1 COMO el rey David era viejo, y entrado en días, cubríanle de vestidos, mas no se calentaba.
2 Dijéronle por tanto sus siervos: Busquen á mi señor el rey una moza virgen, para que esté delante del rey, y lo abrigue, y duerma á su lado, y calentará á mi señor el rey.
3 Y buscaron una moza hermosa por todo el término de Israel, y hallaron á Abisag Sunamita, 1.3 Jos. 19.18.y trajéronla al rey.
4 Y la moza era hermosa, la cual calentaba al rey, y le servía: mas el rey nunca la conoció.
5 Entonces 1.5 2 S. 3.4.Adonía hijo de Haggith se levantó, diciendo: Yo reinaré. E hízose de carros y gente de á caballo, y cincuenta hombres que corriesen 1.5 2 S. 15.1.delante de él.
6 Y su padre nunca lo entristeció en todos sus días con decirle: ¿Por qué haces así? Y también éste era de hermoso parecer; y habíalo 1.6 2 S. 3.3,4.engendrado después de Absalom.
7 Y tenía tratos con Joab hijo de Sarvia, y con Abiathar sacerdote, 1.7 2 S. 20.25.los cuales ayudaban á Adonía.
8 Mas Sadoc sacerdote, y 1.8 2 S. 8.18.Benaía hijo de Joiada, y 1.8 2 S. 12.1.Nathán profeta, y Semei, y Reihi, y todos los grandes de David, 1.8 2 S. 23.8-39.no seguían á Adonía.
9 Y matando Adonía ovejas y vacas y animales engordados junto á la peña de Zoheleth, que está cerca de la fuente de 1.9 Jos. 15.7.Rogel, convidó á todos sus hermanos los hijos del rey, y á todos los varones de Judá, siervos del rey:
10 Mas no convidó á Nathán profeta, ni á Benaía, ni á los grandes, ni á 1.10 2 S. 12.24.Salomón su hermano.
11 Y habló Nathán á Bath-sheba madre de Salomón, diciendo: ¿No has oído que reina Adonía hijo de Haggith, sin saberlo David nuestro señor?
12 Ven pues ahora, y toma mi consejo, para que guardes tu vida, y la vida de tu hijo Salomón.
13 Ve, y entra al rey David, y dile: Rey señor mío, ¿no has tú jurado á tu sierva, diciendo: 1.13 1 Cr. 22.9.Salomón tu hijo reinará después de mí, y él se sentará en mi trono? ¿por qué pues reina Adonía?
14 Y estando tú aún hablando con el rey, yo entraré tras ti, y acabaré tus razones.
15 Entonces Bath-sheba entró al rey á la cámara: y el rey era muy viejo; y Abisag Sunamita servía al rey.
16 Y Bath-sheba se inclinó, é hizo reverencia al rey. Y el rey dijo: ¿Qué tienes?
17 Y ella le respondió: Señor mío, tú juraste á tu sierva por Jehová tu Dios, diciendo: Salomón tu hijo reinará después de mí, y él se sentará en mi trono;
18 Y he aquí ahora Adonía reina: y tú, mi señor rey, ahora no lo supiste.
19 Ha matado bueyes, y animales engordados, y muchas ovejas, y ha convidado á todos los hijos del rey, y á Abiathar sacerdote, y á Joab general del ejército; mas á Salomón tu siervo no ha convidado.
20 Entre tanto, rey señor mío, los ojos de todo Israel están sobre ti, para que les declares quién se ha de sentar en el trono de mi señor el rey después de él.
21 De otra suerte acontecerá, cuando mi señor el rey 1.21 2 S. 7.12.durmiere con sus padres, que yo y mi hijo Salomón seremos tenidos por 1.21 Heb. pecadores.culpables.
22 Y estando aún hablando ella con el rey, he aquí Nathán profeta, que vino.
23 Y dieron aviso al rey, diciendo: He aquí Nathán profeta: el cual como entró al rey, postróse delante del rey inclinando su rostro á tierra.
24 Y dijo Nathán: Rey señor mío, ¿has tú dicho: Adonía reinará después de mí, y él se sentará en mi trono?
25 Porque hoy ha descendido, y ha matado bueyes, y animales engordados, y muchas ovejas, y ha convidado á todos los hijos del rey, y á los capitanes del ejército, y también á Abiathar sacerdote; y he aquí, están comiendo y bebiendo delante de él, y han dicho: ¡Viva el rey 1.25 1 S. 10.24.Adonía!
26 1.26 vers. 8,10,32 Mas ni á mí tu siervo, ni á Sadoc sacerdote, ni á Benaía hijo de Joiada, ni á Salomón tu siervo, ha convidado.
