Pular para o conteúdo
Publicidade

1 Reis 1

AVM

Ko Kīngi Rāwiri i tōna Koroheketanga

1 , kua koroheketia a Kīngi Rāwiri, kua maha ōna ; ā, hīpokina ana ia e rātou ki te kākahu; heoi kīhai i mahana. 2 reira ka mea atu āna tāngata ki a ia, "Me rapu tētahi kōtiro, he wāhina, tōku ariki, te kīngi; ā, me ia i mua i te kīngi, māna hoki ia e atawhai; ā, me takoto ia ki tōu uma, kia mahana ai tōku ariki, te kīngi."

3 Heoi, rapua ana e rātou tētahi kōtiro ātaahua i ngā rohe katoa o Īharaira; ā, kitea ana ko Āpihaka Hunami, ā, kawea ana mai ia ki te kīngi. 4 , he ātaahua rawa taua kōtiro; ā, i atawhai ia i te kīngi, i mahi hoki ki a ia; otirā kīhai te kīngi i mōhio ki a ia.

Ka Kokoraho a Aronia i te Kīngitanga

5 Kātahi a Aronia tama a Hākiti ka whakanui i a ia, ka mea, "Ko ahau hei kīngi;" ā, meatia ana e ia ētahi hāriata māna, me ētahi tāngata noho hōiho, e rima tekau hoki ngā tāngata hei rere i tōna aroaro. 6 Kīhai hoki tōna pāpā i whakapōuri i tōna ngākau ō mua iho, kīhai i mea, "He aha koe i pēnā ai?" He tangata ātaahua rawa hoki ia; ā, i whānau ia i muri i a Apohārama.

7 , ka kōrerorero ia ki a Ioapa tama a Teruia, ki a Apiātara tohunga; ā, i whai rāua i a Aronia, i āwhina i a ia. 8 Ko Hāroko tohunga ia, ko Penaia tama a Iehoiara, ko Nātana matakite, ko Himei, ko Rei, ko ngā tāngata nunui a Rāwiri, kīhai rātou i uru ki Aronia.

9 , ka patua e Aronia he hipi, he kau, me ngā mea mōmona, ki te kōhatu ki Toherete, ki tērā i te taha o Enerōkere, ā, karangatia ana e ia ōna tēina katoa, ngā tama a te kīngi, rātou ko ngā tāngata katoa o Hūrā, ngā pononga a te kīngi; 10 ko Nātana matakite ia, ko Penaia, ko ngā tāngata nunui, me tōna teina, me Horomona, kīhai i karangatia e ia.

11 , ka kōrero a Nātana ki a Patehēpa whaea o Horomona, ka mea, "Kāhore anō koe i rongo ko Aronia tama a Hākiti te kīngi, kāhore hoki i te mōhiotia e tātou ariki, e Rāwiri? 12 , haere mai, tukua māku e hoatu he whakaaro ki a koe, kia ora ai koe, kia ora ai hoki tāu tama, a Horomona. 13 Haere, ā, ka tae ki a Kīngi Rāwiri, ka mea ki a ia, Kīhai ianei koe i oati mai, e tōku ariki, e te kīngi, ki tāu pononga, i mea: "Ko Horomona tonu ko tāu tama hei kīngi i muri i ahau. Ko ia hoki hei noho i tōku torōna"? , he aha i kīngi ai a Aronia?14 , e kōrero ana anō koe i reira ki te kīngi, ka tae atu hoki ahau i muri i a koe, ā, māku e whakakoia ki āu kōrero."

15 , ko te haerenga o Patehēpa ki te whare moenga, ki te kīngi; he koroheke rawa hoki te kīngi; ko Āpihaka Hunami anō ki te mahi i ngā mea a te kīngi. 16 , ka tuohu a Patehēpa, ka piko ki te kīngi, ā, ka mea te kīngi, "He aha tāu?"

