1 EMPERO 11.1 Neh. 13.26.el rey Salomón amó, á más de la hija de Faraón, 11.1 Dt. 17.17.muchas mujeres extranjeras: á las de Moab, á las de Ammón, á las de Idumea, á las de Sidón, y á las Hetheas;
2 Gentes de las cuales Jehová había dicho á los hijos de Israel: 11.2 Ex. 34.16.No entraréis á ellas, ni ellas entrarán á vosotros; porque ciertamente harán inclinar vuestros corazones tras sus dioses. A éstas pues se juntó Salomón con amor.
3 Y tuvo setecientas mujeres reinas, y trescientas concubinas; y sus mujeres torcieron su corazón.
4 Y ya que Salomón era viejo, 11.4 Jos. 23.12,13.sus mujeres inclinaron su corazón tras dioses ajenos; y su corazón no era perfecto con Jehová su Dios, 11.4 cp. 9.4.como el corazón de su padre David.
5 Porque Salomón siguió á 11.5 ver. 33. Jue. 2.13. 1 S. 7.3 y 12.10 y 31.10. 2 R. 23.13.Astaroth, diosa de los Sidonios, y á 11.5 ver. 7. Lv. 18.21, Moloch.Milcom, abominación de los Ammonitas.
6 E hizo Salomón lo malo en los ojos de Jehová, y no fué cumplidamente tras Jehová como David su padre.
7 Entonces edificó Salomón 11.7 Nm. 33.52.un alto á 11.7 ver. 33. Nm. 21.29.Chêmos, abominación de Moab, en 11.7 2 R. 23.13.el monte que está enfrente de Jerusalem; y á 11.7 2 R. 23.10.Moloch, abominación de los hijos de Ammón.
8 Y así hizo para todas sus mujeres extranjeras, las cuales quemaban perfumes, y sacrificaban á sus dioses.
9 Y enojóse Jehová contra Salomón, por cuanto estaba su corazón desviado de Jehová Dios de Israel, 11.9 cp. 3.5 y 9.2.que le había aparecido dos veces,
10 Y 11.10 cp. 6.12 y 9.6.le había mandado acerca de esto, que no siguiese dioses ajenos: mas él no guardó lo que le mandó Jehová.
11 Y dijo Jehová á Salomón: Por cuanto ha habido esto en ti, y no has guardado mi pacto y mis estatutos que yo te mandé, 11.11 cp. 12.15,16.romperé el reino de ti, y lo entregaré á tu siervo.
12 Empero no lo haré en tus días, por amor de David tu padre: romperélo de la mano de tu hijo.
13 11.13 2 R. 23.15,16. Sin embargo no romperé todo el reino, sino que daré 11.13 vers. 32,36. cp. 12.20.una tribu á tu hijo, por amor de David mi siervo, y por amor de Jerusalem 11.13 Dt. 12.5.que yo he elegido.
14 Y Jehová suscitó un adversario á Salomón, á Adad, Idumeo, de la sangre real, el cual estaba en Edom.
15 Porque 11.15 2 S. 8.14. 1 Cr. 18.12,13.cuando David estaba en Edom, y subió Joab el general del ejército á enterrar los muertos, y mató á todos los varones de Edom,
16 (Porque seis meses habitó allí Joab, y todo Israel, hasta que hubo acabado á todo el sexo masculino en Edom;)
17 Entonces huyó Adad, y con él algunos varones Idumeos de los siervos de su padre, y fuése á Egipto; era entonces Adad muchacho pequeño.
18 Y levantáronse de Madián, y vinieron á Parán; y tomando consigo hombres de Parán, viniéronse á Egipto, á Faraón rey de Egipto, el cual le dió casa, y le señaló alimentos, y aun le dió tierra.
19 Y halló Adad grande gracia delante de Faraón, el cual le dió por mujer á la hermana de su esposa, á la hermana de la reina Thaphnes.
