1 Ko te kupu i puta mai ki a Heremaia, he mea na Ihowa, i te tekau o nga tau o Terekia kingi o Hura, ara i te tekau ma waru o nga tau o Nepukareha.

2 Na i taua wa e whakapaea ana a Hiruharama e te taua a te kingi o Papurona; a ko Heremaia poropiti kua oti te tutaki ki roto ki te marae o te whare herehere i te whare o te kingi o Hura.

3 Na Terekia hoki, na te kingi o Hura ia i tutaki; i mea tera, He aha koe i poropiti ai, i ki ai, Ko te kupu tenei a Ihowa, Nana, ka hoatu e ahau tenei pa ki te ringa o te kingi o Papurona, a ka horo i a ia;

4 A ko Terekia kingi o Hura, e kore e mawhiti i te ringa o nga Karari; engari ka tukua putia ia ki te ringa o te kingi o Papurona, a ka korero ia ki a ia he mangai ki te mangai, a e kite hoki ona kanohi i ona kanohi;

5 A ka arahina e ia a Terekia ki Papurona, a ki reira ia noho ai, kia tae atu ra ano ahau ki te tirotiro i a ia, e ai ta Ihowa; ahakoa whawhai koutou ki nga Karari, e kore e taea e koutou?

6 Na ka mea a Heremaia, I puta mai te kupu a Ihowa ki ahau, i mea ia,

7 Nana, tera e tae mai ki a koe a Hanameere tama a Harumu, a tou matua keke, a ka mea, Mau e hoko taku mara i Anatoto; kei a koe na hoki te tikanga o te utu whakahoki.

8 Na ka haere mai ki ahau a Hanameere tama a toku matua keke, ka pera me ta Ihowa i ki ai, ki te marae o te whare herehere, a ka mea ki ahau, Tena koa, hokona taku mara i Anatoto, i te whenua o Pineamine; kei a koe hoki te tikanga o taua wahi, mau ano te utu e hoki ai; hokona mau. Katahi ahau ka mohio, he kupu tenei na Ihowa.

9 Na ka hokona e ahau te mara a Hanameere tama a toku matua, keke, tera i Anatoto, a paunatia atu ana e ahau te moni mana, ara tekau ma whitu nga hekere hiriwa.

10 Na ka tuhituhi ahau ki te pukapuka, hiri rawa, karangatia ana nga kaititiro, a paunatia atu ana e ahau te moni mana ki te pauna.

11 Na ka mau ahau ki te pukapuka o te hoko, ki te mea hiri i rite nei ki ta te ture, ki ta nga tikanga, a ki te mea hirikore:

12 A hoatu ana e ahau te pukapuka o te hoko ki a Paruku tama a Neria, tama a Maaheia i te tirohanga ano a Hanameere tama a toku matua keke, i te tirohanga hoki a nga kaititiro i tuhituhia ai te pukapuka o te hoko, i te tirohanga ano hoki a nga Hura i katoa e noho ana i te marae o te whare herehere.

13 Na ka whakahau ahau ki a Paruku i o ratou aroaro, i mea atu ahau,

14 Ko te kupu tenei a Ihowa o nga mano, a te Atua o Iharaira: Maua atu enei pukapuka, tenei pukapuka o te hoko, te mea hiri me tenei pukapuka hirikore, whaowhina ki te oko oneone; kia maha ai nga ra e mau ai.

15 Ko te kupu hoki tenei a Ihowa o nga mano, a te Atua o Iharaira, Tera nga whare, nga mara, me nga mara waina ka hokohokona ano a muri nei ki tenei whenua.

16 Na, i muri i taku hoatutanga i te pukapuka o te hoko ki a Paruku tama a Neria, ka inoi ahau ki a Ihowa, ka mea,

17 Aue, e te Ariki, e Ihowa, nana, kua hanga e koe te rangi me te whenua, na tou kaha nui, na tou ringa maro; kahore he mea e pakeke ki a koe:

18 He mahi aroha nei tau ki nga mano, e utua ana e koe te kino o nga matua ki roto ki te uma o a ratou tamariki i muri i a ratou: ko tona ingoa ko te Atua nui, ko te Atua marohirohi, ko Ihowa o nga mano:

19 He nui ki te whakaaro, he kaha ki te mahi: e tuwhera ana hoki ona kanohi ki nga ara katoa o nga tama a te tangata; he mea kia rite ai ki tona ara ake, ki nga hua o ana mahi, nga mea e hoatu ai ki tenei, ki tenei:

