Pular para o conteúdo
Publicidade

1 Reis 1

KRV

Ko Kīngi Rāwiri i tōna Koroheketanga

1 , kua koroheketia a Kīngi Rāwiri, kua maha ōna ; ā, hīpokina ana ia e rātou ki te kākahu; heoi kīhai i mahana. 2 reira ka mea atu āna tāngata ki a ia, "Me rapu tētahi kōtiro, he wāhina, tōku ariki, te kīngi; ā, me ia i mua i te kīngi, māna hoki ia e atawhai; ā, me takoto ia ki tōu uma, kia mahana ai tōku ariki, te kīngi."

3 Heoi, rapua ana e rātou tētahi kōtiro ātaahua i ngā rohe katoa o Īharaira; ā, kitea ana ko Āpihaka Hunami, ā, kawea ana mai ia ki te kīngi. 4 , he ātaahua rawa taua kōtiro; ā, i atawhai ia i te kīngi, i mahi hoki ki a ia; otirā kīhai te kīngi i mōhio ki a ia.

Ka Kokoraho a Aronia i te Kīngitanga

5 Kātahi a Aronia tama a Hākiti ka whakanui i a ia, ka mea, "Ko ahau hei kīngi;" ā, meatia ana e ia ētahi hāriata māna, me ētahi tāngata noho hōiho, e rima tekau hoki ngā tāngata hei rere i tōna aroaro. 6 Kīhai hoki tōna pāpā i whakapōuri i tōna ngākau ō mua iho, kīhai i mea, "He aha koe i pēnā ai?" He tangata ātaahua rawa hoki ia; ā, i whānau ia i muri i a Apohārama.

7 , ka kōrerorero ia ki a Ioapa tama a Teruia, ki a Apiātara tohunga; ā, i whai rāua i a Aronia, i āwhina i a ia. 8 Ko Hāroko tohunga ia, ko Penaia tama a Iehoiara, ko Nātana matakite, ko Himei, ko Rei, ko ngā tāngata nunui a Rāwiri, kīhai rātou i uru ki Aronia.

9 , ka patua e Aronia he hipi, he kau, me ngā mea mōmona, ki te kōhatu ki Toherete, ki tērā i te taha o Enerōkere, ā, karangatia ana e ia ōna tēina katoa, ngā tama a te kīngi, rātou ko ngā tāngata katoa o Hūrā, ngā pononga a te kīngi; 10 ko Nātana matakite ia, ko Penaia, ko ngā tāngata nunui, me tōna teina, me Horomona, kīhai i karangatia e ia.

11 , ka kōrero a Nātana ki a Patehēpa whaea o Horomona, ka mea, "Kāhore anō koe i rongo ko Aronia tama a Hākiti te kīngi, kāhore hoki i te mōhiotia e tātou ariki, e Rāwiri? 12 , haere mai, tukua māku e hoatu he whakaaro ki a koe, kia ora ai koe, kia ora ai hoki tāu tama, a Horomona. 13 Haere, ā, ka tae ki a Kīngi Rāwiri, ka mea ki a ia, Kīhai ianei koe i oati mai, e tōku ariki, e te kīngi, ki tāu pononga, i mea: "Ko Horomona tonu ko tāu tama hei kīngi i muri i ahau. Ko ia hoki hei noho i tōku torōna"? , he aha i kīngi ai a Aronia?14 , e kōrero ana anō koe i reira ki te kīngi, ka tae atu hoki ahau i muri i a koe, ā, māku e whakakoia ki āu kōrero."

15 , ko te haerenga o Patehēpa ki te whare moenga, ki te kīngi; he koroheke rawa hoki te kīngi; ko Āpihaka Hunami anō ki te mahi i ngā mea a te kīngi. 16 , ka tuohu a Patehēpa, ka piko ki te kīngi, ā, ka mea te kīngi, "He aha tāu?"