20 Y la hermana de Thaphnes le parió á su hijo Genubath, al cual destetó Thaphnes dentro de la casa de Faraón; y estaba Genubath en casa de Faraón entre los hijos de Faraón.
21 Y oyendo Adad en Egipto que David había dormido con sus padres, y que era muerto Joab general del ejército, Adad dijo á Faraón: Déjame ir á mi tierra.
22 Y respondióle Faraón: ¿Por qué? ¿qué te falta conmigo, que procuras irte á tu tierra? Y él respondió: Nada; con todo, ruégote que me dejes ir.
23 Despertóle también Dios por adversario á Rezón, hijo de Eliada, el cual había huído de su amo 11.23 2 S. 10.16.Adad-ezer, rey de Soba.
24 Y había juntado gente contra él, y habíase hecho capitán de una compañía, cuando David deshizo á los de Soba. Después se fueron á Damasco, y habitaron allí é hiciéronle rey en Damasco.
25 Y fué adversario á Israel todos los días de Salomón; y fué otro mal con el de Adad, porque aborreció á Israel, y reinó sobre la Siria.
26 Asimismo 11.26 cp. 12.2, etc. 2 Cr. 13.6.Jeroboam hijo de Nabat, 11.26 1 S. 1.1 y 17.12.Ephrateo de Sereda, siervo de Salomón, (su madre se llamaba Serva, mujer viuda) alzó su mano contra el rey.
27 Y la causa por qué éste alzó mano contra el rey, fué esta: Salomón edificando á 11.27 cp. 9.24.Millo, cerró el portillo de la ciudad de David su padre.
28 Y el varón Jeroboam era valiente y esforzado; y viendo Salomón al mancebo que era hombre activo, encomendóle todo el cargo de la casa de José.
29 Aconteció pues en aquel tiempo, que saliendo Jeroboam de Jerusalem, topóle en el camino el profeta 11.29 cp. 12.15 y 14.2 y 15.29. 2 Cr. 9.29.Ahías Silonita; y él estaba cubierto con una capa nueva; y estaban ellos dos solos en el campo.
30 Y trabando Ahías de la capa nueva que tenía sobre sí, rompióla en doce pedazos,
31 Y dijo á Jeroboam: Toma para ti los diez pedazos; porque 11.31 vers. 11,13así dijo Jehová Dios de Israel: He aquí que yo rompo el reino de la mano de Salomón, y á ti daré diez tribus;
32 (Y él tendrá una tribu, por amor de David mi siervo, y por amor de Jerusalem, ciudad que yo he elegido de todas las tribus de Israel:)
33 Por cuanto me han dejado, y han adorado á 11.33 ver. 5Astharoth diosa de los Sidonios, y á 11.33 ver. 7Chêmos dios de Moab, y á Moloch dios de los hijos de Ammón; y no han andado en mis caminos, para hacer lo recto delante de mis ojos, y mis estatutos, y mis derechos, como hizo David su padre.
34 Empero no quitaré nada de su reino de sus manos, sino que lo retendré por caudillo todos los días de su vida, por amor de David mi siervo, al cual yo elegí, y él guardó mis mandamientos y mis estatutos:
35 Mas 11.35 cp. 12.15,17.yo quitaré el reino de la mano de su hijo, y darélo á ti, las diez tribus.
36 Y á su hijo daré una tribu, para que 11.36 2 S. 21.17.mi siervo David tenga lámpara todos los días delante de mí en Jerusalem, 11.36 ver. 32. Dt. 12.5. cp. 14.21ciudad que yo me elegí para poner en ella mi nombre.
37 Yo pues te tomaré á ti, y tú reinarás en todas las cosas que deseare tu alma, y serás rey sobre Israel.
38 Y será que, si prestares oído á todas las cosas que te mandare, y anduvieres en mis caminos, é hicieres lo recto delante de mis ojos, guardando mis estatutos y mis mandamientos, como hizo David mi siervo, yo seré contigo, y 11.38 1 S. 2.35.te edificaré casa firme, como la edifiqué á David, y yo te entregaré á Israel.
