Publicidade

Ezequiel 27

AVM
He Tangi Tāira

1 I puta mai anō te kupu a Ihowā ki ahau, i mea: 2 "Kia anga atu ākuanei tāu tangi, e te tama a te tangata, ki a Tāira; 3 mea atu hoki ki a Tāira: E koe e noho nei i te tapokoranga mai o te moana, ko koe nei te kaihokohoko a ngā iwi ki ngā motu maha: Ko te kupu tēnei a te Ariki, a Ihowā:

E Tāira, kua mea koe,

Ko ahau te mea ātaahua rawa.

4 Kei waenga moana ōu rohe,

oti rawa koe te whakaataahua e ōu kaihanga.

5 ngā kauri o Heniri

ngā papa katoa i hangā ai ōu kaipuke;

i tīkina anō he hīta i Repanōna

hei hanga rewa māu.

6 ngā oki o Pahana ngā hoe i hangā māu,

ōu taumanu he mea hanga ki te rei,

he mea kua oti te whakanoho

ki te ake o ngā motu o Kitimi.

7 He rīnena pai, he mea whakairo Īhipa

te mea i wherahia e koe hei kōmaru mōu,

hei kara māu;

ko te hīpoki mōu, he purū,

he pāpura ngā motu o Eriha.

8 Ko āu kaihoe ko ngā tāngata o Hairona, o Arawara;

ko āu kaiurungi ko ngā tāngata whakaaro nui i roto i a koe, e Tāira.

9 I roto ngā kaumātua o Kepara i a koe,

me ngā tāngata whakaaro nui o reira hei kaimono māu.

I a koe ngā kaipuke katoa o te moana,

me ō rātou kaiwhakatere, hei hoko i ōu taonga.

10 "I roto i tōu ope ko Pahia, ko Ruru, ko Putu,

he hōia nāu.

Whakairihia ake ana e rātou te puapua me te pōtae i roto i a koe;

he mea whakahōnore koe rātou.

11 I runga i ōu taiepa ngā tāngata o Arawara

me tōu ope anō ā tawhio noa,

i roto i ōu pourewa ngā Kamarimi.

Whakairihia ana e rātou ā rātou whakangungu rākau ki ōu taiepa ā tawhio noa;

oti rawa koe te whakaataahua e rātou.

12 "He kaihokohoko a Tarahihi ki a koe, he nui hoki ōu taonga katoa; ko rātou i tuku ai i āu hokohokonga he hiriwa, he rino, he tine, he matā.

13 "Ko Iawana, ko Tūpara, ko Meheke, he kaihokohoko rātou nāu; ko rātou i tuku ai i ōu kāinga hoko, he tāngata, he oko parāhi.

14 "Ko ngā tāngata o te whare o Tokārama, ko rātou i tuku ai i āu hokohokonga he hōiho, he hōiho te whawhai, he muera.

15 "He kaihokohoko nāu ngā tāngata o Rerana; he maha ngā motu i hokohokona ai ngā taonga e koe. Kawea mai ana e rātou hei whakawhiti ki a koe, he haona rei, he eponi.

16 "He kaihokohoko nāu a Hīria, i te nui hoki o ngā mahi a ōu ringa; ko rātou i tuku ai āu taonga he emerara, he pāpura, he mea whakairo, he rīnena pai, he kaoa, he rupi.

17 "Ko Hūrā, ko te whenua o Īharaira ko rātou āu kaihokohoko. Ko rātou i tuku ai i ōu kāinga hoko he wīti Miniti, he panaka, he honi, he hinu, he pama.

18 "He kaihokohoko nāu a Ramahiku he nui ngā mahi a ōu ringa, he nui ngā taonga katoa; ko rātou, he wāina Herepono, he huruhuru hipi .

19 "I tuku taonga a Rāna, a Iawana, he miro huruhuru, i roto i āu hokohokonga. I āu taonga hokohoko ko te rino kua oti te mahi, ko te kahia, ko te kākaho kakara.

20 "Ko Rerana tāu kaihokohoko i ngā kākahu utu nui ngā hāriata.

21 "Ko Arāpia, ko ngā rangatira katoa o Kerara, i hokohokona ō rātou taonga e koe, ngā reme, ngā hipi toa, ngā koati. Ko ngā mea ēnā i hokohoko ai rātou ki a koe.

