1 A, i te rongonga o te kuini o Hepa ki te rongo o Horomona, ka haere mai ki te whakamatau i a Horomona ki nga kupu pakeke ki Hiruharama. Nui atu hoki te tira, he kamera ano e waha ana i nga mea kakara, i tona nui o te koura, i te kohatu utu nui. A, no tona taenga mai ki a Horomona, ka korerotia e ia ki a ia nga mea katoa i tona ngakau.
2 A whakaaturia ana e Horomona ki a ia te tikanga o ana kupu katoa; kahore he kupu i ngaro i a Horomona, i kore te whakaatu ki a ia.
3 A, no te kitenga o te kuini o Hepa i te mohio o Horomona, i te whare hoki i hanga e ia,
4 I te kai o tana tepu, i te nohoanga o ana tangata, i te turanga o ana kaimahi, i o ratou kakahu, i ana kairiringi waina, i o ratou kakahu; i tona pikitanga i piki atu ai ia ki te whare o Ihowa; kore ake he wairua i roto i a ia.
5 Na ka mea ia ki te kingi, Pono tonu nga mea i rongo ai ahau i toku whenua mo au mahi, mo tou mohio.
6 Otiia kihai ahau i whakapono ki a ratou korero, a tae noa mai ahau, kite noa oku kanohi. Nana, kihai te hawhe o te nui o tou mohio i korerotia mai ki ahau: nui atu tau i te rongo i rongo ai ahau.
7 Ano te hari o au tangata, te hari o enei pononga au e tu tonu nei i tou aroaro, e whakarongo nei ki tou mohio!
8 Kia whakapaingia a Ihowa, tou Atua, i ahuareka nei ki a koe, i homai nei i a koe ki runga ki tona torona, hei kingi ma Ihowa, ma tou Atua; he aroha na tou Atua ki a Iharaira, he mea ano kia whakapumautia ai ratou ake ake, koia koe i meinga ai e i a hei kingi mo ratou, hei mahi i te whakawa, i te tika.
9 Na homai ana e ia ki te kingi kotahi rau e rua tekau taranata koura, tona tini ano o nga mea kakara, me nga kohatu utu nui; kahore ano he mea kakara hei rite mo enei i homai nei e te kuini o Hepa ki a Kingi Horomona.
10 Na, ko nga tangata a Hurama, ratou ko nga tangata a Horomona, i kawea mai ai te koura i Opira, i kawea mai ano e ratou he rakau aramuka, he kohatu utu nui hoki.
11 Na ka hanga e te kingi aua rakau aramuka hei huarahi ki te whare o Ihowa, ki te whare hoki o te kingi, a hei hapa, hei hatere, hei mea ma nga kaiwaiata: kahore i kitea he pera i mua, i te whenua o Hura.
12 Na ka hoatu e Kingi Horomona ki te kuini o Hepa nga mea katoa i pai ai ia, ana hoki i tono ai, haunga nga mea i mauria mai e ia ki te kingi. Na ko tona tahuritanga, ka haere ki tona ake whenua, ratou ko ana tangata.
13 Na, ko te taimaha o te koura i tae mai ki a Horomona i te tau kotahi, e ono rau e ono tekau ma ono taranata koura;
14 Haunga nga mea i mauria mai e nga kairapu taonga, e nga kaihokohoko. I kawea mai ano he koura, he hiriwa, e nga kingi katoa o Arapia, e nga kawana o te whenua, ki a Horomona.
15 Na ka hanga e Kingi Horomona etahi pukupuku, e rua rau, he mea patu te koura; e ono rau hekere o te koura patu i meatia ki te pukupuku kotahi:
16 Me etahi pukupuku iti iho, e toru rau, he mea patu ano te koura: e toru rau hekere koura i meatia ki te pukupuku kotahi: a whakatakotoria ana e te kingi ki te whare o te ngahere o Repanona.
17 I hanga ano e te kingi he torona nui ki te rei, whakakikoruatia iho ki te koura parakore.
18 A e ono nga kurupae ki te torona, me te turanga waewae, he mea koura, he mea hono ki te torona, me nga okiokinga ano i te wahi e nohoia ana, i tetahi taha, i tetahi taha, e rua hoki nga raiona e tu ana i te taha o nga okiokinga.
19 Kotahi tekau ma rua nga raiona i reira e tu ana i tetahi taha, i tetahi taha, i nga kaupae e ono. Kahore he mea pera i hanga i tetahi atu rangatiratanga.
20 Na, ko nga oko inu katoa a Kingi Horomona, he koura kau; me nga oko katoa o te whare o te ngahere o Repanona, he koura parakore; kahore he mea hiriwa; kihai te hiriwa i kiia he mea nui i nga ra o Horomona.
21 He kaipuke hoki a te kingi, rere ai ki Tarahihi me nga tangata a Hurama: kotahi te unga mai i nga tau e toru o nga kaipuke o Tarahihi, me te mau mai i te koura, i te hiriwa, i te rei, i te makimaki, i te pikake.
22 Na nui atu a Kingi Horomona i nga kingi katoa o te whenua te whai taonga, te mohio.
23 A i whai nga kingi katoa o te whenua ki a Horomona, kia rongo i tona mohio i homai nei e te Atua ki tona ngakau.
24 A ka mauria mai e tena tana hakari, tana hakari, nga oko hiriwa, nga oko koura, nga kakahu, nga mea mo te whawhai, nga mea kakara, nga hoiho, nga muera, he mea tatau a tau tonu.