27 ¿Es este negocio ordenado por mi señor el rey, sin haber declarado á tu siervo quién se había de sentar en el trono de mi señor el rey después de él?
28 Entonces el rey David respondió, y dijo: Llamadme á Bath-sheba. Y ella entró á la presencia del rey, y púsose delante del rey.
29 Y el rey juró, diciendo: Vive Jehová, que ha redimido mi alma de toda 1.29 2 S. 4.9.angustia,
30 Que como yo te he jurado por Jehová Dios de Israel, diciendo: Tu hijo Salomón reinará después de mí, y él se sentará en mi trono en lugar mío; que así lo haré hoy.
31 Entonces Bath-sheba se inclinó al rey, su rostro á tierra, y haciendo reverencia al rey, dijo: Viva mi señor el rey David para 1.31 Neh. 2.3. Dn. 2.4 y 3.9 y 5.10.siempre.
32 Y el rey David dijo: 1.32 ver. 26Llamadme á Sadoc sacerdote, y á Nathán profeta, y á Benaía hijo de Joiada. Y ellos entraron á la presencia del rey.
33 Y el rey les dijo: 1.33 2 S. 11.11 y 20.6.Tomad con vosotros los siervos de vuestro señor, y haced subir á Salomón mi hijo en mi mula, 1.33 Est. 6.8.y llevadlo 1.33 2 Cr. 32.30 y 33.13.a Gihón:
34 Y allí lo ungirán 1.34 1 S. 10.1.Sadoc sacerdote y Nathán profeta por rey sobre Israel; y 1.34 2 R. 9.13 y 11.14.tocaréis trompeta, diciendo: ¡Viva el rey Salomón!
35 Después iréis vosotros detrás de él, y vendrá y se sentará en mi trono, y él reinará por mí; porque á él he ordenado para que sea príncipe sobre Israel y sobre Judá.
36 Entonces Benaía hijo de Joiada respondió al rey, y dijo: Amén. Así lo diga Jehová, Dios de mi señor el rey.
37 De la manera que Jehová ha sido con mi señor el rey, así sea con Salomón; 1.37 1 S. 20.13.y él haga mayor su trono que el trono de mi señor el rey David.
38 Y descendió Sadoc sacerdote, y Nathán profeta, y Benaía hijo de Joiada, y los 1.38 1 S. 30.14.Ceretheos y los 1.38 2 S. 8.18.Peletheos, é hicieron subir á Salomón en la mula del rey David, y lleváronlo á Gihón.
39 Y tomando Sadoc sacerdote el cuerno del aceite 1.39 Ex. 30.23-32. Sal. 89.20.del tabernáculo, ungió á Salomón: 1.39 1 Cr. 23.1 y 29.22.y tocaron trompeta, y 1.39 ver. 25dijo todo el pueblo: ¡Viva el rey Salomón!
40 Después subió todo el pueblo en pos de él, y cantaba la gente con flautas, y hacían grandes alegrías, que parecía que la tierra se hundía con el clamor de ellos.
41 Y oyólo Adonía, y todos los convidados que con él estaban, cuando ya habían acabado de comer. Y oyendo Joab el sonido de la trompeta, dijo: ¿Por qué se alborota la ciudad con estruendo?
42 Estando aún él hablando, he aquí Jonathán 1.42 2 S. 15.27,36 y 17.17.hijo de Abiathar sacerdote vino, al cual dijo Adonía: Entra, porque 1.42 2 S. 18.27.tú eres hombre de esfuerzo, y traerás buenas nuevas.
43 Y Jonathán respondió, y dijo á Adonía: Ciertamente nuestro señor el rey David ha hecho rey á Salomón:
44 Y el rey ha enviado con él á Sadoc sacerdote y á Nathán profeta, y á Benaía hijo de Joiada, y también á los 1.44 ver. 38Ceretheos y á los Peletheos, los cuales le hicieron subir en la mula del rey;
45 Y Sadoc sacerdote y Nathán profeta lo han ungido en Gihón por rey: y de allá han subido con alegrías, y la ciudad 1.45 1 S. 4.5.está llena de estruendo. Este es el alboroto que habéis oído.
46 Y también Salomón se ha sentado en el 1.46 1 Cr. 29.23.trono del reino.
47 Y aun los siervos del rey han venido á bendecir á nuestro señor el rey David, diciendo: Dios haga bueno el nombre de Salomón más que tu nombre, y haga mayor su trono que el tuyo. 1.47 ver. 37Y el rey adoró en la 1.47 Gn. 47.31.cama.