17 , ka mea tērā ki a ia, "E tōku ariki, i oatitia mai a Ihowā, tōu Atua, e koe ki tāu pononga: Ko Horomona tonu, ko tāu tama hei kīngi i muri i ahau, ā, ko ia hei noho ki tōku torōna.18 , ināianei, kua kīngi a Aronia; ā, kāhore koe, e tōku ariki, e te kīngi, i te mōhio; 19 ā, kua patua e ia he kau, he mea mōmona, he hipi, tōna tini; kua karangatia hoki ngā tama katoa a te kīngi, me Apiātara tohunga, me Ioapa rangatira ope; ko Horomona ia, ko tāu pononga, kīhai i karangatia e ia. 20 , ko koe, e tōku ariki, e te kīngi e anga ana ngā kanohi o Īharaira katoa ki a koe, kia whakaaturia ki a rātou ko wai e noho ki te torōna o tōku ariki, o te kīngi, i muri i a ia. 21 tēnei ake, hei te moenga o tōku ariki, o te kīngi, ki ōna mātua, ka kīia māua ko tāku tama, ko Horomona, he hunga hara."

22 , i a ia anō e kōrero ana ki te kīngi, ka tomo mai a Nātana poropiti. 23 Ā, ka kōrerotia e rātou ki te kīngi, ka mea, "Ko Nātana poropiti tēnei." , haere ana tērā ki te aroaro o te kīngi, ā, piko ana, tāpapa ana ki te whenua ki te aroaro o te kīngi.

24 , ka mea a Nātana, "E tōku ariki, e te kīngi, i mea rānei koe, Ko Aronia hei kīngi i muri i ahau, ā, ko ia hei noho ki tōku torōna? 25 Kua haere hoki ia ki raro i tēnei , ā, kei te patu tērā i te kau, i te mea mōmona, i te hipi, tōna tini, ā, kua karangatia e ia ngā tama katoa a te kīngi rātou ko ngā rangatira ope, ko Apiātara tohunga; kei te kai rātou, kei te inu i tōna aroaro, e ana, Kia ora a Kīngi Aronia.26 Ko ahau ia, ko tāu pononga, ko mātou ko Hāroko tohunga, ko Penaia tama a Iehoiara, ko tāu pononga, ko Horomona, kīhai i karangatia e ia. 27 tōku ariki rānei, te kīngi tēnei mea, ā, kīhai i whakaaturia e koe ki āu pononga, ko wai e noho ki te torōna o tōku ariki, o te kīngi i muri i a ia?"

Ka Meinga a Horomona hei Kīngi

28 , ka whakahoki a Kīngi Rāwiri, ka mea, "Karangatia a Patehēpa ki ahau." , haere ana ia ki te aroaro o te kīngi, ā, ana i te aroaro o te kīngi.

29 , ko te oatitanga a te kīngi, ka mea: "E ora ana a Ihowā i whakaora nei i ahau i ngā mate katoa, 30 ko āku oatitanga i a Ihowā, i te Atua o Īharaira ki a koe, i ahau i mea : He pono, ko Horomona, ko tāu tama, hei kīngi i muri i ahau, ko ia hoki hei noho ki tōku torōna i muri i ahau, he pono me pēnā anō e ahau i tēnei ."

31 Kātahi ka tuohu a Patehēpa, anga tonu tōna mata ki te whenua, piko ana ki te aroaro o te kīngi, ka mea, "Kia ora tōku ariki, a Kīngi Rāwiri, ā ake ake!"

32 , ka mea a Kīngi Rāwiri, "Karangatia a Hāroko tohunga ki ahau, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara."

, haere ana mai rātou ki te aroaro o te kīngi. 33 , ka mea te kīngi ki a rātou: "Mauria ngā pononga a koutou ariki hei hoa koutou, ka whakanoho i a Horomona, i tāku tama, ki tōku muera, ki tōku ake, ka kawe i a ia ki raro, ki Kihona; 34 ā, Hāroko tohunga rāua ko Nātana poropiti ia e whakawahi ki reira hei kīngi Īharaira; me whakatangi hoki te tētere, me mea, Kia ora a Kīngi Horomona.35 , ka piki ake koutou i muri i a ia, ā, ka tae mai ia, ka noho ki tōku torōna; ā, hei kīngi ia i muri i ahau; he mea whakarite nāku hei rangatira ia Īharaira rāua ko Hūrā."

