1 A, ka rongo a Aronitereke, te kingi o Hiruharama, kua horo a Hai i a Hohua, a kua whakangaromia hoki e ia; a ko tana i mea ai ki Heriko, ki tona kingi, ko tana hoki tera i mea ai ki Hai, ki tona kingi; a kua houhia e nga tangata o Kipeono te rong o ki a Iharaira, kua noho hoki ki waenganui i a ratou;
2 Na tino wehi ana ratou; no te mea he pa nui a Kipeono, pera me tetahi o nga pa rangatira, he nui atu hoki i Hai, a ko ona tangata katoa he toa.
3 Na ka tono tangata a Aronitereke kingi o Hiruharama ki a Hohama kingi o Heperona, ki a Pirama kingi o Iaramuta, ki a Tapia kingi o Rakihi, ratou ko Repiri kingi o Ekerona, ka mea,
4 Haere mai ki ahau, hei awhina moku, kia patua ai e tatou a Kipeono, mo ratou i hohou i te rongo ki a Hohua ratou ko nga tama a Iharaira.
5 Na huihui ana, haere mai ana nga kingi tokorima o nga Amori, te kingi o Hiruharama, te kingi o Heperona, te kingi o Iaramuta, te kingi o Rakihi, te kingi o Ekerona, ratou ko a ratou taua katoa, a whakapae ana i Kipeono, tatau ana i reira.
6 Na ka tono tangata nga tangata o Kipeono ki a Hohua ki te puni, ki Kirikara, ka mea, Kei puhoi mai tou ringa ki au pononga; hohoro te haere mai ki a matou, ki te whakaora i a matou, awhinatia mai hoki matou; no te mea kua rupeke mai nga kingi kat oa o nga Amori e noho ana i nga maunga ki a matou.
7 Na haere atu ana a Hohua i Kirikara, ratou tahi ko te hunga hapai patu katoa, me nga tangata maia katoa.
8 Na ka mea a Ihowa ki a Hohua, Kaua e wehi i a ratou: kua hoatu hoki ratou e ahau ki tou ringa, a e kore tetahi tangata o ratou e tu ki tou aroaro.
9 Na huakina tatatia ana ratou e Hohua; i haere ake hoki ia i Kirikara i te po.
10 Na meinga ana ratou e Ihowa kia pororaru i mua i a Iharaira, a patua ana ratou e ia ki Kipeono, he nui te parekura, a whaia ana ratou e ia i te huarahi e haere ana ki runga ki Petehorono, na tukitukia ana ratou a tae noa ki Ateka, a Makera atu a na.
11 A, i a ratou e rere ana i te aroaro o Iharaira, i te hekenga iho ki Petehorono, na ka maka iho e Ihowa he kohatu nunui i te rangi ki runga ki a ratou a tae noa ki Ateka, na mate ana ratou: hira ake nga tangata i mate i nga nganga kohatu i nga me a i patua e nga tama a Iharaira ki te hoari.
12 Katahi ka korero a Hohua ki a Ihowa i te ra i homai ai e Ihowa nga Amori ki te aroaro o nga tama a Iharaira, ka mea hoki i te tirohanga mai o Iharaira, Kati mai koe, e te ra, i runga i Kipeono; me koe hoki, e te marama, ki te raorao o Atarono.
13 Na mau tonu mai te ra, tu tonu mai hoki te marama, a whiwhi noa te iwi ki te utu i o ratou hoariri. Kahore ianei tenei mea i tuhituhia ki te pukapuka a Tahera? Tu ana tera te komaru i waenganui o te rangi, kahore ano hoki i hohoro te heke a rite noa tetahi ra tuturu.
14 Na kahore he rite mo taua ra i mua atu, i muri mai ranei, i rongo ai a Ihowa ki te reo tangata: i whawhai hoki a Ihowa mo Iharaira.
15 Na hoki ana a Hohua ratou tahi ko Iharaira katoa ki te puni, ki Kirikara.
16 Ko aua kingi tokorima ia i rere, a piri ana ki roto ki tetahi ana i Makera.
17 A ka korerotia ki a Hohua, i meatia, Kua kitea nga kingi tokorima, kei te ana i Makera e piri ana.
18 Na ka mea a Hohua, Hurihia atu etahi kohatu nunui ki te kuwaha o te ana, whakanohoia hoki etahi tangata ki reira hei tiaki i a ratou.