39 Y yo afligiré la simiente de David á causa de esto, mas no para siempre.
40 Procuró por tanto Salomón de matar á Jeroboam, pero levantándose Jeroboam, huyó á Egipto, 11.40 cp. 14.25. 2 Cr. 12.2,5,7,9.a Sisac rey de Egipto, y estuvo en Egipto hasta la muerte de Salomón.
41 11.41 2 Cr. 9.29,31. Lo demás de los hechos de Salomón, y todas las cosas que hizo, y su sabiduría, ¿no están escritas en el 11.41 2 Cr. 9.29.libro de los hechos de Salomón?
42 Y los días que Salomón reinó en Jerusalem sobre todo Israel, fueron cuarenta años.
43 Y durmió Salomón con sus padres, y fué sepultado en la ciudad de su padre David: y reinó en su lugar 11.43 Mt. 1.7.Roboam su hijo.
1 Otiia he tini ngā wāhine kē i arohaina e Kīngi Horomona: he Moapi, he Āmoni, he Ēromi, he Haironi, he Hiti, me te tamāhine anō a Parao; 2 nō ngā iwi i mea rā a Ihowā ki ngā tama a Īharaira, "Kaua e haere atu ki a rātou, kaua hoki rātou e haere mai ki a koutou; he pono mā rātou ō koutou ngākau e whakaanga kē ki te whai i ō rātou atua"; piri tonu, aroha tonu a Horomona ki ēnei. 3 Nā, e whitu rau āna wāhine rangatira, e toru rau ngā wāhine iti; ā, whakaanga kētia ana tōna ngākau e āna wāhine. 4 Nā, koroheke rawa ake a Horomona, kua whakaanga kētia tōna ngākau e āna wāhine, kua whai i ngā atua kē; kīhai hoki tōna ngākau i tapatahi ki a Ihowā, ki tōna Atua, kīhai i rite ki te ngākau o Rāwiri, o tōna pāpā. 5 I haere hoki a Horomona i whai i a Ahatorete atua o ngā Haironi, i a Mirikomo hoki, i te mea whakarihariha a ngā Āmoni. 6 Nā, kua hē tā Horomona mahi ki te aroaro o Ihowā, kīhai hoki i anga nui ki te whai i a Ihowā, kīhai i pērā me tōna pāpā, me Rāwiri.
7 Nā, ka hangā e Horomona he wāhi tiketike mō tā Moapa mea whakarihariha, mō Kemoho, ki runga ki te maunga e anga ana ki Hiruhārama; mō Moreke hoki, mō te mea whakarihariha a ngā tama a Āmona. 8 Pērā tonu tāna i mea ai mō āna wāhine kē katoa, i tahu whakakakara nei, i patu whakahere hoki ki ō rātou atua.
9 Nā, ka riri a Ihowā ki a Horomona, nō te mea kua anga kē tōna ngākau i a Ihowā, i te Atua o Īharaira, ka rua nei ōna putanga ki a ia, 10 me te ako i tēnei kupu ki a ia kia kaua ia e haere ki te whai i ngā atua kē; otiia kīhai i mau i a ia tā Ihowā i whakahau ai. 11 Nā reira, ka mea a Ihowā ki a Horomona, "I te mea ka pēnei tāu mahi, kāhore nei i mau i a koe tāku kawenata me tāku tikanga i ākona e ahau ki a koe, ka haea rawatia atu e ahau te kīngitanga i a koe, ā, ka hoatu ki tāu tangata. 12 Otiia e kore tēnei e meatia e ahau i ōu rā, he whakaaro hoki ki tōu pāpā, ki a Rāwiri; ka haea atu ia e ahau i te ringa o tāu tama. 13 Otiia e kore e haea atu e ahau te kīngitanga katoa; kotahi te iwi e hoatu e ahau ki tāu tama, he whakaaro ki a Rāwiri, ki tāku pononga, ki Hiruhārama i whiriwhiria nei e ahau."