25 Na e wha mano nga turanga a Horomona mo nga hoiho, mo nga hariata, tekau ma rua mano nga kaieke hoiho, waiho ana e ia ki nga pa hariata, ki te kingi ano ki Hiruharama.
26 Na ko ia te kingi mo nga kingi katoa, o te awa mai a tae noa ki te whenua o nga Pirihitini, ki te rohe ra ano ki Ihipa.
27 Na meinga ana e te kingi te hiriwa o Hiruharama kia rite ki te kohatu; i meinga ano hoki e ia nga hita kia rite ki te hikamora i te raorao te tini.
28 A mauria ana mai e ratou he hoiho mo Horomona i Ihipa, i nga whenua katoa ano hoki.
29 Na, ko era atu meatanga a Horomona, o mua, o muri, kahore ianei i tuhituhia ki te pukapuka a Natana poropiti, ki te poropititanga ano a Ahia Hironi, ki nga kitenga ano a Iro matakite i nga mea mo Ieropoama tama a Nepata?
30 Na e wha tekau nga tau i kingi ai a Horomona i Hiruharama ki a Iharaira katoa.
31 Na ka moe a Horomona ki ona matua, a tanumia ana ki te pa o tona papa, o Rawiri; a ka kingi ko Rehopoama, ko tana tama i muri i a ia.
1 示巴女王听见所罗门的名声, 就来到耶路撒冷, 要用难题试试所罗门。跟随她的人很多, 又有骆驼驮着香料、大批黄金和宝石。她来到所罗门那里, 就把她心里所有的难题, 都对所罗门说出来。
2 所罗门把她的一切难题, 都给她解答了; 没有一样难倒所罗门, 不能给她解答的。
3 示巴女王看见所罗门的智慧和他建造的宫殿,
4 他席上的食物, 群臣的座位, 仆人的侍候和他们的服饰, 酒政和酒政的服饰, 以及所罗门在耶和华殿里所献的燔祭, 就十分惊讶。
5 于是她对王说: "我在本国听见关于你的事和你的智慧, 实在是真的。
6 我先前不信那些话, 等到我来了, 亲眼看见了, 才知道你智慧的伟大, 人告诉我的还不到一半。你实在是见面胜似闻名。
7 属你的人是有福的, 你的臣仆是有福的, 因为他们可以常常侍立在你面前, 聆听你的智慧。
8 耶和华你的 神是应当称颂的, 因他喜悦你, 使你坐在他的王位上, 为耶和华你的 神作王; 因为你的 神爱以色列人, 要永远坚立他们, 所以立你作他们的王, 好秉公行义。"
9 于是示巴女王把约四千公斤金子、大批香料和宝石送给所罗门王; 示巴女王送给所罗门王的香料, 是犹大地从来没有过的。
10 希兰的仆人和所罗门的仆人从俄斐把黄金运来, 也把檀香木和宝石运了来。
11 王用檀香木为耶和华的殿和王宫作了台阶, 又为唱歌的人作了琴瑟; 像这样的东西, 是在犹大地从来没有见过的。
12 所罗门王按着示巴女王带来给他的, 回送她礼物; 此外, 还把女王所愿所求的, 都送给她, 于是女王和她的臣仆都返回本国去了。
13 所罗门每年所得的金子, 共重两万三千公斤,
14 另外, 还有从商人和行商运来的, 阿拉伯诸王和本国的各总督, 都把金银运来给所罗门。
15 所罗门王用锤炼好的金子做了二百面大盾牌, 每一面大盾牌用锤炼好的金子七公斤。
16 又用锤炼好的金子做了三百面小盾牌, 每一面小盾牌用锤炼好的金子约三公斤; 王把这些盾牌都放在黎巴嫩林宫。
17 王用象牙做了一个大宝座, 包上纯金。
18 宝座有六级台阶, 又用金脚凳和宝座相连, 座位两边都有扶手, 扶手旁边各有一只狮子站立。
19 六级台阶上共有十二只狮子站立; 每级两只, 一左一右; 在列国中都没有这样做的。
20 所罗门王的一切杯爵都是金的; 黎巴嫩林宫里的一切器皿都是精金做的; 在所罗门的时代, 银子算不得什么。
21 因为王的船只和希兰的仆人一同到他施去; 往他施的船只每三年回来一次, 载着金银、象牙、猿猴和孔雀回来。
22 所罗门王的财富和智慧, 胜过世上的列王。
23 世上的列王都求见所罗门的面, 要听 神赐给他的智慧。
24 他们各人带来的礼物有: 银器、金器、衣服、兵器、香料、骡马; 每年都有一定的数量。
25 所罗门有四千马廊的车马, 还有马兵一万二千, 他把这些人马安置在屯车城和耶路撒冷, 就是与王在一起。
26 所罗门统治列王, 从幼发拉底河到非利士地, 直到埃及的边界。
27 王在耶路撒冷使银子好像石头, 使香柏木好像平原的桑树那么多。
28 人们从埃及和各地把马匹运到所罗门那里。
29 所罗门其余的事迹, 一生的始末, 不是都记在拿单先知的记录上, 示罗人亚希雅的预言上, 以及先见易多论到尼八的儿子耶罗波安的启示录上吗?
30 所罗门在耶路撒冷作王统治全以色列共四十年。
31 所罗门和他的列祖同睡, 埋葬在他父亲大卫的城里; 他的儿子罗波安接续他作王。