36 , ka whakahoki a Penaia tama a Iehoiara ki te kīngi, ka mea, "Āmine! Kia pēnā mai hoki te a Ihowā, a te Atua o tōku ariki, o te kīngi. 37 I tōku ariki nei, i te kīngi, a Ihowā, kia pēnā anō ia ki a Horomona; ā, kia whakanuia ake tōna torōna ki runga ake i te torōna o tōku ariki, o Kīngi Rāwiri."

38 Heoi, ka haere a Hāroko tohunga, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara, me ngā Kereti, me ngā Pereti ki raro, ā, whakanohoia ana e rātou a Horomona ki te muera o Kīngi Rāwiri, ā, kawea ana ki Kihona. 39 , tangohia ana e Hāroko tohunga te haona hinu i roto i te tapenākara, ā, whakawahia ana e ia a Horomona. , ka whakatangihia e rātou te tētere; ā, ka mea katoa te iwi, "Kia ora a Kīngi Horomona!" 40 , piki ake ana te iwi katoa i muri i a ia, me te whakatangi te iwi i ngā pūtōrino; nui atu hoki te koa i koa ai rātou, ngātata ana te whenua i rātou hāmama.

41 , ka rongo a Aronia rātou ko āna manuhiri i a rātou e whakamutu ana i rātou kai; ā, te rongonga o Ioapa i te tangi o te tētere, ka mea ake, "He aha tēnei hāmama o te e ngangau mai nei?"

42 I a ia anō e kōrero ana, , ko Honatana tama a Apiātara tohunga e haere mai ana; ā, ka mea a Aronia, "Haere mai; he tangata māia hoki koe, ā, he kōrero pai āu."

43 , ka whakahoki a Honatana, ka mea atu ki a Aronia, "He pono rawa, kua meinga a Horomona e tātou ariki, e Kīngi Rāwiri, hei kīngi. 44 Ā, kua ungā e te kīngi hei hoa mōna a Hāroko tohunga, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara rātou ko ngā Kereti, ko ngā Pereti; ā, kua whakanohoia ia e rātou ki te muera o te kīngi; 45 ā, kua whakawahia ia e Hāroko tohunga, e Nātana poropiti hei kīngi ki Kihona. , kua piki ake rātou i reira me te koa, , ngateri ana te . Ko te hāmama tēnei i rongo koutou. 46 Ā, ko Horomona hoki tēnei te noho mai nei i runga i te torōna o te kīngitanga. 47 Ā, kua tae mai hoki ngā pononga a te kīngi ki te manaaki i tātou ariki, i a Kīngi Rāwiri, ki te mea, Kia meinga e tōu Atua te ingoa o Horomona kia pai atu i tōu ingoa, kia whakanuia ake e ia tōna torōna i tōu torōna., piko ana te kīngi i runga i te moenga. 48 Ā, i pēnei hoki te kupu a te kīngi, Kia whakapaingia a Ihowā, te Atua o Īharaira, mōna kua hōmai nei i tētahi hei noho i tōku torōna i tēnei , me te kite atu anō ōku kanohi."

49 , ka pāwera ngā manuhiri a Aronia, whakatika ana, ā, haere ana i tōna ara, i tōna ara. 50 Ā, wehi ana a Aronia i a Horomona, ā, whakatika ana, ka haere, ā, ka hopu i ngā haona o te āta.

51 , ka kōrerotia te kōrero ki a Horomona, "Ko Aronia tērā e wehi ana i a Kīngi Horomona; kei te pupuri anō tērā i ngā haona o te āta; e mea ana, Kia oati a Kīngi Horomona ki ahau āianei, e kore e whakamatea e ia tāna pononga ki te hoari."

52 , ka mea a Horomona, "Ki te mea he tikanga pai tāna, e kore e taka tētahi makawe ōna ki te whenua; tēnā ki te kitea he tōna, ka mate." 53 Heoi, ka tono tāngata a Kīngi Horomona ki te tiki i a ia i runga i te āta. Ā, haere mai ana ia, piko ana ki a Kīngi Horomona; ā, ka mea a Horomona ki a ia, "Haere ki tōu whare."