14 Nā, ka whakaarahia ake e Ihowā he hoariri mō Horomona, ko Harara Ēromi; he uri ia nō te kīngi i Ēroma. 15 Tērā, i a Rāwiri i Ēroma, ka haere atu a Ioapa rangatira o te ope ki te tanu i te hunga i patua, kua oti hoki ngā tāne katoa o Ēroma te patu e ia; 16 (e ono hoki ngā marama i noho ai a Ioapa rātou ko Īharaira katoa ki reira, ā, poto noa ngā tāne katoa o Ēroma te hautope atu); 17 nā, ka rere a Harara rātou ko ētahi Ēromi, he tāngata nā tōna pāpā, haere ana ki Īhipa; ā, e nohinohi tonu ana a Harara. 18 Ā, ka whakatika atu rātou i Miriana, ā, ka tae ki Parana; nā, tangohia e rātou ētahi tāngata o Parana hei hoa mō rātou ā haere ana ki Īhipa ki a Parao kīngi o Īhipa; ā, nā tērā i hoatu he whare mōna, i whakarite he kai māna; i hoatu anō he whenua ki a ia.
19 Nā, ka manakohia nuitia a Harara e Parao, ā, hoatu ana e ia hei wahine māna te teina o tāna wahine ake, te teina o te Kuīni, o Tahapene. 20 Nā, ka whānau he tama māna i te teina o Tahapene, ko Kenupata, ā, nā Tahapene anō i whakamutu tāna kai ū i roto i te whare o Parao. Nā, noho ana a Kenupata i te whare o Parao i roto ngā tama a Parao.
21 Ā, i te rongonga o Harara i Īhipa, kua takoto a Rāwiri ki ōna mātua, kua mate hoki a Ioapa rangatira ope, ka mea a Harara ki a Parao, "Tukua ahau kia haere ki tōku whenua."
22 Nā, ka mea a Parao ki a ia, "I hapa koe i te aha i a koe i ahau nei, i whai ai koe kia haere ki tōu whenua?"
Nā, ko tāna kīanga, "Kāhore; he ahakoa rā tukua ahau kia haere."
23 I ara anō i te Atua he hoariri mōna, a Retona tama a Eriara, i rere nei i tōna ariki i a Hararētere kīngi o Topa. 24 Nā, ka huihuia e ia ētahi tāngata, ā, ka meinga ia hei rangatira rōpū, i te mea e patua ana rātou e Rāwiri; nā, haere ana rātou ki Ramahiku, ā, noho ana i reira, ā, ko rātou hei kīngi mō Ramahiku. 25 Ā, he hoariri ia ki a Īharaira i ngā rā katoa o Horomona, hāunga hoki tā Harara kino i mea ai. Heoi, whakarihariha ana ia ki a Īharaira, ko ia anō te kīngi o Hīria.
26 Me Ieropoama anō tama a Nēpata, he Ēparati, nō Terera, he tangata nā Horomona, ko te ingoa o tōna whaea, ko Terua, he wahine pouaru, i ara anō tōna ringa ki te kīngi.
27 Ā, ko te take tēnei i ara ai tōna ringa ki te kīngi; e hanga ana a Horomona i Miro, e tūtaki ana i ngā wāhi pakaru o te pā o tōna pāpā, o Rāwiri. 28 Nā, he mārohirohi a Ieropoama, he toa; ā, ka kite a Horomona i taua taitama he uaua ki te mahi, nā, meinga ana ia e ia hei kaitirotiro mō ngā mahi katoa a te whare o Hōhepa.