20 Nau nei i homai nga tohu me nga mea whakamiharo ki te whenua o Ihipa, a taea noatia tenei ra, i roto i a Iharaira, i era atu hoki; a meinga ana e koe he ingoa mou, penei i tenei inaianei;

21 Nau nei hoki i kawe mai tau iwi, a Iharaira, i te whenua o Ihipa i runga i nga tohu, i nga mea whakamiharo, i te ringa kaha, i te takakau maro hoki, i te wehi nui;

22 A homai ana e koe ki a ratou tenei whenua i oati ai koe ki o ratou matua ka homai ki a ratou, he whenua e rerengia ana e te waiu, e te honi;

23 Na haere mai ana ratou, a riro ana a konei i a ratou; heoi kihai ratou i rongo ki tou reo, kihai hoki i haere i runga i tau ture; kihai rawa i mahia e ratou tetahi o nga mea i whakahaua e koe ki a ratou kia mahia: koia i meinga ai e koe tenei ki no katoa kia pa ki a ratou.

24 Nana, nga puke, kua tae mai ratou ki te pa, kia horo ai; a ka hoatu te pa ki te ringa o nga Karari e whawhai nei ki konei, na te hoari hoki, na te hemokai, na te mate uruta: a, ko tau i korero ra, kua rite; nana, e kite nei koe.

25 Heoi kua mea mai na koe, e te Ariki, e Ihowa, ki ahau, Hokona te mara mau ki te moni, whakaturia ano nga kaititiro; kahore ia, kua tukua te pa ki te ringa o nga Karari.

26 Katahi ka puta mai te kupu a Ihowa ki a Heremaia; i mea ia,

27 Nana, ko Ihowa ahau, ko te Atua o nga kikokiko katoa: tera ranei tetahi mea e pakeke rawa ki ahau?

28 Heoi ko te kupu tenei a Ihowa, Nana, ka hoatu e ahau tenei pa ki te ringa o nga Karari, ki te ringa o Nepukareha kingi o Papurona, a ka horo i a ia:

29 A ka haere mai nga Karari e whawhai nei ki tenei pa, ka tahu i tenei pa ki te ahi, ka wera hoki i a ratou, me nga whare i tahu whakakakara ai ratou i runga i nga tuanui ki a Paara, i ringihia ai hoki nga ringihanga ki nga atua ke, hei whakapatar itari i ahau.

30 No te mea ko nga tamariki a Iharaira ratou ko nga tamariki a Hura, he kino kau ta ratou i mahi ai i taku tirohanga, no to ratou tamarikitanga ake ano: he whakapataritari kau hoki ta nga tamariki a Iharaira i ahau ki te mahi a o ratou ringa, e ai ta Ihowa.

31 Ko te ahau hoki o tenei pa ki ahau he mea whakaoho o toku riri, i toku weriweri, no te ra i hanga ai e ratou a tae noa mai ki tenei ra; kia nekehia atu ra ano e ahau i toku aroaro;

32 Mo te kino katoa a nga tamariki a Iharaira ratou ko nga tamariki a Hura, i mahia nei e ratou hei whakapataritari i ahau, e ratou, e o ratou kingi, e o ratou rangatira, e o ratou tohunga, e o ratou poropiti, e nga tangata o Hura, e nga tangata ho ki o Hiruharama.

33 A kua parea mai e ratou te kohamo, kahore te kanohi ki ahau: a, ahakoa naku ratou i whakaako, moata ai i te ata me te ako i a ratou, kihai ratou i rongo, i manako ki te ako.

34 Heoi whakaturia ana e ratou a ratou mea whakarihariha ki te whare i huaina nei toku ingoa mo reira, whakapokea iho.

35 A hanga ana e ratou nga wahi tiketike o Paara, era i te raorao o te tama a Hinomo, kia meinga ai a ratou tama, me a ratou tamahine, kia tika i roto i te ahi ki a Moreke; he mea kihai i whakahaua e ahau, kihai hoki i puta ake i toku ngakau, kia m ahia e ratou tenei mea whakarihariha, e hara ai a Hura.