17 , ka mea tērā ki a ia, "E tōku ariki, i oatitia mai a Ihowā, tōu Atua, e koe ki tāu pononga: Ko Horomona tonu, ko tāu tama hei kīngi i muri i ahau, ā, ko ia hei noho ki tōku torōna.18 , ināianei, kua kīngi a Aronia; ā, kāhore koe, e tōku ariki, e te kīngi, i te mōhio; 19 ā, kua patua e ia he kau, he mea mōmona, he hipi, tōna tini; kua karangatia hoki ngā tama katoa a te kīngi, me Apiātara tohunga, me Ioapa rangatira ope; ko Horomona ia, ko tāu pononga, kīhai i karangatia e ia. 20 , ko koe, e tōku ariki, e te kīngi e anga ana ngā kanohi o Īharaira katoa ki a koe, kia whakaaturia ki a rātou ko wai e noho ki te torōna o tōku ariki, o te kīngi, i muri i a ia. 21 tēnei ake, hei te moenga o tōku ariki, o te kīngi, ki ōna mātua, ka kīia māua ko tāku tama, ko Horomona, he hunga hara."

22 , i a ia anō e kōrero ana ki te kīngi, ka tomo mai a Nātana poropiti. 23 Ā, ka kōrerotia e rātou ki te kīngi, ka mea, "Ko Nātana poropiti tēnei." , haere ana tērā ki te aroaro o te kīngi, ā, piko ana, tāpapa ana ki te whenua ki te aroaro o te kīngi.

24 , ka mea a Nātana, "E tōku ariki, e te kīngi, i mea rānei koe, Ko Aronia hei kīngi i muri i ahau, ā, ko ia hei noho ki tōku torōna? 25 Kua haere hoki ia ki raro i tēnei , ā, kei te patu tērā i te kau, i te mea mōmona, i te hipi, tōna tini, ā, kua karangatia e ia ngā tama katoa a te kīngi rātou ko ngā rangatira ope, ko Apiātara tohunga; kei te kai rātou, kei te inu i tōna aroaro, e ana, Kia ora a Kīngi Aronia.26 Ko ahau ia, ko tāu pononga, ko mātou ko Hāroko tohunga, ko Penaia tama a Iehoiara, ko tāu pononga, ko Horomona, kīhai i karangatia e ia. 27 tōku ariki rānei, te kīngi tēnei mea, ā, kīhai i whakaaturia e koe ki āu pononga, ko wai e noho ki te torōna o tōku ariki, o te kīngi i muri i a ia?"

Ka Meinga a Horomona hei Kīngi

28 , ka whakahoki a Kīngi Rāwiri, ka mea, "Karangatia a Patehēpa ki ahau." , haere ana ia ki te aroaro o te kīngi, ā, ana i te aroaro o te kīngi.

29 , ko te oatitanga a te kīngi, ka mea: "E ora ana a Ihowā i whakaora nei i ahau i ngā mate katoa, 30 ko āku oatitanga i a Ihowā, i te Atua o Īharaira ki a koe, i ahau i mea : He pono, ko Horomona, ko tāu tama, hei kīngi i muri i ahau, ko ia hoki hei noho ki tōku torōna i muri i ahau, he pono me pēnā anō e ahau i tēnei ."

31 Kātahi ka tuohu a Patehēpa, anga tonu tōna mata ki te whenua, piko ana ki te aroaro o te kīngi, ka mea, "Kia ora tōku ariki, a Kīngi Rāwiri, ā ake ake!"

32 , ka mea a Kīngi Rāwiri, "Karangatia a Hāroko tohunga ki ahau, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara."

, haere ana mai rātou ki te aroaro o te kīngi. 33 , ka mea te kīngi ki a rātou: "Mauria ngā pononga a koutou ariki hei hoa koutou, ka whakanoho i a Horomona, i tāku tama, ki tōku muera, ki tōku ake, ka kawe i a ia ki raro, ki Kihona; 34 ā, Hāroko tohunga rāua ko Nātana poropiti ia e whakawahi ki reira hei kīngi Īharaira; me whakatangi hoki te tētere, me mea, Kia ora a Kīngi Horomona.35 , ka piki ake koutou i muri i a ia, ā, ka tae mai ia, ka noho ki tōku torōna; ā, hei kīngi ia i muri i ahau; he mea whakarite nāku hei rangatira ia Īharaira rāua ko Hūrā."

36 , ka whakahoki a Penaia tama a Iehoiara ki te kīngi, ka mea, "Āmine! Kia pēnā mai hoki te a Ihowā, a te Atua o tōku ariki, o te kīngi. 37 I tōku ariki nei, i te kīngi, a Ihowā, kia pēnā anō ia ki a Horomona; ā, kia whakanuia ake tōna torōna ki runga ake i te torōna o tōku ariki, o Kīngi Rāwiri."