19 Ko koutou ia kaua hei tu; whaia o koutou hoariri, patua te hiku o ratou; kaua hoki ratou e tukua kia tapoko ki roto ki o ratou pa: he mea hoki kua homai ratou e Ihowa, e to koutou Atua, ki to koutou ringa.
20 A, no ka mutu i a Hohua ratou ko nga tama a Iharaira te patu i a ratou, he nui rawa te parekura a poto noa ratou, ko nga morehu o ratou i toe i riro ki roto ki nga pa whai taiepa,
21 Na hoki marie ana te iwi katoa ki a Hohua, ki te puni, ki Makera: kihai rawa hoki i oraora te arero o tetahi tangata ki tetahi o nga tama a Iharaira.
22 Katahi ka mea a Hohua, Uakina te kuwaha o te ana, whakaputaina mai hoki ki ahau i te ana nga kingi tokorima na.
23 Na peratia ana e ratou, whakaputaina mai ana e ratou ki a ia i te ana aua kingi tokorima, te kingi o Hiruharama, te kingi o Heperona, te kingi o Iaramuta, te kingi o Rakihi, me te kingi o Ekerona.
24 A, ka oti aua kingi te whakaputa mai e ratou ki a Hohua, ka karanga a Hohua ki nga tangata katoa o Iharaira, a ka mea ki nga rangatira o nga tangata hapai patu i haere tahi me ia, Whakatata mai, e tu o koutou waewae ki runga ki nga kaki o enei k ingi. Na whakatata ana mai ratou, tu ana o ratou waewae ki runga ki o ratou kaki.
25 I mea ano a Hohua ki a ratou, Kaua koutou e wehi, kaua hoki e pawera, kia kaha, kia toa: no te mea ka peneitia e Ihowa o koutou hoariri katoa e whawhai nei koutou ki a ratou.
26 A muri iho ka patua ratou e Hohua, ka whakamatea, a whakairihia ake ratou ki runga ki nga rakau e rima: na iri ana ratou i runga i nga rakau a ahiahi noa.
27 Na i te wa o te tonga o te ra ka whakahaua e Hohua kia tangohia ki raro o nga rakau, kia maka hoki ki roto ki te ana i piri ai ratou, kia whakatakotoria hoki etahi kohatu nunui ki te kuwaha o te ana; e takoto mai nei a taea noatia tenei ra.
28 A horo ana i a Hohua a Makera i taua rangi ano, patua iho ana hoki e ia ki te mata o te hoari, me tona kingi ano; i whakangaromia rawatia ratou e ia me nga wairua katoa i roto, kahore he morehu i mahue i a ia: a peratia ana e ia te kingi o Maker a me tana i mea ai ki te kingi o Heriko.
29 Na haere atu ana a Hohua ratou tahi ko Iharaira katoa i Makera ki Ripina, a tauria ana e ia a Ripina:
30 A i homai ano e Ihowa a reira, me tona kingi, ki te ringa o Iharaira; na patua iho e ia a reira ki te mata o te hoari, me nga tangata katoa i roto; kihai i mahue i a ia tetahi morehu i reira; heoi peratia ana e ia te kingi o reira me tana i mea ai ki te kingi o Heriko.
31 Na haere atu ana a Hohua i Ripina, ratou tahi ko Iharaira katoa, ki Rakihi, a whakapaea ana a reira, tauria ana e ia:
32 A i homai e Ihowa a Rakihi ki te ringa o Iharaira, a horo ana a reira i a ia i te rua o nga ra; patua iho hoki ki te mata o te hoari, me nga tangata katoa i roto; i rite tonu ki nga mea katoa i mea ai ia ki Ripina.
33 I reira ano ka haere mai a Horama kingi o Ketere hei awhina mo Rakihi; a patua iho ia me tona iwi e Hohua, a kahore rawa tetahi morehu ona i toe.
34 Na ka haere atu a Hohua ratou tahi ko Iharaira katoa i Rakihi ki Ekerona; a whakapaea ana a reira e ratou, tauria ana:
35 Na horo ana a reira i a ratou i taua rangi ano, patua ana hoki ki te mata o te hoari, ko nga tangata katoa i roto huna iho e ia i taua rangi ano, rite tonu ki nga mea katoa i mea ai ia ki Rakihi.