36 Mo reira ko te kupu tenei inaianei a Ihowa, a te Atua o Iharaira mo tenei pa, e ki na koutou, Ka tukua ki te ringa o te kingi o Papurona, ma te hoari, ma te hemokai, ma te mate uruta;

37 Nana, ka kohikohia mai ratou e ahau i nga whenua katoa i peia atu nei ratou e ahau ki reira, i toku riri, i toku weriweri, i te aritarita nui; ka whakahokia mai ano ratou e ahau ki tenei wahi, a ka meinga kia noho humarie;

38 A ko ratou hei iwi maku, ko ahau hoki hei Atua mo ratou.

39 A ka hoatu e ahau he ngakau kotahi ki a ratou, he ara kotahi, kia wehi ai ratou i ahau a ake ake; hei pai mo ratou, mo a ratou tamariki hoki i muri i a ratou.

40 Ka whakaritea ano e ahau he kawenata mau tonu ki a ratou, he mea e kore e whakatahuritia atu e ahau i a ratou, kia mahia he pai ki a ratou; a ka hoatu e ahau toku wehi ki o ratou ngakau, kei whakarere ratou i ahau.

41 Ae ra, ka koa ahau ki a ratou hei mea i te pai ki a ratou, a he pono ka whakapaua toku ngakau, ka whakapaua hoki toku wairua ki te whakato i a ratou ki tenei whenua i runga i te pono.

42 No te mea ko te kupu tenei a Ihowa: Ka pera i taku kawenga i tenei kino nui katoa ki runga ki tenei iwi, waihoki ka kawea e ahau ki runga ki a ratou te pai katoa i korerotia e ahau mo ratou.

43 Ka hokohokona ano he mara ki tenei whenua, e ki na koutou mo reira, He ururua, te ai he tangata, he kararehe ranei; kua hoatu ki te ringa o nga Karari.

44 Ka hokona e te tangata he mara ki te moni, ka tuhituhia ano he pukapuka, ka hiritia, ka whakaturia nga kaititiro, i te whenua o Pineamine, i nga taha o Hiruharama, i nga pa hoki o Hura, i nga pa o te whenua pukepuke, i nga pa o nga raorao, i nga pa hoki o te tonga: no te mea ka whakahokia mai ratou e ahau i te whakarau, e ai ta Ihowa.

1 犹大王西底家第十年, 就是尼布甲尼撒第十八年, 从耶和华那里有话临到耶利米。

2 那时, 巴比伦王的军队正在围困耶路撒冷, 耶利米先知被囚禁在犹大王宫中卫兵的院子里。

3 因为犹大王西底家把他囚禁起来, 说: "你为什么预言: ‘耶和华这样说: 看哪! 我必把这城交在巴比伦王的手中, 他必攻取这城;

4 犹大王西底家必不能逃脱迦勒底人的手, 他必交在巴比伦王的手中; 他们必面对面彼此说话, 眼对眼互相对看。

5 巴比伦王必把西底家带到巴比伦去; 西底家必留在那里, 直到我眷顾他的时候(这是耶和华的宣告)。即使你们和迦勒底人作战, 你们必不能战胜’?"

6 耶利米说: "耶和华的话临到我, 说:

7 ‘看哪! 你叔叔沙龙的儿子哈拿篾必来见你, 说: 请你买下我在亚拿突的那块田地, 因为你有近亲的权利和义务去买那田地。’

8 我叔叔的儿子哈拿篾果然照着耶和华的话, 到卫兵的院子里来见我, 对我说: ‘请你买下我在便雅悯境内亚拿突的那块田地, 因为你有那产业的继承权, 以及近亲的权利和义务; 请你把它买下吧。’于是我知道这是耶和华的话。

9 我就向我叔叔的儿子哈拿篾, 买下了在亚拿突的那块田地, 称了一百九十三克银子给他。

10 "我在契约上签了名, 把契封好了, 又请了证人作证, 就用天平把银子称给他。

11 然后我取了买卖契约, 一份是封好的, 一份是没有加封的, 上面都有各种细则和条件。

12 当着我叔叔的儿子哈拿篾眼前, 当着那些在买卖契约上签名作证的人眼前, 以及当着所有坐在卫兵院子里的犹大人眼前, 我把买卖契约交给了玛西雅的孙子、尼利亚的儿子巴录。

13 我当着这些人眼前吩咐巴录说:

14 ‘万军之耶和华以色列的 神这样说: 你要拿这两份买卖契约, 就是那封好的和没有加封的, 放在一个瓦器里, 使它们可以长久保存。

15 因为万军之耶和华以色列的 神这样说: 将来在这地必再有人买房屋、田地和葡萄园。’

16 "我把买卖契约交给尼利亚的儿子巴录以后, 就向耶和华祷告, 说:

