dijo de él: He aquí un verdadero Israelita, en el cual no hay engaño.
48 Dícele Natanael: ¿De dónde me conoces? Respondió Jesús, y díjole: Antes que Felipe te llamara, cuando estabas debajo de la higuera te vi.
49 Respondió Natanael, y díjole: Rabbí, 1.49 ver. 34. Mt. 14.33. cp. 6.69tú eres el Hijo de Dios; tú eres 1.49 Mt. 27.42.el Rey de Israel.
50 Respondió Jesús y díjole: ¿Porque te dije, te vi debajo de la higuera, crees? cosas mayores que éstas verás.
51 Y dícele: De cierto, de cierto os digo: 1.51 Gn. 28.12.De aquí adelante veréis el cielo abierto, y los ángeles de Dios que suben y descienden sobre 1.51 Dn. 7.13.el Hijo del hombre.