38 Heoi, ka haere a Hāroko tohunga, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara, me ngā Kereti, me ngā Pereti ki raro, ā, whakanohoia ana e rātou a Horomona ki te muera o Kīngi Rāwiri, ā, kawea ana ki Kihona. 39 , tangohia ana e Hāroko tohunga te haona hinu i roto i te tapenākara, ā, whakawahia ana e ia a Horomona. , ka whakatangihia e rātou te tētere; ā, ka mea katoa te iwi, "Kia ora a Kīngi Horomona!" 40 , piki ake ana te iwi katoa i muri i a ia, me te whakatangi te iwi i ngā pūtōrino; nui atu hoki te koa i koa ai rātou, ngātata ana te whenua i rātou hāmama.

41 , ka rongo a Aronia rātou ko āna manuhiri i a rātou e whakamutu ana i rātou kai; ā, te rongonga o Ioapa i te tangi o te tētere, ka mea ake, "He aha tēnei hāmama o te e ngangau mai nei?"

42 I a ia anō e kōrero ana, , ko Honatana tama a Apiātara tohunga e haere mai ana; ā, ka mea a Aronia, "Haere mai; he tangata māia hoki koe, ā, he kōrero pai āu."

43 , ka whakahoki a Honatana, ka mea atu ki a Aronia, "He pono rawa, kua meinga a Horomona e tātou ariki, e Kīngi Rāwiri, hei kīngi. 44 Ā, kua ungā e te kīngi hei hoa mōna a Hāroko tohunga, a Nātana poropiti, a Penaia tama a Iehoiara rātou ko ngā Kereti, ko ngā Pereti; ā, kua whakanohoia ia e rātou ki te muera o te kīngi; 45 ā, kua whakawahia ia e Hāroko tohunga, e Nātana poropiti hei kīngi ki Kihona. , kua piki ake rātou i reira me te koa, , ngateri ana te . Ko te hāmama tēnei i rongo koutou. 46 Ā, ko Horomona hoki tēnei te noho mai nei i runga i te torōna o te kīngitanga. 47 Ā, kua tae mai hoki ngā pononga a te kīngi ki te manaaki i tātou ariki, i a Kīngi Rāwiri, ki te mea, Kia meinga e tōu Atua te ingoa o Horomona kia pai atu i tōu ingoa, kia whakanuia ake e ia tōna torōna i tōu torōna., piko ana te kīngi i runga i te moenga. 48 Ā, i pēnei hoki te kupu a te kīngi, Kia whakapaingia a Ihowā, te Atua o Īharaira, mōna kua hōmai nei i tētahi hei noho i tōku torōna i tēnei , me te kite atu anō ōku kanohi."

49 , ka pāwera ngā manuhiri a Aronia, whakatika ana, ā, haere ana i tōna ara, i tōna ara. 50 Ā, wehi ana a Aronia i a Horomona, ā, whakatika ana, ka haere, ā, ka hopu i ngā haona o te āta.

51 , ka kōrerotia te kōrero ki a Horomona, "Ko Aronia tērā e wehi ana i a Kīngi Horomona; kei te pupuri anō tērā i ngā haona o te āta; e mea ana, Kia oati a Kīngi Horomona ki ahau āianei, e kore e whakamatea e ia tāna pononga ki te hoari."

52 , ka mea a Horomona, "Ki te mea he tikanga pai tāna, e kore e taka tētahi makawe ōna ki te whenua; tēnā ki te kitea he tōna, ka mate." 53 Heoi, ka tono tāngata a Kīngi Horomona ki te tiki i a ia i runga i te āta. Ā, haere mai ana ia, piko ana ki a Kīngi Horomona; ā, ka mea a Horomona ki a ia, "Haere ki tōu whare."