48 Y también el rey habló así: Bendito sea Jehová Dios de Israel, que ha dado hoy quien se siente en mi trono, viéndolo mis ojos.
49 Ellos entonces se estremecieron, y levantáronse todos los convidados que estaban con Adonía, y fuése cada uno por su camino.
50 Mas Adonía, temiendo de la presencia de Salomón, levantóse y fuése, y 1.50 Ex. 27.2. cp. 2.28cogió los cornijales del altar.
51 Y fué hecho saber á Salomón, diciendo: He aquí que Adonía tiene miedo del rey Salomón: pues ha cogido los cornijales del altar, diciendo: Júreme hoy el rey Salomón que no matará á cuchillo á su siervo.
52 Y Salomón dijo: Si él fuere virtuoso, ni uno de sus cabellos caerá en tierra: 1.52 1 S. 14.45.mas si se hallare mal en él, morirá.
53 Y envió el rey Salomón, y trajéronlo del altar; y él vino, é inclinóse al rey Salomón. Y Salomón le dijo: Vete á tu casa.
1 Nā, kua koroheketia a Kīngi Rāwiri, kua maha ōna rā; ā, hīpokina ana ia e rātou ki te kākahu; heoi kīhai i mahana. 2 Nō reira ka mea atu āna tāngata ki a ia, "Me rapu tētahi kōtiro, he wāhina, mā tōku ariki, mā te kīngi; ā, me tū ia i mua i te kīngi, māna hoki ia e atawhai; ā, me takoto ia ki tōu uma, kia mahana ai tōku ariki, te kīngi."
3 Heoi, rapua ana e rātou tētahi kōtiro ātaahua i ngā rohe katoa o Īharaira; ā, kitea ana ko Āpihaka Hunami, ā, kawea ana mai ia ki te kīngi. 4 Nā, he ātaahua rawa taua kōtiro; ā, i atawhai ia i te kīngi, i mahi hoki ki a ia; otirā kīhai te kīngi i mōhio ki a ia.
5 Kātahi a Aronia tama a Hākiti ka whakanui i a ia, ka mea, "Ko ahau hei kīngi;" ā, meatia ana e ia ētahi hāriata māna, me ētahi tāngata noho hōiho, e rima tekau hoki ngā tāngata hei rere i tōna aroaro. 6 Kīhai hoki tōna pāpā i whakapōuri i tōna ngākau ō mua iho, kīhai i mea, "He aha koe i pēnā ai?" He tangata ātaahua rawa hoki ia; ā, i whānau ia i muri i a Apohārama.
7 Nā, ka kōrerorero ia ki a Ioapa tama a Teruia, ki a Apiātara tohunga; ā, i whai rāua i a Aronia, i āwhina i a ia. 8 Ko Hāroko tohunga ia, ko Penaia tama a Iehoiara, ko Nātana matakite, ko Himei, ko Rei, ko ngā tāngata nunui a Rāwiri, kīhai rātou i uru ki tā Aronia.
9 Nā, ka patua e Aronia he hipi, he kau, me ngā mea mōmona, ki te kōhatu ki Toherete, ki tērā i te taha o Enerōkere, ā, karangatia ana e ia ōna tēina katoa, ngā tama a te kīngi, rātou ko ngā tāngata katoa o Hūrā, ngā pononga a te kīngi; 10 ko Nātana matakite ia, ko Penaia, ko ngā tāngata nunui, me tōna teina, me Horomona, kīhai i karangatia e ia.
11 Nā, ka kōrero a Nātana ki a Patehēpa whaea o Horomona, ka mea, "Kāhore anō koe i rongo ko Aronia tama a Hākiti te kīngi, kāhore hoki i te mōhiotia e tō tātou ariki, e Rāwiri? 12 Nā, haere mai, tukua māku e hoatu he whakaaro ki a koe, kia ora ai koe, kia ora ai hoki tāu tama, a Horomona. 13 Haere, ā, ka tae ki a Kīngi Rāwiri, ka mea ki a ia, ‘Kīhai ianei koe i oati mai, e tōku ariki, e te kīngi, ki tāu pononga, i mea: "Ko Horomona tonu ko tāu tama hei kīngi i muri i ahau. Ko ia hoki hei noho i tōku torōna"? Nā, he aha i kīngi ai a Aronia?’ 14 Nā, e kōrero ana anō koe i reira ki te kīngi, ka tae atu hoki ahau i muri i a koe, ā, māku e whakakoia ki āu kōrero."