29 Nā, i taua wā ka puta a Ieropoama i Hiruhārama, ā, ka tūtaki a Āhia Hironi, te poropiti ki a ia i te ara. Nā, kua kākahuria e Āhia he kākahu hou; ā, ko rāua tokorua anake i te pārae. 30 Nā, ka hopukia e Āhia tōna kākahu hou, haea ana kia tekau mā rua ngā wāhi. 31 Ā, ka mea atu ia ki a Ieropoama: "Kia tekau ngā wāhi e tangohia e koe māu; ko te kupu hoki tēnei a Ihowā, a te Atua o Īharaira, ‘Nanā, ka haea e ahau te kīngitanga i te ringa Horomona, ā, tekau ngā iwi e hoatu ki a koe. 32 Kotahi ia te iwi māna; he whakaaro ki tāku pononga, ki a Rāwiri, he whakaaro ki Hiruhārama, ki te pā i whiriwhiria e ahau i roto i ngā iwi katoa o Īharaira. 33 Mō rātou i whakarere i ahau, ā, koropiko ana ki a Ahatorete atua o ngā Haironi, ki a Kemoho atua o ngā Moapi, ki a Mirikomo atua o ngā tama a Āmona; kīhai hoki i haere i āku ara, mahi i te mea tika ki tāku titiro, pupuri hoki i āku tikanga, i āku whakaritenga, ā, kīhai i pērā me tōna pāpā, me Rāwiri.
34 " ‘Otiia e kore e tangohia e ahau te kīngitanga katoa i tōna ringa; engari ka whakarangatira ahau i a ia i ngā rā katoa e ora ai ia, he whakaaro ki tāku pononga, ki a Rāwiri, i whiriwhiria nei e ahau, mōna i pupuri i āku whakahau, i āku tikanga. 35 Engari ka tangohia e ahau te kīngitanga i te ringa o tāna tama, ā, ka hoatu ki a koe, arā tekau ngā iwi. 36 Kotahi te iwi e hoatu e ahau ki tāna tama, hei rama mā tāku pononga, mā Rāwiri ki tōku aroaro i ngā rā katoa ki Hiruhārama, ki te pā i whiriwhiria e ahau hei waihotanga iho mō tōku ingoa. 37 Ā, ka tangohia koe e ahau, ā, hei kīngi koe, ka rite ki ngā mea katoa i hiahia ai tōu ngākau, ā, hei kīngi koe mō Īharaira. 38 Nā, tēnei ake, ki te rongo koe i ngā mea katoa e whakahau ai ahau ki a koe, ā, ka haere i āku ara, ka mahi i te mea e tika ana ki tāku titiro, ka pupuri i āku tikanga, i āku whakahau, ka pērā me tā tāku pononga, me tā Rāwiri i mea ai, nā, hei hoa ahau mōu. Ka hangā hoki e ahau tōu whare kia pūmau, ka pērātia me tō Rāwiri i hangā rā e ahau; ā, ka hoatu a Īharaira ki a koe. 39 Ā, ka whakawhiua e ahau ngā uri o Rāwiri mō tēnei mea nei; otiia ehara i te mea mō ake tonu atu.’ "
40 Nā, ka whai a Horomona kia whakamatea a Ieropoama; otiia i whakatika a Ieropoama, ā, rere ana ki Īhipa, ki a Hīhāka kīngi o Īhipa, ā, i Īhipa ia ā mate noa a Horomona.
41 Nā, ko ērā atu mahi a Horomona, ko ngā mea katoa i mea ai ia, me ōna whakaaro nui, kāhore ianei i tuhituhia ki te pukapuka o ngā mahi a Horomona? 42 Nā, ko te roa o te kīngitanga o Horomona ki Hiruhārama ki a Īharaira katoa, e whā tekau tau. 43 Nā, ka moe a Horomona ki ōna mātua, ā, tanumia ana ki te pā o Rāwiri, o tōna pāpā; ā, ko Rehopoama, ko tāna tama, te kīngi i muri i a ia.