1 O rei Davi estava velho e avançado em idade; por mais que o cobrissem de roupas, não se aquecia.

2 Seus servos disseram-lhe: "Busquemos para nosso senhor, o rei, uma donzela virgem que sirva o rei, tenha cuidado dele e durma em seu seio para que ele se aqueça".

3 Procuraram, pois, em toda a terra de Israel, uma donzela formosa; encontraram Abisag, a sunamita, e a conduziram à presença do rei.

4 Essa donzela era muito formosa. Ela cuidava do rei e o servia, mas ele não a possuiu.

5 Ora, Adonias, filho de Hagit, encheu-se de orgulho e exclamou: "Sou eu quem reinará". Preparou para si uma carruagem e cavalos e tomou uma escolta de cinquenta homens.

6 Nunca seu pai o contrariou, dizendo: "Por que fazes isso?". Além disso, ele era muito belo e (na idade) seguia imediatamente a Absalão.

7 Tendo feito reuniões com Joab, filho de Sárvia, e com o sacerdote Abiatar, esses tornaram-se seus adeptos.

8 O sacerdote Sadoc, porém, bem como Banaías, filho de Joiada, o profeta Natã, Semei e Rei, bem como os valentes de Davi, não abraçaram o seu partido.

9 Adonias, tendo imolado ovelhas, bois e bezerros cevados junto à pedra de Zoélet, ao lado de En-Roguel, convidou todos os seus irmãos, filhos do rei e todos os de Judá que estavam a serviço do rei.

10 Mas não convidou o profeta Natã, nem Banaías, nem os valentes, nem o seu irmão Salomão.

11 Disse Natã a Betsabeia, mãe de Salomão: "Não soubeste que Adonias, filho de Hagit, se proclamou rei, sem que o saiba Davi, nosso senhor?

12 Escuta, vou dar-te um conselho para que salves a tua vida e a de teu filho Salomão.

13 Vai ter com o rei Davi e dize-lhe: Ó rei, meu senhor, não juraste à tua serva que Salomão, meu filho, reinaria depois de ti e se sentaria no teu trono? Por que então Adonias se proclamou rei?.

14 Enquanto estiveres falando assim ao rei, entrarei e confirmarei o que tiveres dito".

15 Foi Betsabeia ter com o rei no seu quarto. O rei estava muito velho e Abisag, a sunamita, cuidava dele.

16 Betsabeia inclinou-se e prostrou-se diante do rei. Este disse-lhe: "Que queres?".

17 Ela respondeu: "Meu senhor, prometeste com juramento à tua serva que meu filho Salomão reinaria depois de ti e se sentaria no teu trono.

18 Ora, eis que Adonias se proclamou rei, sem que o saiba o rei, meu senhor.

19 Imolou bois, bezerros cevados e grande quantidade de ovelhas e convidou todos os príncipes, o sacerdote Abiatar e o general Joab, mas não convidou o teu servo Salomão.

20 Ó rei, meu senhor, todo o Israel tem os olhos postos em ti, esperando que declares quem de tomar o teu lugar no trono depois de ti.

21 Do contrário, logo que o rei, meu senhor, dormir com os seus pais, eu e meu filho Salomão seremos tratados como criminosos".

22 Falava ela ainda ao rei, quando se apresentou o profeta Natã.

23 Disseram ao rei: "Está o profeta Natã". Ele entrou e prostrou-se com o rosto por terra diante do rei.

24 Em seguida, disse: "Ó rei, meu senhor, porventura declaraste: Ado­nias reinará depois de mim e se sentará no meu trono?

25 Pois ele desceu hoje para imolar bois, bezerros cevados e grande quantidade de ovelhas, tendo convidado todos os príncipes, os generais e o sacerdote Abiatar, os quais estão comendo e bebendo com ele e gritando: Viva o rei Adonias!.

26 Não fomos, porém, convidados nem eu, teu servo, nem o sacerdote Sadoc, nem Banaías, filho de Joiada, nem teu servo Salomão.

27 Será do agrado de meu senhor e rei que assim se faça? Porque não deste a conhecer a teus servos quem deverá sentar-se depois de ti no trono do rei, meu senhor".