1 다윗왕이 나이 많아 늙으니 이불을 덮어도 따뜻하지 아니한지라 2 신복들이 왕께 고하되 우리 왕을 위하여 젊은 처녀 하나를 구하여 저로 왕을 모셔 봉양하고 왕의 품에 누워 우리 왕으로 따뜻하시게 하리이다 하고 3 이스라엘 사방 경내에 아리따운 동녀를 구하다가 수넴 여자 아비삭을 얻어 왕께 데려왔으니 4 동녀는 심히 아리따운 자라 저가 왕을 봉양하며 수종하였으나 왕이 더불어 동침하지 아니하였더라 5 때에 학깃의 아들 아도니야가 스스로 높여서 이르기를 내가 왕이 되리라 하고 자기를 위하여 병거와 기병과 전배 오십인을 예비하니

6 저는 압살롬의 다음에 자요 체용이 심히 준수한 자라 부친이 네가 어찌하여 그리 하였느냐 하는 말로 한번도 저를 섭섭하게 일이 없었더라 7 아도니야가 스루야의 아들 요압과 제사장 아비아달과 모의하니 저희가 좇아 도우나 8 제사장 사독과 여호야다의 아들 브나야와 선지자 나단과 시므이와 레이와 다윗에게 속한 용사들은 아도니야와 같이 하지 아니하였더라 9 아도니야가 에느로겔 근방 소헬렛 곁에서 양과 소와 살찐 송아지를 잡고 왕자 자기의 모든 동생과 왕의 신복 유다 모든 사람을 청하였으나 10 선지자 나단과 브나야와 용사들과 자기 동생 솔로몬은 청하지 아니하였더라 11 나단이 솔로몬의 모친 밧세바에게 고하여 가로되 학깃의 아들 아도니야가 왕이 됨을 듣지 못하였나이까 우리 다윗은 알지 못하시나이다

12 이제 나로 당신의 생명과 당신의 아들 솔로몬의 생명 구원할 계교 베풀기를 허락하소서 13 당신은 다윗왕 앞에 들어가서 고하기를 왕이여 전에 왕이 계집종에게 맹세하여 이르시기를 아들 솔로몬이 정녕 나를 이어 왕이 되어 위에 앉으리라 하지 아니하셨나이까 그런데 아도니야가 무슨 연고로 왕이 되었나이까 하소서 14 당신이 거기서 왕과 말씀할 때에 나도 이어 들어가서 당신의 말씀을 증거하리이다 15 밧세바가 이에 침실에 들어가 왕에게 이르니 왕이 심히 늙었으므로 수넴 여자 아비삭이 시종하였더라

16 밧세바가 몸을 굽혀 왕께 절하니 왕이 이르되 어찜이냐 17 저가 왕께 대답하되 주여 왕이 전에 왕의 하나님 여호와를 가리켜 계집종에게 맹세하시기를 아들 솔로몬이 정녕 나를 이어 왕이 되어 위에 앉으리라 하셨거늘 18 이제 아도니야가 왕이 되었어도 왕은 알지 못하시나이다 19 저가 수소와 살찐 송아지와 양을 많이 잡고 왕의 모든 아들과 제사장 아비아달과 군대장관 요압을 청하였으나 왕의 솔로몬은 청치 아니하였나이다 20 왕이여 이스라엘이 왕에게 주목하고 누가 왕을 이어 위에 앉을 것을 반포하시기를 기다리나이다 21 그렇지 아니하면 왕께서 열조와 함께 때에 나와 아들 솔로몬은 죄인이 되리이다 22 밧세바가 왕과 말씀할 때에 선지자 나단이 들어온지라

23 혹이 왕께 고하여 가로되 선지자 나단이 여기 있나이다 하니 저가 앞에 들어와서 얼굴을 땅에 대어 왕께 절하고 24 가로되 왕께서 이르시기를 아도니야가 나를 이어 왕이 되어 위에 앉으리라 하셨나이까 25 저가 오늘 내려가서 수소와 살찐 송아지와 양을 많이 잡고 왕의 모든 아들과 군대장관들과 제사장 아비아달을 청하였는데 저희가 아도니야 앞에서 먹고 마시며 아도니야왕 만세를 불렀나이다 26 그러나 왕의 나와 제사장 사독과 여호야다의 아들 브나야와 왕의 솔로몬은 청치 아니하였사오니 27 이것이 왕의 하신 일이니이까 그런데 왕께서 왕을 이어 위에 앉을 자를 종에게 알게 하지 아니하셨나이다 28 다윗왕이 명하여 가로되 밧세바를 앞으로 부르라 하매 저가 왕의 앞으로 들어와 앞에 서는지라