22 "Ko ngā kaihokohoko o Hēpā, o Rāma, he kaihokohoko anō rātou nāu; ko rātou i tuku ai i āu hokohokonga ko ngā mea pai rawa o ngā kīnaki reka katoa, ko ngā kōhatu utu nui katoa, ko te kōura.

23 "Ko Harana, ko Kane, ko Erene, ko ngā kaihokohoko o Hēpā, ko Ahuru, ko Kirimara, he kaihokohoko nāu. 24 Ko rātou hei hoko i ngā mea pai rawa ki a koe, i ngā kākahu purū, i te mea whakairo, i ngā pouaka kākahu pai, he mea paihere ki te aho, he hīta, i roto i ōu taonga hoko.

25 Ko ngā kaipuke o Tarahihi

ngā waka harihari i ōu taonga.

Ā, ka whakakīia koe, ka meinga kia nui rawa

tōu korōria i waenga moana.

26 I kawea koe e ōu kaihoe

ki ngā wai maha;

i pākarua koe e te hau marangai

ki waenga moana.

27 Ko ōu taonga, ko āu hokohokonga, ko āu whakawhitiwhitinga,

ko āu kaiwhakatere kaipuke, ko āu kaiurungi, ko āu kaimono,

me ngā kaiwhakawhitiwhiti i āu taonga,

me āu hōia katoa i roto i a koe,

i roto anō i tōu hui katoa i waenganui i a koe,

ka taka rātou ki waenga moana i te e hinga ai koe.

28 Ka ngateri a waho o te i te ngangau,

i te hāmama o āu kaiurungi.

29 , ko ngā kaihāpai hoe katoa,

ko ngā kaiwhakatere, ko ngā kaiurungi katoa o te moana,

ka mahuta mai i runga i ō rātou kaipuke,

ka ki te tuawhenua,

30 ā, ka meinga e rātou rātou reo mōu kia rangona,

tīwerawera ana rātou tangi,

ka opehia anō e rātou he puehu ki ō rātou māhunga,

ka takaoriori ki te pungarehu.

31 Moremore rawa rātou i te whakaaro ki a koe,

he kākahu taratara te whītiki,

mamae rawa te ngākau,

tīwerawera te tangi e tangi ai rātou ki a koe.

32 I a rātou anō e tangi ana,

ka maranga rātou tangi apakura mōu,

ā, ka uhunga rātou ki a koe, ka mea,

Ko tēhea i rite ki Tāira,

ki tēnei i whakawahangūtia nei i waenga moana?

33 I te putanga atu o ōu taonga i ngā moana,

he maha ngā iwi i mākona i tāu;

i whai taonga ngā kīngi o te whenua i a koe,

i te nui hoki o ōu taonga, o ōu rawa.

34 I te i pakaru ai koe i ngā moana,

ki ngā wāhi hōhonu o te moana,

i taka ōu rawa,

me tōu hui katoa i waenganui i a koe.

35 Ko ngā tāngata katoa o ngā motu,

ketekete ana ki a koe,

nui atu te wehi o ō rātou kīngi,

ko ō rātou mata kōhukihuki ana.

36 Ka whakahī mai ki a koe ngā kaihokohoko i roto i ngā iwi;

ka ai koe hei whakawehi;

ā, kore tonu ake koe ake ake."

1 A palavra do Senhor foi-me dirigida nestes termos:

2 "Tu, filho do homem, entoa um cântico fúnebre sobre Tiro.

3 Dize à cidade de Tiro, assentada à borda do mar, comerciando com os povos de inumeráveis ilhas: Eis o que diz o Senhor Javé: Tiro, tu dizias: sou um navio de perfeita beleza.

4 No coração do mar está o teu domínio, teus construtores acabaram o teu esplendor.

5 Fizeram a tua quilha com cipreste de Sanir, tomaram um cedro do Líbano para te fazerem um mastro;

6 com carvalhos de Basã te fizeram os remos. Teus bancos eram de marfim, incrustados em madeira das ilhas de Cetim.