15 Nā, ko te haerenga o Patehēpa ki te whare moenga, ki te kīngi; he koroheke rawa hoki te kīngi; ko Āpihaka Hunami anō ki te mahi i ngā mea a te kīngi. 16 Nā, ka tuohu a Patehēpa, ka piko ki te kīngi, ā, ka mea te kīngi, "He aha tāu?"
17 Nā, ka mea tērā ki a ia, "E tōku ariki, i oatitia mai a Ihowā, tōu Atua, e koe ki tāu pononga: ‘Ko Horomona tonu, ko tāu tama hei kīngi i muri i ahau, ā, ko ia hei noho ki tōku torōna.’ 18 Nā, ināianei, kua kīngi a Aronia; ā, kāhore koe, e tōku ariki, e te kīngi, i te mōhio; 19 ā, kua patua e ia he kau, he mea mōmona, he hipi, tōna tini; kua karangatia hoki ngā tama katoa a te kīngi, me Apiātara tohunga, me Ioapa rangatira ope; ko Horomona ia, ko tāu pononga, kīhai i karangatia e ia. 20 Nā, ko koe, e tōku ariki, e te kīngi – e anga ana ngā kanohi o Īharaira katoa ki a koe, kia whakaaturia ki a rātou ko wai e noho ki te torōna o tōku ariki, o te kīngi, i muri i a ia. 21 Nā tēnei ake, hei te moenga o tōku ariki, o te kīngi, ki ōna mātua, ka kīia māua ko tāku tama, ko Horomona, he hunga hara."
22 Nā, i a ia anō e kōrero ana ki te kīngi, ka tomo mai a Nātana poropiti. 23 Ā, ka kōrerotia e rātou ki te kīngi, ka mea, "Ko Nātana poropiti tēnei." Nā, haere ana tērā ki te aroaro o te kīngi, ā, piko ana, tāpapa ana ki te whenua ki te aroaro o te kīngi.
24 Nā, ka mea a Nātana, "E tōku ariki, e te kīngi, i mea rānei koe, ‘Ko Aronia hei kīngi i muri i ahau, ā, ko ia hei noho ki tōku torōna’? 25 Kua haere hoki ia ki raro i tēnei rā, ā, kei te patu tērā i te kau, i te mea mōmona, i te hipi, tōna tini, ā, kua karangatia e ia ngā tama katoa a te kīngi rātou ko ngā rangatira ope, ko Apiātara tohunga; kei te kai rātou, kei te inu i tōna aroaro, e kī ana, ‘Kia ora a Kīngi Aronia.’ 26 Ko ahau ia, ko tāu pononga, ko mātou ko Hāroko tohunga, ko Penaia tama a Iehoiara, ko tāu pononga, ko Horomona, kīhai i karangatia e ia. 27 Nā tōku ariki rānei, nā te kīngi tēnei mea, ā, kīhai i whakaaturia e koe ki āu pononga, ko wai e noho ki te torōna o tōku ariki, o te kīngi i muri i a ia?"
28 Nā, ka whakahoki a Kīngi Rāwiri, ka mea, "Karangatia a Patehēpa ki ahau." Nā, haere ana ia ki te aroaro o te kīngi, ā, tū ana i te aroaro o te kīngi.
29 Nā, ko te oatitanga a te kīngi, ka mea: "E ora ana a Ihowā i whakaora nei i ahau i ngā mate katoa, 30 ko āku oatitanga i a Ihowā, i te Atua o Īharaira ki a koe, i ahau i mea rā: He pono, ko Horomona, ko tāu tama, hei kīngi i muri i ahau, ko ia hoki hei noho ki tōku torōna i muri i ahau, he pono me pēnā anō e ahau i tēnei rā."
31 Kātahi ka tuohu a Patehēpa, anga tonu tōna mata ki te whenua, piko ana ki te aroaro o te kīngi, ka mea, "Kia ora tōku ariki, a Kīngi Rāwiri, ā ake ake!"
32 Nā, ka mea a Kīngi Rāwiri, "Karangatia a Hāroko tohunga ki ahau, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara."
Nā, haere ana mai rātou ki te aroaro o te kīngi. 33 Nā, ka mea te kīngi ki a rātou: "Mauria ngā pononga a tō koutou ariki hei hoa mō koutou, ka whakanoho i a Horomona, i tāku tama, ki tōku muera, ki tōku ake, ka kawe i a ia ki raro, ki Kihona; 34 ā, mā Hāroko tohunga rāua ko Nātana poropiti ia e whakawahi ki reira hei kīngi mō Īharaira; me whakatangi hoki te tētere, me mea, ‘Kia ora a Kīngi Horomona.’ 35 Nā, ka piki ake koutou i muri i a ia, ā, ka tae mai ia, ka noho ki tōku torōna; ā, hei kīngi ia i muri i ahau; he mea whakarite nāku hei rangatira ia mō Īharaira rāua ko Hūrā."