17 ‘主耶和华啊! 你看, 你曾用大能和伸出来的膀臂创造了天地; 在你并没有难成的事。

18 你向千万人施慈爱, 又把父亲的罪孽都报应在他们的儿女身上。你是伟大、有能力的 神, 万军之耶和华是你("你"原文作"他")的名。

19 你的计划伟大, 你的作为满有能力; 你的眼睛睁开, 察看世人一切所行的, 要照着各人的行为, 和各人所作的事应得的结果来报应各人。

20 你曾在埃及地行神迹奇事, 你在以色列和全人类中间直到今日也是这样, 使你自己得了名声, 好像今日一样。

21 你曾用神迹奇事、有力的手、伸出来的膀臂, 和大而可畏的事, 把你的子民以色列从埃及地领出来。

22 你把这地赐给他们, 就是你向他们列祖起誓, 要赐给他们的流奶与蜜之地。

23 他们进去, 得到这地为业, 却不听从你的话, 也不遵行你的律法; 你吩咐他们行的一切事, 他们都没有行, 因此你使这一切灾祸临到他们身上。

24 看哪! 敌人已经迫近, 筑垒攻取这城。这城要因刀剑、饥荒和瘟疫的缘故, 交在攻击他们的迦勒底人手中; 你所说的都实现了, 你也亲眼看见了。

25 但主耶和华啊! 是你对我说: "你要用银子买下那块田地, 请证人作证。"其实这城已经交在迦勒底人的手中了。’"

26 耶和华的话临到耶利米, 说:

27 "看哪! 我是耶和华, 是全人类的 神; 在我有难成的事吗?

28 因此耶和华这样说: ‘看哪! 我必把这城交在迦勒底人的手中, 交在巴比伦王尼布甲尼撒的手中, 他必攻取这城。

29 攻打这城的迦勒底人必进来, 放火烧城, 城中的房屋都必烧光, 因为这城的居民曾在那些房屋的屋顶上向巴力烧香, 向别神浇奠祭, 惹我发怒。

30 事实上, 以色列人和犹大人自幼以来, 就专行我眼中看为恶的事; 以色列人的手所作的, 无不惹我发怒。’这是耶和华的宣告。

31 ‘因为这城自从建造的那天, 直到今日, 都不断惹起我的怒气和烈怒, 以致我要把她从我面前除掉。

32 这是因为以色列人和犹大人的一切恶行, 就是他们和他们的君王、领袖、祭司、先知, 以及犹大每一个人和耶路撒冷居民所行的, 都惹我发怒。

33 他们以背向我, 不以脸向我; 我不断教导他们, 他们却不肯听从, 不接受管教;

34 竟把他们可憎的偶像安放在称为我名下的殿中, 污秽了这殿。

35 他们在欣嫩子谷中, 建造了巴力的邱坛, 使自己的儿女经火献给摩洛。这不是我吩咐的, 也没有在我心里想过; 他们竟行了这可憎恶的事, 使犹大犯罪。’

36 "论到这城, 就是你们说: ‘因为刀剑、饥荒和瘟疫的缘故, 交在巴比伦王手中的’, 现在耶和华以色列的 神却这样说:

37 ‘看哪! 我曾在怒气、烈怒和大忿怒中, 把以色列人赶逐到各地, 将来我必从那里把他们招聚出来, 领他们回到这地方, 使他们安然居住。

38 他们必作我的子民, 我也必作他们的 神。

39 我要使他们有同一的心志和同一的行为, 终生敬畏我, 使他们和他们的子孙都得到福乐。

40 我要和他们立永远的约, 我必不离开他们, 必使他们得到福乐; 我也必把敬畏我的心赐给他们, 使他们不会离开我。

41 我必喜欢他们, 使他们得到福乐; 我必全心全意、真诚地把他们栽种在这地上。’

42 "因为耶和华这样说: ‘我怎样使这一切大灾祸临到这人民, 我也必照样使我应许他们的福乐临到他们。

43 你们说: "这地荒凉, 没有人烟, 也没有牲畜, 是交在迦勒底人手中的。"但将来在这地上, 必有人买卖田地。

44 在便雅悯地, 在耶路撒冷周围的各处, 在犹大各城, 以及在山地、高地和南地的各城, 人必用银子买卖田地, 在地契上签名, 把契封好, 又请证人作证; 因为我必使他们被掳的人归回。’"这是耶和华的宣告。