7 Teu velame era de linho do Egito, tecido para te servir de pavilhão: a púrpura violeta e o escarlate das ilhas de Elisa formavam a tua tenda.

8 As gentes de Sidônia e de Arvad eram teus remadores, os mais hábeis de Sêmer te serviam de pilotos.

9 Os velhos de Gebal, experientes, estavam, para consertar as tuas fendas. Todos os navios do mar, com seus marujos, vinham a ti para fazer o tráfico.

10 As gentes da Pérsia, da Lídia e da Líbia serviam em teu exército, suspendiam em ti o escudo e o capacete, davam-te prestígio.

11 Os filhos de Arvad e teu exército guarneciam tuas muralhas e os gamadianos estavam de prontidão sobre tuas torres; penduravam os seus escudos em toda a extensão dos teus muros e completavam a tua beleza.

12 Társis negociava contigo toda espécie de riqueza, pagando as tuas mercadorias com prata, ferro, estanho e chumbo.

13 Javã, Tubal e Mosoc traficavam contigo e te traziam, à guisa de moedas de câmbio, escravos e objetos de bronze.

14 As gentes de Bet-Togorma pagavam com cavalos de raça, cavalos de sela e mulas.

15 As de Dadã traficavam contigo, teu mercado se estendia a inú­meras praias, e te davam em pagamento presas de marfim e de ébano.

16 Edom fazia contigo comércio de uma multidão de víveres, e te pagava com rubis, púrpura, bordados, linho fino, corais e rubis.

17 Judá e Israel também traficavam contigo e te forneciam trigo de Minit, cera, mel, azeite e bálsamo.

18 Damasco era teu cliente devido à multidão dos teus produtos e de tuas variadas riquezas, e pagava em vinho de Helbon e de Saar.

19 e Javã, de Uzal, te forneciam ferro polido, cássia e cana aromática, como mercadoria de troca.

20 As gentes de Dadã faziam contigo comércio de mantas para cavalo.

21 A Arábia e todos os príncipes de Cedar traficavam contigo com cordeiros, carneiros e bodes.

22 Os mercadores de Sabá e de Reema faziam negócios contigo e te pagavam com perfumes de primeira qualidade, com gemas de todo gênero e com ouro.

23 Harã, Quene, Éden, os mercadores de Sabá, da Assíria e Quelmad faziam negociação contigo,

24 de objetos de luxo, mantos de púrpura ou bordados, tecidos de variegadas cores, sólidas cordas trançadas, que serviam de objeto de troca.

25 Navios de Társis vogavam a serviço de teus negócios. Ficaste cheia, ficaste por demais pesada, no seio dos mares!

26 Conduziram-te os teus remeiros até as grandes águas... O vento do Oriente quebrou-te no coração do mar.

27 Tuas riquezas, teus víveres, teus produtos, teus marinheiros e pilotos e consertadores de navios e corretores, todos os guerreiros que possuías contigo, e a multidão que tinhas a bordo foram tragados pelo mar no dia do teu naufrágio.

28 Aos gritos dos teus marujos tremeram as plagas;

29 então desceram do navio todos os remadores. Os marinheiros, os pilotos do mar ficaram em terra.

30 Eles fazem ouvir sobre ti o seu pranto com gritos amargos. Cobrem sua cabeça com poeira e rolam na cinza;

31 rapam a cabeça por tua causa, vestem sacos; eles te choram, com o coração angustiado, em amarga lamentação!

32 Em sua aflição, entoarão uma ode fúnebre sobre teus males, e a seguinte elegia: "Quem era semelhante a Tiro, agora emudecida no meio do mar?

33 Quando os teus comerciantes saíam das ondas, abastecias os povos. Pela multidão das tuas riquezas e de teus víveres tu enriquecias os reis da terra.

34 Agora, que naufragaste no mar, sepultada no fundo das ondas, tua carga e teu equipamento estão sepultados contigo.

35 Todos os habitantes das ilhas estão apavorados com o que te aconteceu. Seus reis estão tomados de terror, sua fronte está abatida.

36 Os mercadores dos povos estrangeiros assobiam ao ver-te; és objeto de terror, aniquilada para sempre!

Veja também

Bíblia Online Bíblia Online

Bíblia Online • Versão: 2026-07-05_19-25-13-