36 Nā, ka whakahoki a Penaia tama a Iehoiara ki tā te kīngi, ka mea, "Āmine! Kia pēnā mai hoki te kī a Ihowā, a te Atua o tōku ariki, o te kīngi. 37 I tōku ariki nei, i te kīngi, a Ihowā, kia pēnā anō ia ki a Horomona; ā, kia whakanuia ake tōna torōna ki runga ake i te torōna o tōku ariki, o Kīngi Rāwiri."
38 Heoi, ka haere a Hāroko tohunga, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara, me ngā Kereti, me ngā Pereti ki raro, ā, whakanohoia ana e rātou a Horomona ki te muera o Kīngi Rāwiri, ā, kawea ana ki Kihona. 39 Nā, tangohia ana e Hāroko tohunga te haona hinu i roto i te tapenākara, ā, whakawahia ana e ia a Horomona. Nā, ka whakatangihia e rātou te tētere; ā, ka mea katoa te iwi, "Kia ora a Kīngi Horomona!" 40 Nā, piki ake ana te iwi katoa i muri i a ia, me te whakatangi te iwi i ngā pūtōrino; nui atu hoki te koa i koa ai rātou, ngātata ana te whenua i tō rātou hāmama.
41 Nā, ka rongo a Aronia rātou ko āna manuhiri i a rātou e whakamutu ana i tā rātou kai; ā, nō te rongonga o Ioapa i te tangi o te tētere, ka mea ake, "He aha tēnei hāmama o te pā e ngangau mai nei?"
42 I a ia anō e kōrero ana, nā, ko Honatana tama a Apiātara tohunga e haere mai ana; ā, ka mea a Aronia, "Haere mai; he tangata māia hoki koe, ā, he kōrero pai āu."
43 Nā, ka whakahoki a Honatana, ka mea atu ki a Aronia, "He pono rawa, kua meinga a Horomona e tō tātou ariki, e Kīngi Rāwiri, hei kīngi. 44 Ā, kua ungā e te kīngi hei hoa mōna a Hāroko tohunga, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara rātou ko ngā Kereti, ko ngā Pereti; ā, kua whakanohoia ia e rātou ki te muera o te kīngi; 45 ā, kua whakawahia ia e Hāroko tohunga, e Nātana poropiti hei kīngi ki Kihona. Nā, kua piki ake rātou i reira me te koa, nā, ngateri ana te pā. Ko te hāmama tēnei i rongo nā koutou. 46 Ā, ko Horomona hoki tēnei te noho mai nei i runga i te torōna o te kīngitanga. 47 Ā, kua tae mai hoki ngā pononga a te kīngi ki te manaaki i tō tātou ariki, i a Kīngi Rāwiri, ki te mea, ‘Kia meinga e tōu Atua te ingoa o Horomona kia pai atu i tōu ingoa, kia whakanuia ake e ia tōna torōna i tōu torōna.’ Nā, piko ana te kīngi i runga i te moenga. 48 Ā, i pēnei hoki te kupu a te kīngi, ‘Kia whakapaingia a Ihowā, te Atua o Īharaira, mōna kua hōmai nei i tētahi hei noho i tōku torōna i tēnei rā, me te kite atu anō ōku kanohi.’ "
49 Nā, ka pāwera ngā manuhiri a Aronia, whakatika ana, ā, haere ana i tōna ara, i tōna ara. 50 Ā, wehi ana a Aronia i a Horomona, ā, whakatika ana, ka haere, ā, ka hopu i ngā haona o te āta.
51 Nā, ka kōrerotia te kōrero ki a Horomona, "Ko Aronia tērā e wehi ana i a Kīngi Horomona; kei te pupuri anō tērā i ngā haona o te āta; e mea ana, ‘Kia oati a Kīngi Horomona ki ahau āianei, e kore e whakamatea e ia tāna pononga ki te hoari.’ "
52 Nā, ka mea a Horomona, "Ki te mea he tikanga pai tāna, e kore e taka tētahi makawe ōna ki te whenua; tēnā ki te kitea he hē tōna, ka mate." 53 Heoi, ka tono tāngata a Kīngi Horomona ki te tiki i a ia i runga i te āta. Ā, haere mai ana ia, piko ana ki a Kīngi Horomona; ā, ka mea a Horomona ki a ia, "Haere ki tōu whare."