28 O rei respondeu: "Chamai-me Betsabeia". Ela entrou e ficou de diante dele.

29 O rei fez-lhe este juramento: "Pela vida de Deus que me livrou de toda angústia,

30 o que te jurei pelo Senhor, Deus de Israel, dizendo: Teu filho Salomão reinará depois de mim e se sentará no meu trono em meu lugar, isso vou cumprir hoje."

31 Betsabeia inclinou-se diante do rei, prostrando-se com a face por terra e disse: "Viva o rei Davi, meu senhor, para sempre!".

32 O rei Davi disse: "Chamai-me o sacerdote Sadoc, o profeta Natã e Banaías, filho de Joiada". Tendo-se eles apresentado diante do rei, este disse-lhes:

33 "Tomai convosco os servos de vosso amo, fazei montar na minha mula o meu filho Salomão e levai-o a Gion.

34 Ali o sacerdote Sadoc e o profeta Natã o ungirão rei de Israel. Tocareis então a trombeta e direis: Viva o rei Salomão!.

35 Voltareis depois atrás dele e ele virá sentar-se no meu trono para reinar em meu lugar; pois é a ele que estabeleço chefe de Israel e de Judá".

36 Banaías, filho de Joiada, respondeu ao rei: "Assim seja! Assim queira ordenar o Senhor, Deus de meu senhor e rei!

37 Esteja ele com Salomão assim como esteve com o rei, meu senhor, e eleve o seu trono ainda acima do trono de meu senhor, o rei Davi!".

38 O sacerdote Sadoc desceu com o profeta Natã, Banaías, filho de Joiada, os cereteus e os feleteus. Fizeram montar Salomão na mula de Davi e conduziram-no a Gion.

39 Tomou o sacerdote Sadoc no tabernáculo o chifre de óleo e ungiu com ele Salomão. A trombeta soou e todo o povo pôs-se a gritar: "Viva o rei Salo­mão!".

40 Depois toda a gente acompanhou-o em cortejo, tocando flauta e fazendo grandes festas, de modo que a terra vibrava com suas aclamações.

41 Quando Adonias e seus convivas terminavam o seu banquete, ouviram aquele clamor. Joab, ouvindo soar a trombeta, disse: "Por que esse barulho de cidade alvo­roçada?".

42 Falava ainda, quando sobreveio Jônatas, filho do sacerdote Abiatar. Adonias disse-lhe: "Vem, pois tu és um homem valente e trazes certamente boas notícias".

43 "Sim respondeu Jônatas , é verdade que o rei Davi, meu senhor, proclamou rei a Salomão.

44 Enviou com ele o sacerdote Sadoc, o profeta Natã, Banaías, filho de Joiada, juntamente com os cereteus e os feleteus, e estes fizeram-no montar na mula do rei.

45 O sacerdote Sadoc e o profeta Natã ungiram-no rei em Gion. Dali voltaram cheios de alegria e a cidade entrou em alvoroço; essa é a algazarra que ouviste.

46 E Salomão até se assentou no trono do reino.

47 Além disso, os servos do rei foram felicitar o rei Davi, meu senhor, dizendo: Que o teu Deus torne o nome de Salomão maior que o teu e eleve o seu trono ainda acima do teu!. O rei prostrou-se então sobre o seu leito e disse:

48 Bendito seja o Senhor, Deus de Israel, que hoje pôs sobre o meu trono um sucessor, vendo-o eu com os meus próprios olhos!."

49 Os convidados de Adonias, aterrorizados, levantaram-se e foram cada um para o seu lado.

50 Adonias, temendo Salomão, levantou-se também e foi abraçar-se com os chifres do altar.

51 Disseram-no a Salomão, nestes termos: "Eis que Adonias, temendo o rei Salomão, foi abraçar-se com os chifres do altar, dizendo: Jure-me hoje o rei Salomão que ele não fará morrer o seu servo à espada!."

52 "Se ele se mostrar um homem valente respondeu Salomão , não lhe cairá por terra um de seus cabelos; mas se nele se encontrar maldade, morrerá".

53 O rei Salomão mandou mensageiros e o fizeram descer do altar. Ele veio e prostrou-se diante do rei, que lhe disse: "Volta para a tua casa".

Veja também