29 왕이 가로되 생명을 모든 환난에서 구원하신 여호와의 사심을 가리켜 맹세하노라 30 내가 이전에 이스라엘 하나님 여호와를 가리켜 네게 맹세하여 이르기를 아들 솔로몬이 정녕 나를 이어 왕이 되고 나를 대신하여 위에 앉으리라 하였으니 내가 오늘날 그대로 행하리라 31 밧세바가 얼굴을 땅에 대어 절하며 다윗왕은 만세 수를 하옵소서 하니라 32 다윗왕이 가로되 제사장 사독과 선지자 나단과 여호야다의 아들 브나야를 앞으로 부르라 하니 저희가 앞에 이른지라

33 왕이 저희에게 이르되 너희는 너희 주의 신복들을 데리고 아들 솔로몬을 나의 노새에 태우고 기혼으로 인도하여 내려가고 34 거기서 제사장 사독과 선지자 나단은 저에게 기름을 부어 이스라엘 왕을 삼고 너희는 양각을 불며 솔로몬왕 만세를 부르고 35 저를 따라 올라오라 저가 와서 위에 앉아 나를 대신하여 왕이 되리라 내가 저를 세워 이스라엘과 유다의 주권자가 되게 하기로 작정하였느니라 36 여호야다의 아들 브나야가 왕께 대답하여 가로되 아멘 왕의 하나님 여호와께서도 이렇게 말씀하시기를 원하오며 37 여호와께서 왕과 함께 계심 같이 솔로몬과 함께 계셔서 위를 다윗왕의 위보다 크게 하시기를 원하나이다 하니라 38 제사장 사독과 선지자 나단과 여호야다의 아들 브나야와 그렛 사람과 블렛 사람이 내려가서 솔로몬을 다윗왕의 노새에 태우고 인도하여 기혼으로 가서 39 제사장 사독이 성막 가운데서 기름 뿔을 가져다가 솔로몬에게 기름을 부으니 이에 양각을 불고 모든 백성이 솔로몬왕 만세를 부르니라 40 모든 백성이 왕을 따라 올라와서 피리를 불며 크게 즐거워하므로 땅이 저희 소리로 인하여 갈라질듯하니 41 아도니야와 저와 함께한 손들이 먹기를 마칠 때에 들은지라 요압이 양각 소리를 듣고 가로되 성중에서 소리가 어찌하여 요란하뇨

42 말할 때에 제사장 아비아달의 아들 요나단이 오는지라 아도니야가 가로되 들어오라 너는 용사라 아름다운 소식을 가져 오는도다 43 요나단이 아도니야에게 대답하여 가로되 과연 우리 다윗왕이 솔로몬으로 왕을 삼으셨나이다 44 왕께서 제사장 사독과 선지자 나단과 여호야다의 아들 브나야와 그렛 사람과 블렛 사람을 솔로몬과 함께 보내셨는데 저희 무리가 왕의 노새에 솔로몬을 태워다가 45 제사장 사독과 선지자 나단이 기혼에서 기름을 부어 왕을 삼고 무리가 그곳에서 올라오며 즐거워하므로 성중이 진동하였나니 당신들에게 들린 소리가 이것이라 46 솔로몬이 나라 위에 앉았고 47 왕의 신복들이 와서 우리 다윗왕에게 축복하여 이르기를 왕의 하나님이 솔로몬의 이름을 왕의 이름보다 아름답게 하시고 위를 왕의 위보다 크게 하시기를 원하나이다 하매 왕이 침상에서 몸을 굽히고 48 이르시기를 이스라엘의 하나님 여호와를 찬송하리로다 여호와께서 오늘날 위에 앉을 자를 주사 나로 목도하게 하셨도다 하셨나이다 하니 49 아도니야와 함께한 손들이 놀라 일어나 각기 길로 간지라 50 아도니야도 솔로몬을 두려워하여 일어나 가서 제단 뿔을 잡으니

51 혹이 솔로몬에게 고하여 가로되 아도니야가 솔로몬왕을 두려워하여 지금 제단 뿔을 잡고 말하기를 솔로몬왕이 오늘날 칼로 자기 종을 죽이지 않겠다고 내게 맹세하기를 원한다 하나이다 52 솔로몬이 가로되 저가 만일 선한 사람이 될찐대 머리카락 하나라도 땅에 떨어지지 아니하려니와 저의 가운데 악한 것이 보이면 죽으리라 하고 53 사람을 보내어 저를 제단에서 이끌어 내리니 저가 와서 솔로몬왕께 절하매 솔로몬이 이르기를 집으로 가라 하였더라

Veja também