36 Na haere atu ana a Hohua i Ekerona, me Iharaira katoa ano hoki ki Heperona, a tauria ana a reira e ia.
37 A horo ana i a ratou a reira, patua iho hoki ki te mata o te hoari, me tona kingi, me ona pa katoa, me nga tangata katoa i roto; kahore tetahi morehu i mahue i a ia, rite tonu ki nga mea katoa i mea ai ia ki Ekerona; na huna iho e ia a reira, me nga tangata katoa i roto.
38 Katahi ka hoki a Hohua ratou tahi ko Iharaira katoa ki Repiri; ka tatau hoki ki reira.
39 A riro ana i a ia a reira me tona kingi, me ona pa katoa; a patua iho e ratou ki te mata o te hoari, whakangaromia katoatia ana hoki nga tangata i roto; kahore tetahi morehu i mahue i a ia: ko tana i mea ai ki Heperona i meatia ano e ia ki Repir i, ki tona kingi; i pera ano me tana i mea ai ki Ripina, ki tona kingi.
40 Na patua ana e Hohua te whenua katoa, te whenua pukepuke, te tonga, te mania me nga pukenga wai, me nga kingi katoa hoki o reira; kahore i waiho e ia tetahi morehu: engari i huna katoatia e ia nga mea whai manawa, i rite tonu ki ta Ihowa, ki ta te Atua o Iharaira, i whakahau ai.
41 Na patua ana ratou e Hohua i Kareheparenea a tae noa ki Kaha, me te whenua katoa hoki o Kohena a tae noa ki Kipeono.
42 Ko enei kingi katoa me to ratou oneone i riro i a Hohua i te whakaekenga kotahi, no te mea i roto i a Iharaira a Ihowa e whawhai atu ana.
43 Na hoki ana a Hohua ratou tahi ko Iharaira katoa ki te puni, ki Kirikara.
1 耶路撒冷王亚多尼.洗德听见约书亚占领了艾城, 把城完全毁灭, 约书亚怎样对待耶利哥和耶利哥的王, 也照样对待艾城和艾城的王; 又听见基遍的居民已经与以色列人议和, 并可以住在这地,
2 他们就非常惧怕。因为基遍是大城, 好像一座王城; 又因为基遍比艾城大, 城里所有的人都是勇士。
3 因此, 耶路撒冷王亚多尼.洗德派人到希伯仑王何咸、耶末王毗兰、拉吉王雅非亚和伊矶伦王底璧那里去, 对他们说:
4 "求你们上我这里来帮助我, 我们好攻打基遍, 因为基遍已经与约书亚和以色列人议和了。"
5 于是亚摩利人的那五个王, 就是耶路撒冷王、希伯仑王、耶末王、拉吉王和伊矶伦王, 联合起来, 带着他们所有的军队上去, 在基遍的对面安营, 攻打基遍。
6 基遍人就派人到吉甲营中约书亚那里去, 说: "不可丢弃你的仆人, 求你快快上我们这里来拯救我们、帮助我们; 因为住在山地的亚摩利人所有的王都集合起来攻击我们。"
7 于是约书亚和所有能作战的人, 以及所有英勇的战士, 都一起从吉甲上去。
8 耶和华对约书亚说: "你不要怕他们, 因为我已经把他们交在你手里了; 他们必没有一人能在你面前站立得住。"
9 于是约书亚乘夜从吉甲上去, 突然来到他们那里。
10 耶和华使他们在以色列人面前溃乱, 约书亚在基遍大大地击杀他们, 沿着伯.和仑的上坡路追赶他们, 击打他们, 直到亚西加和玛基大。
11 他们从以色列人面前逃跑, 正在下伯.和仑斜坡的时候, 耶和华从天上降大冰雹在他们身上, 一直到亚西加, 打死他们; 被冰雹打死的, 比以色列人用刀杀死的还多。
12 那时, 就是耶和华把亚摩利人交给以色列人的时候, 约书亚在以色列人面前对耶和华说: "太阳啊, 停在基遍; 月亮啊, 停在亚雅仑谷。"
13 于是太阳停住, 月亮站住, 直到以色列人在仇敌的身上报了仇。这事不是写在《雅煞珥书》上吗?太阳在天空中站住, 不急速下落, 约有一整天。
14 在这日以前或这日以后, 耶和华听人的祷告, 没有像这日一样的, 因为耶和华为以色列作战。
15 后来, 约书亚和众以色列人回到吉甲营那里去。
16 那五个王逃跑了, 躲藏在玛基大洞里。
17 有人告诉约书亚, 说: "那五个王已经找到了, 都躲藏在玛基大洞里。"
18 约书亚说: "你们把几块大石头辊到洞口那里去, 并派人到洞口去看守他们。
19 你们却不可站着, 要追赶你们的仇敌, 从后面击杀他们, 不可让他们逃进自己的城中, 因为耶和华你们的 神已经把他们交在你们的手里了。"
20 约书亚和以色列人把他们杀得惨败, 直到把他们灭绝为止, 那些逃脱的人都逃进设防的城里;
21 众以色列人都平平安安回到玛基大营中约书亚那里。没有人敢说话攻击以色列人。
22 约书亚说: "你们打开洞口, 把那五个王从洞里拉出来, 带到我这里来。"
23 众人就照着执行, 他们把那五个王, 就是耶路撒冷王、希伯仑王、耶末王、拉吉王和伊矶伦王, 从洞里拉出来, 带到约书亚那里去。
24 众人把那五个王带到约书亚那里去的时候, 约书亚把所有的以色列人都召了来, 对那些与他同去作战的军长说: "你们走前来, 把脚踏在这些王的颈项上。"他们就走前来, 把脚踏在那些王的颈项上。
25 约书亚对他们说: "你们不要惧怕, 不要惊慌; 总要坚强勇敢, 因为耶和华必这样对待你们要攻打的所有仇敌。"
26 随后, 约书亚把那五个王杀死, 悬在五棵树上; 他们就悬在树上, 直到晚上。
27 到了日落的时候, 约书亚吩咐人把他们从树上取下来, 丢在他们躲藏过的洞里, 把几块大石头放在洞口; 这些石头一直存到今日。
28 在那天, 约书亚占领了玛基大, 用刀击杀了那城的人和那城的王, 把城中所有的人完全毁灭, 不容一人逃脱; 他对待玛基大王就像对待耶利哥王一样。
29 约书亚和跟他在一起的众以色列人从玛基大往立拿去, 攻打立拿。
30 耶和华把立拿和立拿的王也交在以色列人手里, 约书亚用刀攻击那城, 杀了城里所有的人, 不容一人逃脱; 他对待立拿王就像对待耶利哥王一样。
31 约书亚和跟他在一起的众以色列人从立拿往拉吉去, 对着拉吉安营, 攻打这城。
32 耶和华把拉吉交在以色列人手里, 第二天约书亚就占领了拉吉, 用刀攻击那城, 杀了城中所有的人, 跟他对立拿所行的一切一样。
33 那时, 基色王荷兰上来帮助拉吉, 约书亚就把他和他的人民都击杀了, 没有留下一人。
34 约书亚和与他在一起的众以色列人从拉吉往伊矶伦去, 对着伊矶伦安营, 攻打这城。
35 那一天, 他们占领了这城, 用刀攻击那城, 杀了城中所有的人; 那一天约书亚把他们完全毁灭, 跟他对拉吉所行的一切一样。
36 约书亚和与他在一起的众以色列人从伊矶伦上希伯仑去, 攻打这城。
37 他们占领了这城, 用刀攻击这城, 杀了这城的王, 又攻击属于这城的城镇, 杀了城中所有的人, 不容一人逃脱, 跟他对伊矶伦所行的一切一样, 把这城和城中所有的人完全毁灭。
38 约书亚和与他在一起的众以色列人回到了底璧, 攻打这城。
39 约书亚占领了这城, 抓住这城的王, 又占领了属于这城的一切城镇; 以色列人用刀击杀他们, 把城中所有的人都毁灭了; 约书亚不容一人逃脱, 他怎样对待希伯仑, 也照样对待底璧和底璧的王; 也好像他对待立拿和立拿的王一样。
40 这样, 约书亚击杀了全地的人, 就是山地、南地、高原和山坡的人, 以及那些地方所有的王, 不容一人逃脱; 约书亚照着耶和华以色列的 神的吩咐, 把有气息的都完全毁灭了。
41 约书亚从加低斯.巴尼亚击杀他们, 直到迦萨, 又从歌珊全地击杀他们, 直到基遍。
42 约书亚在这一次战役中击败了这些王和占领了他们的地, 是因为耶和华以色列的 神为以色列作战。
43 于是约书亚和与他在一起的众以色列人回到吉甲营中。